Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredna politika
  • 22.01.2012.

Što donosi članstvo u Europskoj uniji: poljoprivreda, ruralni razvitak

  • 1.639
  • 79
  • 0

Zajednička poljoprivredna politika jedno je od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije, kako u pogledu količine propisa koji reguliraju to područje, tako i u pogledu udjela u proračunu Europske unije. Primarna joj je svrha istodobno osigurati stabilnu opskrbu kvalitetnom, sigurnom hranom za stanovništvo po pristupačnim cijenama i odgovarajuće prihode za poljoprivrednike koji ujedno omogućuju modernizaciju i razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Danas se osobita pozornost poklanja poboljšanju sigurnosti i kvalitete hrane, očuvanju okoliša, obnovi i razvitku ruralnih područja, očuvanju kulturnog blaga i tradicionalnih običaja. Promiče se ruralni razvoj uključujući seoski turizam, tradicionalne obrte, poboljšanje infrastrukture, kao i promicanje kvalitetnih ekoloških i autohtonih poljoprivrednih proizvoda.

Promjene za Hrvatsku

Primjena zakonodavstva Europske unije pozitivno će se odraziti na poljoprivrednike i prehrambenu industriju, kao i na potrošače.

Pristup većem tržištu i europskim fondovima

Hrvatska je s Europskom unijom uskladila svoje propise kojima regulira proizvodnju, preradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda na zajedničkom tržištu, kao i trgovinu s trećim zemljama. Članstvo u Europskoj uniji značit će također slobodan pristup unutarnjem tržištu, kao i mogućnost korištenja fondova za poljoprivredu i ruralni razvitak.

Hrvatskim poljoprivrednicima bit će na raspolaganju oko 5 milijardi kuna godišnje za izravna plaćanja i ruralni razvoj. Očekivane koristi od članstva u Uniji uključuju širenje tržišta i povećanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, uključujući veću stabilnost tržišta poljoprivrednih proizvoda i učinkovitiju administraciju. Osim toga, reformirana poljoprivredna politika pridonijet će racionalizaciji hrvatskog poljoprivrednog proračuna, olakšat će planiranje, a time i poboljšati poslovanje u poljoprivredi. Hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima pružit će se prilika da se bez sadašnjih trgovinskih zapreka natječu na velikom unutarnjem tržištu s proizvođačima Europske unije. Stoga je glavni izazov na ovom području prilagodba hrvatskih poljoprivrednika uvjetima otvorenog zajedničkog tržišta Unije s oko 500 milijuna potrošača.

Poticaji

U Hrvatskoj će se pristupanjem Europskoj uniji tako primjenjivati sustav jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu, u kojemu poticaji više neće ovisiti o količini proizvodnje, već o poštivanju dobre poljoprivredne prakse i ekoloških uvjeta proizvodnje (višestruka sukladnost).

Pritom će se zadržavati vezana plaćanja za krave dojilje (105 tisuća grla) te za ovce i koze (543 tisuća grla). Da bi ostvarili prava na izravna plaćanja, poljoprivrednici će morati ispuniti određene zahtjeve, u skladu s propisima višestruke sukladnosti. Radi lakše prilagodbe Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje do 2018. godine u kojem će poljoprivrednik ostvarivati pravo na poticaj čak i ako se - do isteka tog perioda - i ne bude pridržavao određenih propisa.

Osnovne su koristi članstva u Uniji: financiranje izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja iz poljoprivrednih fondova Unije te korištenje europskih sredstava za restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje, čime će se rasteretiti nacionalni proračun; podizanje konkurentnosti poljoprivrede.

Izravna plaćanja

Hrvatska će nakon pristupanja Europskoj uniji zadržati postojeću razinu izravnih plaćanja (između 300 i 400 milijuna eura). U prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima povećavat će se, dok će se dio financiran iz nacionalnog proračuna postupno smanjivati. Udio Unije bit će 25% u prvoj godini članstva, 30% u drugoj, 35% u trećoj i 40% u četvrtoj godini članstva. Od pete godine nadalje, taj će se postotak povećavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva dostigao 100%.

Ruralni razvoj

Osim toga, Hrvatskoj će unutar poljoprivrednih fondova Europske unije biti na raspolaganju značajna sredstva za financiranje mjera ruralnog razvoja. Nadalje, nakon pristupanja Uniji, povrh iznosa predviđenih za izravna plaćanja i ruralni razvoj, Hrvatskoj će biti dostupno i oko 10 milijuna eura godišnje za vinogradarstvo te 9,6 milijuna eura u narednom desetogodišnjem razdoblju za minirane i minski sumnjive površine, koje nakon razminiranja budu vraćene poljoprivrednoj namjeni. Naši poljoprivrednici i ruralne zajednice već su imali priliku koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova Unije, čime su ne samo dobili financijsku pomoć, nego su također stekli znatno iskustvo i znanje za buduće uspješno korištenje proračunskih sredstava Unije.

Prijelazne mjere

U prve tri godine članstva Hrvatska će imati pravo da isplaćuje određene nacionalne potpore za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače, iako te potpore nisu dio zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Imat ćemo i pravo korištenja nacionalne rezerve, tj. utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana.

Zaštita i registracija proizvoda

Hrvatskoj je odobrena mogućnost da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja registrira i zaštiti na razini Unije poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda (npr. Istarski pršut). Na zajedničkom tržištu Unije moći će se prodavati »pekmez«, tradicionalni hrvatski proizvod koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu.

U listu tradicionalnih izraza Europske unije bit će također uključene oznake za vina: Opolo i Plavac te Samoborski bermet, kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića:

  • Hrvatska loza,
  • Hrvatska travarica,
  • Hrvatski pelinkovac,
  • Hrvatska stara šljivovica,
  • Slavonska šljivovica
  • Zadarski maraschino.

Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Tagovi

Poljoprivredna politika Poljoprivredna proizvodnja EU fondovi Potpora


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Podravska polja u proljeće #RuralFoto #priroda