Berba grožđa
08.09.2012.

Što možemo očekivati od berbe 2012?

Berba 2012

384

Visoke temperature i suša obilježile su veći dio proljeća i gotovo cijelo ljeto u svim dijelovima Lijepe naše, što je prouzročilo velike glavobolje dobrom djelu poljoprivrednika, uključujući i vinogradare i vinare. Zbog, više nego opravdane zabrinutosti kako će ovogodišnje ekstremne temperature i suša utjecati na kvalitetu grožđa, vinogradari (vinari) ove godine započeli su s berbom prije vremena, a dobar broj vinara već je i gotov.

Visoke temperature i značajni nedostatak vode bitno će utjecati na prinos grožđa. Zbog nemogućnosti normalnog sazrijevanja, unos je obično i do 40 posto niži u odnosu na standardne godine. Osim prinosa, i fenolska zrelost je dovedena u pitanje. Razvoj pigmenta boje, šećera i kiselina u grozdu nije u skladu, jer visoke temperature i nedostatak vode pogoduju brzom razvoju šećera u grožđu, no istovremeno usporava se razvoj kiselina. Jedan od problema su i ‘sunčeve opekline’. Kada je grožđe pretjerano izloženo utjecaju sunčevih zraka moguća je promjena pigmentacije boje kožice grožđa, pogotovo kod crvenih sorti. Boja će podsjećati na boju kave, a ta promjena boje utječe i na okus. Zbog pretjeranog stresa uslijed nedostatka vode i visokih temperatura, loza slabi i pred vinara stavlja još jedan potencijalni problem, prezimljavanje. Ukoliko zimske temperature budu niže od prosjeka, vjerojatnost opstanka loza znatno je smanjena.

Moguće opasnosti za vina kriju se ukoliko vinari nisu vješti. Vina znaju biti neharmonična, visokih sadržaja alkohola i bogatog ekstrakta, no istovremeno “tupa” i “prazna” zbog nedostatka kiselina koje vinu daju prijeko potrebnu svježinu i “živahnost”. Ovo je sve naravno pod pretpostavkom da vinogradi nisu navodnjavani.

Ima li rješenja?

Problem suše može se relativno jednostavno riješiti navodnjavanjem, odnosno primjenjivanjem raznih sustava navodnjavanja poput “kap na kap”. Hrvatski vinogradarski zakoni dozvoljavaju navodnjavanje, tako da vinogradi koji se navodnjavaju neće biti izvan zakona. Ukoliko se adekvatno primjenjuje, navodnjavanje neće utjecati na kvalitetu grožđa. Upravo suprotno, vinogradar će irigacijom omogućit “normalan” i stress-free razvoj.

Je li 2012. bila logičan nastavak vruće 2011. i znači li to da će i 2013. biti “zahtjevna” godina, nitko ne zna. Trebamo li sjediti skrštenih ruku i čekati ili ćemo poput Španjolaca i Čilenaca početi razmišljati o drugim rješenjima, poput stvaranja otpornijih loza ili ekološki osvještenih vinarija. Srećom ima naznaka da i Hrvati razmišljaju dugoročno. Neki od naših najvećih vinara, poput Vlade Krauthakera bave se intenzivnim promatranjem klimatskih promjena i njihovim utjecajem na nama voljeno grožđe.

Autor: Aleksandar Noršić

Izvori

Index

Tagovi

Berba grožđa Prinosi Kvaliteta grožđa Navodnjavanje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

PANEL 3D 4 mm 1030x2500 zeleni

KLUB

Tomislav Radić
prije 1 tjedan

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić

U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
 U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih. 
 Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova. 
 Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
 Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
 „Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
 Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
 Pripremio: Tomislav Radić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo