Što inflacija donosi poljoprivrednicima i proizvođačima hrane?

Gotovo polovica kupaca prehrambenih proizvoda, njih 46 posto, protiv inflacije se bori kupujući u trgovinama s nižim cijenama, a 43 posto kupuje više artikala na akciji, pokazalo je istraživanje The Feedback Group, koja je anketirala više od 1.200 kupaca.

Sve strategije za kupovinu

Imaju kupci i druge strategije pa se tako 38 posto njih umjesto za dobro poznate, nacionalne odlučuju za privatne robne marke, njih 25 posto uzima veća pakiranja kako bi po jedinici/porciji prošli jeftinije, a njih 25 posto kupuje manje artikala impulzivno, u zadnji tren nego što bi to radili inače. Također, odlučuju se za slične, ali jeftinije namirnice od onih koje su inače kupovali (24%), a 23 posto planira kupovinu prema akcijama koje su navedene u letku trgovine.

Ima onih koji si daju još više truda pa prije kupovine uspoređuju cijene u više trgovina (18%). Zanimljivo je da se manji dio njih, 15 posto odlučuje za manje zdravu, ali jeftiniju hranu, a njih 12 posto je odlučilo smanjiti kupovinu ekoloških proizvoda.  

Kupci su upitani za koji bi artikl željeli da supermarketi snize cijenu. Kategorija s najvećim brojem odgovora, meso, imala je više nego dvostruko veći broj odgovora od sljedeće najviše kategorije, mliječnih proizvoda (gdje je mlijeko bilo najviše spomenuto). Na trećem je bilo voće i povrće. 

Zdravlje visoko među prioritetima?

Jedno od istraživanja, koje je u SAD-u provela konzultantska kuća Deloitte, a u kojem je sudjelovalo 2054 osobe, pokazuje da je kupcima prehrambenih proizvoda zdravlje i dalje na visokom mjestu. Čak 84 posto njih i dalje uzima u obzir taj faktor kod kupovine svježe hrane. Čak 55% njih kaže da su spremni platiti više za takvu hranu jer ona doprinosi njihovom zdravlju i blagostanju. No, očekuju da informacije o dobrobiti takvih proizvoda moraju biti točne i jasno označene na ambalaži ili da ih o njima može educirati prodavač. 

Analiza je pokazala i to da gotovo svaki peti ispitanik mijenja svježu hranu za smrznutu ili drugu konzerviranu hranu radi uštede (18%), posebno u ruralnim i skupinama s nižim prihodima. 

Kako znamo, istraživanje koje je provela Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) pokazala je također da je kako građanima EU, tako i Hrvatske, cijena najveći faktor pri odabiru hrane. Na drugom mjestu im je okus, a na trećem sigurnost. Vrlo je interesantan podatak da je građanima Hrvatske na drugom mjestu sigurnost, a na trećem podrijetlo što može ići u korist poljoprivrednim proizvođačima. 

Sve su ovo pokazatelji koje u vrijeme globalnih previranja i visoke inflacije svaki proizvođač hrane treba imati na umu. 

Prilagodba novonastaloj situaciji 

Naime, rat u Ukrajini poremetio je očekivanja mnogih ekonomista koji su prognozirali da će 2022. biti godina snažnog ekonomskog oporavka, nakon što su ljudi tijekom pandemije uštedjeli jer, znamo, nisu bili u mogućnosti trošiti kao inače. 

Trenutna inflacija uzrokovana je porastom cijene energenata, poremećajem transporta poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i Rusije što utječe na globalni lanac opskrbe hranom, energentima i gnojivom. 

Ako inflacija ostane na ovako visokoj razini, neće se značajno smanjiti do 2023. godine, prognozira National Institute of Economic and Social Research.

Stoga će se poljoprivredni proizvođači morati prilagoditi novonastaloj situaciji te ju pokušati iskoristiti. 

Valja razmisliti o plasiranju proizvoda privatnim robnim markama kao i opskrbljivanju onih koji proizvode smrznutu i konzerviranu hranu. Tu je i prelazak na ekološki uzgoj, ali i drugačiji pristup u marketingu i nastupanju prema potrošačima.