• Strategija poljoprivrede
  • 09.04.2021. 10:40

Što donosi strateška transformacija poljoprivrede i ruralnog prostora Hrvatske?

Imamo dokument koji odgovara na potrebe i izazove koje imamo u sektoru, rekla je ministrica Vučković na predstavljanju projekta STARS izrađenog u suradnji sa Svjetskom bankom.

Foto: Lucija Bencarić
  • 220
  • 20
  • 0

Povećanje produktivnosti rada za 60 posto te time i posljedično povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna, predviđeni su učinci Strategije do 2030. godine, a koji su bili predstavljeni na jučerašnjoj završnoj konferenciji projekta Strateške transformacije poljoprivrede i ruralnog prostora (STARS).

"U suradnji s poljoprivrednicima te domaćim i stranim stručnjacima izradili smo dokument koji odgovara na potrebe i izazove koje danas imamo u sektoru, s ciljem iskorištavanja punog potencijala ruralnih krajeva Hrvatske te nastavka daljnjeg rasta i razvoja domaće poljoprivrede“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Podsjetila je kako je trenutno u postupku elektronskog savjetovanja Nacrt Strategije poljoprivrede RH do 2030. godine.

Dvostruko povećanje prosječnog dohotka 

Prema riječima državnog tajnika Zdravka Tušeka navedenim učincima pridonijet će planirano povećanje broja svinja u tovu iz domaćeg uzgoja za 35 posto i povećanje govedarstva za 20 posto te proširenje površina pod trajnim nasadima za pet tisuća hektara i staklenicima za 500 ha. 

Također, pogodovat će i povećanje udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto te proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe za 30 posto, što uključuje dvadeset regionalnih skladišno-distribucijskih centara s pratećim uslugama za svježe proizvode. 

Dodatno, planirano je utrostručenje projekata mladih poljoprivrednika, udvostručenje broja projekata malih gospodarstava, smanjenje stope siromaštva u ruralnim područjima za 25 posto te dvostruko povećanje prosječnog dohotka poljoprivrednika. 

Državni tajnik podsjetio je kako je Program ruralnog razvoja produljen na još dvije godine tj. do 2023., a za kojega je izdvojeno oko 900 milijuna eura. 

Što se tiče Strateškog plana ZPP RH 2023.-2027. napomenuo je kako je izrađena spomenuta SWOT analiza, u prosincu prošle godine provedena je neformalna konzultacija s Europskom komisijom koja je izdala sve preporuke. "U lipnju ove godine bit će konzultacije s dionicima s ciljem dorade analize, prioritizacije potreba i razrade intervencija, a u prosincu izrada dokumenta SP ZPP i dostava komisiji“, otkrio je planove Tušek. 

Poljoprivrednici tehnički neefikasni

Osvrćući se na stanje u poljoprivredi prošle godine, državni tajnik Tugomir Majdak rekao je kako je isplaćeno potpora u vrijednosti od sedam milijarde kuna, BDV je rastao za 12,4 posto, a izvoz hrane iznosio je 2,4 milijarde eura. 

No, dodao je iako su brojke pokazale pozitivan trend rasta, istraživanja su pokazala kako su hrvatski poljoprivrednici još uvijek tehnički neefikasni odnosno iz FADN uzorka (Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka) samo njih 1,5 posto postiže nekakvu efikasnost. 

"Najveću ostvaruju poljoprivrednici koji koriste investicijsku potporu iz Programa ruralnog razvoja“, rekao je Majdak te dodao kako investicijske potpore pozitivno djeluju na ekonomske rezultate poslovanje i odabir tehnologije.

"Nevezana plaćanja odnosno izravna potpora dohotku nema veliki utjecaj na povećanje efikasnosti poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj“, naglasio je. 

Što se tiče potpora u poljoprivredi, napomenuo je kako one godišnje povećavaju ukupnu dodatnu vrijednost hrvatskog gospodarstva za 2,9 posto, a zaposlenost 1,5 posto. 

Na konferenciji je prikazao i sažetak SWOT analize, odnosno prednosti, ograničenja, potencijale i rizike hrvatske poljoprivrede, ali i strateške ciljeve kao što su povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivrede proizvodnje na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti, obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u takvim krajevima. Također, istaknuo je i onaj zasebni tzv. horizontalni koji uključuje poticanje inovacija u poljoprivredi. 

Nacionalni plan razvoja akvakulture

Osim poljoprivrednog sektora, na konferenciji su se sudionici osvrnuli i na akvakulturu. Državni tajnik Šime Mršić podsjetio je kako je u tijeku izrada Nacionalnog plana razvoja za razdoblje 2021-2027. 

U skladu s vizijom Nacionalne strategije razvoja hrvatske postavljena su četiri cilja, a to su povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti u ovom sektoru, razvoj ruralnog i obalnog gospodarstva te poticanje inovacija. 

"Osobito će se raditi na jačanju konkurentnosti, stvaranju 15 posto više radnih mjesta u ruralnom i obalnom gospodarstvu u vrijednosnom lancu u akvakulturi što uključuje povećanje ukupne godišnje količine proizvodnje za 30 posto, povećanje dodane vrijednosti u preradi proizvoda za 35 posto te povećanje prosječne godišnje potrošnje proizvoda po stanovniku za čak 50 posto“, pojasnio je Mršić.

U 2020. dvostruki rast produktivnosti

Inače, projekt su zajednički proveli Ministarstvo poljoprivrede i Svjetska banka. Koordinatorica iz Svjetske banke Svetlana Edmeades sa suradnicima predstavila je na konferenciji provedene i planirane aktivnosti te dva pilot projekta u sklopu STARS-a, a to su "Potpora transformaciji proizvođačkih organizacija prema konkurentnosti, održivosti i otpornosti poljoprivredno-prehrambenog sektora u Hrvatskoj" i "Prostorno planiranje korištenja poljoprivrednog zemljišta kao potpora optimizaciji održivog upravljanja poljoprivredom u Hrvatskoj". 

Planovi, kaže ministrica, za hrvatsku poljoprivredu su ambiciozni, ali i provedivi. Unatoč tome što strategija još nije usvojena, istaknula je da se vode utvrđenim strateškim smjernicama, čemu u prilog govori te gotovo dvostruki rast produktivnosti i neto dodatne vrijednosti u 2020. godini. 

"Početak rada na projektu poklopio se s početkom rasprava o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije koja će utjecati na prioritete financiranja i razvoja poljoprivrede u svim državama članicama EU-a, pa tako i Hrvatske“, zaključila je Vučković.


Tagovi

Strategija do 2030. STARS Marija Vučković Zdravko Tušek Tugomir Majdak Šime Mršić Akvakultura Produktivnost Poljoprivredna proizvodnja


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrce
Kupus i salata nuknuli