• Strategija hrvatske poljoprivrede
  • 11.06.2015. 10:20

Što austrijski farmer radi bolje?

Tribina "Strategija hrvatske poljoprivrede" okupila je brojne stručnjake koji su zaključili jednoglasno - zajedno smo jači!

  • 619
  • 76
  • 0

Strategija poljoprivrede postoji u sklopu programa ruralnog razvoja. Ciljevi i prioriteti su postavljeni vezano za zajedničku poljoprivrednu politiku EU. Poljoprivredni sektor je jedan od rijetkih na razini EU koji ima zajedničku politiku. U Zakonu o poljoprivredi stoji da će ministarstvo poljoprivrede pripremiti strateške smjernice vezano za sve operativne programe, prije svega na program ruralnog razvoja kao krovni dokument, rekla je zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol na okruglom stolu na temu Strategija hrvatske poljoprivrede koji je održan jučer u Zagrebu u organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske i Zbor Agrarnih novinara pri HND-u.

Što pokreće hrvatsku poljoprivredu?

Ovo je najnovija hrvatska strategija poljoprivrede o kojoj se malo govori u javnosti. Općenito se smatra da Hrvatska nema poljoprivrednu strategiju, a razlog su negativni trendovi u sektoru. Prije ove strategije, implementirane u program ruralnog razvoja, Hrvatski sabor usvojio je dvije - prvu 1996., a drugu 2002. godine. Unatoč njihovom postojanju, Hrvatska danas ne zadovoljava vlastite potrebe za prehrambenim proizvodima. Zašto je tako i koja su moguća rješenja problema hrvatske poljoprivrede, govorilo se na okruglom stolu.

Znamo kako ne treba

Ivan Majdak, posljednji ministar poljoprivrede s pozitivnom bilancom, odmah je udario u srž problema hrvatske poljoprivrede. "Nama nedostaje kontinuitet promišljanja i razmišljanja. To je veliki izvor neuspjeha. Bez političkog konsenzusa nećemo uspjeti. Isto tako i bez otrežnjenja nacije. Danas imamo preko 300 udruga i nije mi jasno što one zapravo rade. One su ispolitizirane i gledaju kako se uvjesiti na državni proračun", kaže Majdak.

Prehrambena industrija istaknuta je kao pokretač razvoja. Doktor znanosti Goran Buturac s Ekonomskog instituta u Zagrebu predstavio je rezultate makroekonomske analize izvozne konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije RH.

"Multiplikator prehrambenog sektora jest 1,6. To znači ako poraste potražnja za prehrambenim proizvodima za milijun kuna, imamo rast BDP-a za 1,6 milijuna kuna. Prehrambena industrija daje 24% od ukupne vrijednosti proizvodnje industrijskog sektora, u njoj je zaposleno 20% radnika u industriji i peta je izvozna grana Hrvatske. U 2013. godini izvezli smo hrane i pića u vrijednosti od 776 milijardi dolara", rekao je Buturac.

Zajedničko djelovanje prema cilju

Austrijski farmer nije jak jer je pametniji od hrvatskoga! Ključ je u - zajednici.

Kao glavne probleme prehrambenog sektora Buturac iznosi vanjsko-trgovinski deficit, visoku koncentriranost izvoza te činjenicu da potrošimo prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 5,8 milijardi kuna više nego što proizvedemo.

Prehrambena industrija može biti motor koji će vuči strategiju. Podatci otkrivaju da i na domaćem tržištu postoji prostor za potrošnju njenih proizvoda. Tajnik Udruge hrvatskih OPG-a Život Miroslav Kovač postavlja pitanje odakle sirovina za nju i daje odgovor - od hrvatskog seljaka. Međutim on se konstantno zanemaruje.

"Zadržali smo snažan lobi iz bivšeg sustava koji ne shvaća bit OPG-a, njegovu snažnu ulogu u održavanju prostora i proizvodnji hrane. Austrijski seljak nije jak jer je pametniji od hrvatskoga, nego jer ima jaku zajednicu. U Hrvatskoj imamo 200 praznih sela i moramo imati strategiju kojom ćemo njih napučiti", kaže Kovač te na primjeru starom 22 godine iznosi kako se zanemaruju mala seoska gospodarstva.

Koliko može jedan čovjek?

Godine 1993. imali smo FAO dokument čija sredstva nisu iskorištena za podršku OPG i podrške njima nego za neke druge velike projekte. Koliko su Hrvatskoj važni OPG-ovci govori podatak da 97% hrvatskih OPG-ovaca ima u posjedu 76% poljoprivrednog zemljišta, a kojeg je iznijela Snježana Španjol. Španjol kao problem vidi needuciranost malih proizvođača.

"OPG-a ima i oni proizvode hranu. U lancu od proizvodnje do prerade njima nedostaje znanja. Prije su ga dobivali preko poljoprivrednih zadruga i drugih oblika udruživanja. Imali su na raspolaganju ekonomiste, veterinare i agronome koji su ih savjetovali i za njih nabavljali najbolje repromaterijale. Danas moraju sve sami", kaže Španjol te dodaje:

"Odabirom mjera programa ruralnog razvoja riješit će se ovaj dio problema njihove edukacije. Ostaje dio koji leži na udruživanju poljoprivrednih proizvođača. Oni sami to moraju prepoznati kao njihovu priliku i šansu."


Tagovi

Strategija poljoprivrede Ivan Majdak Zakon o poljoprivredi DANH Snježana Španjol Miroslav Kovač Strateške smjernice Udruživanje BDP HND Deficit Prehrambena industrija Znanje FAO dokument Zemljište OPG Ruralni razvoj


Autor

Ante Vidović

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas