Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prodaja zemljišta
  • 24.05.2023. 20:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Što nakon isteka moratorija na poljoprivredno zemljište?

Ako mogu Mađari, zašto ne bi i Hrvati zabranili prodaju strancima, upitao je Miro Bulj na okruglom stolu. Evo što su rekli drugi stručnjaci.

Foto: Depositphoto/AndrewLozovyi
  • 5.303
  • 535
  • 0

Državljani zemalja članica Europske unije od 1. srpnja ove godine slobodno će moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj. Naime, moratorij, odnosno odluka o produljenju prijelaznog razdoblja na prodaju zemljišta strancima traje do 30. lipnja 2023. godine.

To prijelazno razdoblje uvedeno je kako bi se spriječio rast cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nakon pristupanja EU do kojeg bi moglo doći zbog dubljeg džepa kupaca iz razvijenijih članica, u odnosu na domaće poljoprivrednike. Uz to, tijekom moratorija, trebalo je završiti postupke povrata i privatizacije zemljišta, urediti katastar i vlasnička prava.

Međutim, nakon deset godina od pristupanja Europskoj uniji ništa od toga nismo učinili.

Što će se dogoditi 1. srpnja 2023. pokušali smo doznati na okruglom stolu u Hrvatskom saboru, kojega je organizirao zastupnik Marin Miletić iz Mosta.

U saborskoj dvorani Stjepan Radić održan je okrugli stol (Foto: l. Hrenković)

Namjera mu je bila skrenuti pozornost šire javnosti o problemu omogućavanja prodaje zemljišta strancima, dok neki domaći poljoprivrednici godinama ne uspjevaju doći do zemljišta za nastavak proizvodnje. Doveo je i nekoliko poljoprivrednika u Sabor, koji su iznijeli svoje priče.

Ne smije biti diskriminacije

Prvi se okupljenima obratio zastupnik Miro Bulj koji jedini spas, kako kaže, vidi u zabrani prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim pravnim i fizičkim osobama.

"Hrvatska je eksploatacijsko polje strancima. Ako mogu Mađari, zašto i Hrvati ne bi zabranili prodaju zemljišta strancima“, upitao je Miro Bulj.

Da takva mogućnost nije opcija, detaljno je obrazložila prof. dr. sc. Tatjana Josipović, koja kaže da za sve pravne i fizičke osobe u Europskoj uniji moraju vrijediti ista pravila i ograničenja koja vrijede i za domaće državljane.

"Nakon 1. srpnja neće više biti moguće na bilo koji način uvoditi neka diskriminatorna ograničenja za strance i toga moramo biti svjesni“, kazala je Tatjana Josipović ističući da nije realno očekivati, čak i ako se donese neki zakon koji ne uvažava ovo pravilo, da Europska komisija i Sud neće reagirati kao i u slučaju Mađarske.

Cijeli se taj proces gleda u kontekstu tržišnih sloboda i tu, po njenom mišljenju, nema prostora za donošenje propisa koji će uspostaviti drugačiji status za EU državljane.

Kaže da za državljane trećih zemalja (izvan EU) možemo zadržati ograničenja koja postoje i sad, ali upozorava da smo se Ugovorom o pristupanju u EU obvezali da nećemo uvoditi nova ograničenja, u usporedbi s onima koja su bila u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 2008. godine.

Ugovor propisuje da je moguće uvesti neka ograničenja u smislu prometa i slobode kapitala razlozima koji su opravdani javnim poretkom ili javnom sigurnošću.

Eventualna ograničenja u stjecanju poljoprivrednog zemljišta moraju biti za sve ista, proporcionalna cilju koji se njima ostvaruje i opravdana nekim javnim interesom.

Na okrugli stol nije došla najavljena predstavnica Ministarstva poljoprivrede

Opravdanje za takva ograničenja, osim što moraju biti u skladu s pravom EU, ne mogu se isključivo opravdati gospodarskim i ekonomskim ciljevima.

Mora se raditi o ciljevima poljoprivredne politike, prostornog planiranja, socijalnog razvoja i slično, rekla je Josipović i zaključila: "Bilo kakvi prijedlozi izvan toga na koncu mogu dovesti do toga da Komisija i Sud to ocijene povredom Ugovora o pristupanju“.

Cijene zemljišta narasle dva do tri puta

Na okruglom stolu bili su stočari Silvija Terlević i Ivan Tešija, te Ružica Vukovac, saborska zastupnica koja dolazi iz obitelji koja se 60 godina intenzivno bavi stočarstvom. Ona kaže da njenim roditeljima nikad u tih šest desetljeća nije uspjelo doći do državnog zemljišta, i sad su, kako kaže "posljednji stočari u selu“.

"Naša se farma hrani na ukupno 555 čestrica raspoređenih u tri županije.Sav novac dajemo na zakup zemlje u vlasništvu fizičkih osoba, da bi prehranili stoku, a cijena stalno raste“, rekla je Ružica Vukovac i upozorila da će "mljekari stradati kada se ukine moratorij, jer će strane ponude biti primamljive i ljudi će se lako odlučiti na prodaju djedovine“.

Da strani kapital, za razliku od domaćih poljoprivrednika, može priuštiti kupnju sve skupljeg zemljišta potvrdila je i dr. sc. Tajana Radić iz HPK, koja je iznijela informaciju s terena da je prodajna cijena po hektaru narasla dva do tri puta.

"Ukidanje moratorija će najviše pogoditi stočarski sektor“, rekla je Radić, te istaknula da je Komora tražila sastanak s ministricom poljoprivrede, ali zasad bezuspješno.

Navela je da su promotrili mađarski primjer ograničenja prodaje zemljišta strancima, gdje su uvedeni uvjeti poput 15 godina boravišta i polaganja ispita na mađarskom jeziku, te komentirala ishod odnosno kažnjavanje ove članice zbog povrede prava Unije. "Penale su dobili, ali zemlja je važnija“, kazala je Tajana Radić, voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodne odnose HPK.

Uzgajivačica istarskog goveda, Silvija Terlević, u vrlo emotivnom nastupu, opisala je da njena obitelj već godinama neuspješno pokušava doći do zemljišta u Istri.

"Na natječajima prođe čovjek iz Poreča koji nema nacrtanu kozu, ali je u HDZ-u“, kazala je Terlević te zaključila da je "žalosno što nakon 22 godine poslovanja i s troje djece, od kojih namlađi završava mesarsku školu, moram razmišljati o tome da sve prodam“.

Silvija Terlević pod slikom velikog borca za prava poljoprivrednika, Stjepana Radića

Svake godine pola milijarde propuštenog prihoda

Proizvodnja nam je niska, odnosno rad i uložena sredstva ne ostvaruju isti rezultat kao u drugim državama, rekao je u obraćanju prof. dr. sc. Mario Njavro, koji se  osvrnuo  na ekonomiku proizvodnje na poljoprivrednom zemljištu.

Uzeo je standardni output (SO) kao pokazatelj, a to je vrijednost proizvodnje po hektaru. U Hrvatskoj je ta vrijednost 1.290 eura po hektaru. Iznos ovisi o prinosu, cijeni i strukturi kultura koje uzgajamo. U Europskoj uniji ona je 2.200 eura, dok u Nizozemskoj dostiže 12.000 eura po hektaru.

"To što obrađujemo, ne obrađujemo dovoljno efikasno, a kao što vidimo, puno toga ni ne obrađujemo, jer oko 870.000 hektara je zapušteno“, kazao je ističući da svake godine imamo pola milijarde eura propuštenog prihoda.

Cijela priča o moratoriju nema smisla, nastavlja on, ako ne krenemo od strateških interesa, od obiteljskih gospodarstava, jer zemljište je samo jedan faktor.

"Ako ozbiljno ne krenemo s potporama za OPG-ove – prijenos znanja  i inovacija,  poslovnom i zadružnom povezivanju, onda ovo o čemu pričamo danas gubi smisao“, zaključio je Mario Njavro.

S njim se složio i prof. dr. sc. Davor Romić, bivši ministar poljoprivrede, koji kao jedan od sretnijih dana na toj funkciji ističe onaj kada je potpisao mogućnost produženja moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima.

Očekivao je da će se time "kupiti“ dovoljno vremena  za uspješnu pripremu poljoprivrednika za tu promjenu jednom kada nastupi, ali njegovih 147 ministarskih dana bilo je premalo.

Svaki osmi državni hektar drže stranci

Treba spomenuti da iako je prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima još zabranjena, to ne znači da strani državljani ne obrađuju i ne posjeduju zemljište u Hrvatskoj. Naime, država je vlasnica više od 800 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a svaki treći hektar dan je u koncesiju, zakup ili privremeno raspolaganje. Pritom svaki osmi hektar državnog zemljišta danog u privremeni zakup ili koncesiju drže stranci koji žive u Hrvatskoj, odnosno kompanije koje su prešle u strano vlasništvo.

Na okruglom stolu sudjelovali su i Ivan Lauc, osječki poduzetnik i inovator koji vodi online platformu od 85 proizvođača u kratkom lancu opskrbe, te Ines Dundović, mlada agronomka koja je pokrenula proizvodnju povrća koje plasira preko web shopa i zadružnog dućana.

Na ovo okupljanje u Saboru nije došla najavljena predstavnica Ministarstva poljoprivrede, pa su ključna pitanja poljoprivrednika i struke ostala neodgovorena.

Na kraju događaja zastupnik Miletić se zahvalio na informacijama koje je rekao prenijeti u parlamentu i ministrici poljoprivrede. Najavio je raspravu u Saboru na temu moratorija, koja će se održati idući mjesec.

Pogledajte cijelu raspravu:


Tagovi

Moratorij na poljoprivredno zemljište Marin Miletić Tatjana Josipović Miro Bulj Tajana Radić Zabrana prodaje zemlje strancima Mario Njavro Davor Romić


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lovor, maslina i aloe vera u stubištu, na sigurnom. Čekaju više temperature za iznošenje van, na balkon. Da, znam, treba obrisati prašinu s njih ;)