Što čitatelji Agrokluba misle o produljenju roka za predaju dokumentacije u ARKOD?

Agroklubovi čitatelji u komentarima na portalu, ali i na Facebooku jasno su izrazili svoja stajališta o izmijenjenom Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) i o tome kako se u praksi rješavaju vlasničke i posjedovne situacije s poljoprivrednim zemljištem.

Vaši komentari najbolje opisuju s kakvim se frustracijama i problemima muče poljoprivrednici i žitelji ruralnih prostora.

Đuro ističe da dolazi do situacija da se u katastru brišu živi posjednici, a umjesto njih navodno upisuju umrli - što prema njemu izbacuje te površine iz ARKOD‑a i sustava poticaja. Naglašava da je problem neuređena evidencija zemljišta, dvostruka evidencija (gruntovnica vs. katastar) i loš zakon o nasljeđivanju, što prema njemu koristi samo birokraciji, ali ne i OPG‑ima.

"Sada ćemo po modelu ministra poljoprivrede i ministra pravosuđa, u 2028. imati po crnom scenariju blizu 300.000 ha izvan ARKOD-a i sustava poticaja prema pravilniku“, kaže Đuro.

Ne briše katastar žive i upisuje mrtve

Da loše razumijevanje procesa dodatno komplicira situaciju, objašnjava Mile te pokušao objasniti da se radi o razlici između katastarskog posjeda i vlasništva u zemljišnim knjigama, kao i da mnogi poljoprivrednici nikada nisu formalno upisali svoje pravo, pa se posljedično javljaju problemi s ugovorima.

"Ne briše katastar žive i upisuje mrtve, nego ti živi nikad nisu prepisali gruntovno zemlju na sebe, pa sad mrtvi postali vlasnici, samo da se izbjegne platiti porez“, objašnjava.

Prema iskustvu Malog poljoprivrednika, vlast ne razumije složenost vlasničkih odnosa, te da rješavanje papira i zakonska nesigurnost dodatno opterećuju poljoprivrednike. Naglašava da ih sustav ne potiče nego ih često šalje na sud ili birokratske postupke.

"Bezveznjakovići iz vlade ne razumiju problematiku i ne znaju ponuditi rješenja, nego je najjednostavnije kazniti proizvođače koji su najmanji krivci za ovo stanje“, dodaje

Zlatko je pokušao unijeti jasnoću u raspravu. Po njegovom objašnjenju, promjene koje mnogi tumače kao prepisivanje vlasništva s jedne osobe na drugu zapravo su rezultat objedinjavanja podataka u novu Bazu zemljišnih podataka (BZP). To znači da se katastarski posjed ne briše nego se i dalje vodi, ali se sada radi drugačije, pa ljudi mogu pogrešno interpretirati promjene.

"Dakle, za sve one koji su bili upisani kao posjednici u katastru, a nisu bili upisani u zemljišnim knjigama, dva su moguća načina rješavanja kojima će se utvrditi vlasništvo. Prvo to je sudski postupak, u pravilu pojedinačni ispravni postupak, ili tužba radi utvrđenja prava vlasništva, te obnova zemljišnih knjiga“, napominje Zlatko

Matija pozitivnim vidi fleksibilnost roka, iako napominje da je u praksi teško skupljati potpise i dokumente za male, raspršene parcele, što pokazuje realnu svakodnevnu prepreku, ali istovremeno priznaje da je sustav barem formalno prilagodljiviji.

Praktični problemi

Da agencije nemaju zakonsko pravo nad zemljištem i da se sustav koristi za privatne interese, komentirao je Dragutin, naglašavajući kako je "ARKOD obična agencija koja nema nikakvo zakonsko pravo nad bilo čijim zemljištem! Sve te agencije koje država stvara radi nečijih interesa treba uklonit jer im je cilj otimačina“.

Mišo opisuje praktične probleme nasljednika i ostavinskih postupaka, ističući koliko je teško uredno voditi zemlju: "Ja sam ispisao 1.7 ha pa neka raste trnje, a koristio sam 25 godina i sve bilo uredno i na vrijeme obrađeno, vlasnici umrli, a njihovi nasljednici neće ni da čuju za ostavinski postupak.“

Ivan Kaloper: Nisam i neću im dostaviti nikakve izjave, nek brišu te parcele iz ARKOD-a!

Da je sustav toliko složen da mnogi poljoprivrednici jednostavno neće uspjeti riješiti problem, ističe Antonio, što pokazuje koliko birokracija opterećuje male proizvođače, dok Nikola naglašava da je produženje roka logično s obzirom na to da vladajući koriste ARKOD za raspodjelu novca iz EU, a ti resursi često ne dolaze do poljoprivrednika kojima su namijenjeni.

Sven smatra da je sustav poticaja nepravedan jer, prema njegovu mišljenju, prednost imaju oni s dobrim vezama, dok stvarni proizvođači ostaju bez potpore. "Najveći lopovluk je u poljoprivredi", piše on te dodaje kako poticaje dobivaju pojedinci koji formalno imaju pravo na njih, iako zemlju obrađuju drugi ljudi koji za svoj rad ne dobivaju ništa.

Kada se dođe u katastar ili gruntovnicu, tvrdi Mile, službenici pregledavaju stare knjige iz prethodnog stoljeća, dok noviji papiri o vlasništvu i naslijeđu godinama stoje zanemareni na hrpi pored peći, a uporno tvrde da ti dokumenti nikada nisu stigli do njih.

Promjena imena u Apsurdistan

Ivan ističe da iskustvo s koridorom VC pokazuje kako se problemi sa zemljištem mogu riješiti brzo i efikasno kada postoji politička volja i organizirani postupci, što daje nadu poljoprivrednicima da i u drugim slučajevima postoje rješenja. Jedan se čitatelj pita "Državo, zašto si maćeha svome narodu?“, a Darko kaže kako ga je umjetna inteligencija izbrisala iz vlasništva i vratila pokojnog tatu koji je sada vlasnik 1/1.

Dona naglašava strah i frustraciju zbog mogućeg oduzimanja privatnog zemljišta, što je u njenom slučaju izazvalo hitnu potrebu za pravnom pomoći. Dudina smatra da produljivanje roka služi samo kao predstava za javnost i da "mnogi poljoprivrednici neće uspjeti srediti dokumentaciju na vrijeme" , a jedan od čitatelja smatra kako "trebamo promijeniti ime države u Apsurdistan“.

^{Za naslovnu fotografiju korišten foto: Shutterstock/Attasit saentep}