Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Elementarna nepogoda
  • 07.02.2012.

Štete od suša i oborina poljoprivrednicima su nenadoknadive

Trenutačne snježne oborine dobro su došle za ratarske kulture i unatoč niskim temperaturama ne očekuju se štete na usjevima. U priobalju gdje je na početku godine već uslijedila rezidba maslina i vinove loze, te klijanje voća, sadašnji bi ih snijeg i posebice jaka bura mogli uništiti

  • 826
  • 41
  • 0

Iako hrvatsku poljoprivredu karakteriziraju povoljni agroklimatski uvjeti koji omogućuju raznovrsnu proizvodnju hrane, posljednjih se godina poljoprivredna proizvodnja našla na udaru velikih klimatskih promjena, ponajprije suše, što je rezultiralo golemim štetama na usjevima.

Voditelj Odjela za agrometerološke informacije pri Državnom hidrometeorološkom zavodu Marko Vučetić objašnjava za Vjesnik da zbog klimatskih promjena na istim površinama u jednoj godini imamo i sušu, ali i više oborina nego što je godišnji prosjek. Primjerice, u srpnju prošle godine, dakle usred ljeta, u Hrvatskoj je bilo više oborina po četvornom metru nego što je uobičajeno, a prije i poslije toga bila su veća sušna razdoblja. No, to ne bi smjelo presudno utjecati jer imamo dovoljno vode za navodnjavanje poljoprivrednih usjeva.

Prema Vučetićevim riječima, trenutačne snježne oborine dobro su došle za ratarske kulture i unatoč vrlo niskim temperaturama, ne očekuju se štete na usjevima. Ipak, druga je situacija u priobalju gdje je zbog neuobičajeno visokih temperatura na početku godine već uslijedila rezidba maslina i vinove loze, te klijanje voća, što bi sadašnji snijeg i posebice jaka bura mogli uništiti.

Na udaru su ponajprije agrumi, pogotovo ako nisu valjano zaštićeni od niskih temperatura zraka.

Krumpir je prošle godine prošao od sadnje do branja gotovo bez kiše, što se znatno odrazilo ne samo na kvalitetu, nego i na prinos. DHMZ, pak, prognozira da će snijeg u većem dijelu zemlje padati do sredine ovoga tjedna. Nakon toga trebalo bi se razvedriti, a temperature biti još niže, naročito u istočnom dijelu zemlje.

Vučetić, međutim, ističe da se vremenska prognoza, posebno na dulji rok, nije pokazala stabilnom, tj. točnom, pa je i sam loše prognozirao.

Nitko nije očekivao tako hladan početak veljače, jer je bilo naznaka da će vrijeme, koje jako utječe na poljoprivredne usjeve, biti u uobičajenim granicama sve do proljeća. Dakle nužno je revidirati vremensku prognozu koja poljoprivrednicima život znači, jer je poljoprivreda tvornica pod otvorenim nebom.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Darko Grivičić kazao nam je da je bivša vlada ostavila poljoprivrednike na cjedilu kad je riječ o odštetama za lanjske uništene usjeve, u prvom redu od suše koja se pojavljuje svake treće do pete godine. Ovisno o intenzitetu i duljini trajanja, suša može i za 90 posto smanjiti prinose poljoprivrednih kultura. A samo su 30 milijuna kuna dobili poljoprivrednici koji su zbog elementarnih nepogoda nastalih do 1. studenoga 2011. imali više od 60 posto štete na urodu. To je neprihvatljivo, drži Grivičić, jer je ponegdje šteta koju su pretrpjeli povrćari bila stopostotna.

Jedno, s 2,5 milijuna kuna obeštećeni su povrćari kojima je nakon europskog slučaja s bakterijom E. coli pala prodaja i cijena proizvoda u jeku povrtlarske sezone.

Inače, na državni novac mogu računati svi koji su u sustavu PDV-a i ARKOD-a (novom sustavu evidencije zemljišnih parcela) te ako su podnijeli molbu za potporu za blitvu, cvjetaču, kelj, krastavac, kupus, papriku, rajčicu i salatu. Po 4 kune za četvorni metar poljoprivrednici su dobili ako su imali oranicu, a po 10 kuna za četvorni metar staklenika ili plastenika.

U Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno 782.000 tona pšenice, 15 posto više nego lani, pokazuju podaci Državnoga zavoda za statistiku. Unatoč suši, prosječno je proizvedeno 5,2 tone po hektaru. No, to znači da su osjetno 'patili' prinosi, jer nije bilo dovoljno vlage za veći prinos Podaci DZS-a također pokazuju da su u 2011. u odnosu na godinu prije povećani prinosi ječma, zobi i uljane repice. Proizvodnja ječma povećana je za 13 posto, na 194.000 tona, a prosječno su po hektaru proizvedene 4 tone.

Ukupan prinos zobi od 77.000 tona čak je za 60 posto veći nego godinu prije, dok je proizvodnja uljane repice povećana za 48 posto, na 49.000 tona.

Prosječno je po hektaru proizvedeno 3,1 tona zobi i 2,8 tona uljane repice. Unatoč suši, prinosi većine kultura bili su zadovoljavajući.

Iako se situacija sa sojom smatrala najkatastrofalnijom, na kraju nije bila takva i ostvareni su vrlo zadovoljavajući rezultati. Šećerna repa, pak, imala je primjerice bolji prinos i digestiju nego u 2010. godini koja nije bila sušna.

Prinosi u berbi kukuruza u istočnoj Slavoniji bili su na razini 7,5 tona po hektaru, što je znatno niže i predstavlja podbačaj u urodu za oko 30 posto.

Ipak, prosječni su prinosi prije svega povrćarskih, voćarskih, ali i ratarskih kultura u Hrvatskoj niski, te osciliraju kroz godine što se prvenstveno povezuje sa sušom, koja je kao elementarna nepogoda, koju osiguravajuća društva jedino ne priznaju, gotovo redovita pojava sa sve teže predvidljivim posljedicama.

U samo dvije godine, 2000. i 2003., potvrđena šteta od suše u poljoprivredi iznosila je više od 3,4 milijarde kuna i zahvatila je čak 10 županija. Prošle godine suša je pogodila manji dio zemlje, a na kraju je procijenjena šteta bila veća od 800 milijuna kuna.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ


Tagovi

Elementarna nepogoda Štete Suša Poljoprivredna proizvodnja Prinosi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pogled kroz prozor. #RuralFoto #selo