Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Oživljavanje sela
  • 12.12.2021. 10:30

Šterc: Ljude koji daju razvojnu funkciju selu za to treba nagraditi 

Poznati demograf, dr.sc. Stjepan Šterc, komentirao je rezultate ankete Agrokluba o preduvjetima povratka ljudi na selo i mjerama kojima ih država treba motivirati.

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
  • 1.232
  • 290
  • 2

Hoćemo li biti gladni, pitali smo se prije gotovo dvije godine kad je korona ušla u sve pore naših života. Isto pitanje možemo postaviti i danas jer nismo puno učinili kako bi smanjili ovisnost o uvozu hrane i okrenuli se lokalnoj.

U bojazni od oskudice, pandemija, istina, mijenja način na koji razmišljamo, pa se svijest o nužnosti proizvodnje hrane u vlastitom dvorištu, ipak budi. Poljoprivrednici se povezuju izravno s kupcima koji radije kupuju lokalne prehrambene proizvode.

Digitaliziralo se tako i selo, barem što se komunikacije tiče. Sade se vrtovi na daljinu, koji OPG-ovima pružaju siguran otkup onog što uzgoje. Preko aplikacije na mobitelima danas svi možemo imati "vlastiti" vrt iz kojeg će nam, na kućnu adresu, stizati lokalno uzgojene namirnice. Kupci tako polako postaju sredstvo za oživljavanje naših sela i ruralne ekonomije. 

Ima i onih koji žele takav virtualni vrt zamijeniti pravim, "analognim" vrtom u kojem mogu i boraviti. I to svakodnevno. Dalje od gradske vreve, prometa i socijalne distance.

Koji su motivi za život na selu?

Za razliku od poljoprivrednika, kojima je rad od kuće najnormalnija stvar u životu, mnogi stanovnici gradova koji su zbog pandemije tek sad upoznali rad od kuće, poželjeli su život na selu. Upravo to pokazuju rezultati ankete Agrokluba.

Kroz nju smo doznali motive ljudi za preseljenje te kojim ih mjerama gradovi i općine mogu potaknuti da urbani život zamijene seoskim.

Na anketni upitnik s 20-tak pitanja, dobili smo odgovore 249 čitatelja iz cijele Hrvatske, a njih 90 posto ima želju ići živjeti na selo.

Prosječna dob anketiranih* je od 30 do 60 godina, muškaraca je 70 posto, a udio žena 30 posto. Zaposlenih i samozaposlenih je 77 posto od ukupno anketiranih, a četvrtina su ljudi koje rade u javnim službama.

Potrebno je razviti poticajne modele

Rezultate naše ankete komentirao je poznati demograf, dr. sc. Stjepan Šterc, s Odsjeka za  demografiju i hrvatsko iseljeništvo na zagrebačkom Fakultetu hrvatskih studija. On kaže da dobiveni rezultati jasno ukazuju na osnovne zakonitosti i želje, težnje i moguće namjere preseljavanja prema hrvatskim ruralnim područjima.

"Želja življenja i rada na selu, i općenito u izvangradskim područjima, među ispitivanom je populacijom gotovo 90-postotna, ali je ostvarenje tih želja uvjetovano primarno razvijanjem poticajnih modela", navodi Šterc.

Provedbe nekih od tih poticajnih modela već su uspješno počele u pojedinim lokalnim sredinama, ali one u pravilu, po prevladavajućim odgovorima, nisu dovoljno javno prezentirane, niti su njihovi rezultati dovoljno poznati ukupnoj hrvatskoj populaciji u zemlji i iseljeništvu.

Kao motiv života na selu 75 posto ispitanih navodi miran život i manje stresa, kao i povoljnije rješavanje stambenog pitanja, a isto toliki postotak za motivaciju ističe proizvodnju vlastite hrane.

Motivi mogućeg odlaska u ruralna područja vezani za stres, rješavanje stambenog pitanja i proizvodnji vlastite hrane nisu prevladavajući u odnosu na druge, komentira poznati demograf, ali je bitno uočljivija razlika po pitanjima poticaja za bavljenje poljoprivredom i postojanjem lokalne infrastrukture (vrtića, škola i interneta).

Kako vratiti mlade na selo?

U mjerenju dostupnosti javnog prijevoza, zaposlenosti partnera/partnerice, mogućnosti dobivanja kredita, dostupnosti radnih mjesta i slično, ne pokazuju se bitne razlike po odgovorima između veće i manje važnosti.

"Prevladavajući su poticaji i motivi odlazaka u selska naselja, smanjivanje nameta s različitih razina, poticaji za zapošljavanje, samozapošljavanje i izgradnju doma, dobivanje zemlje i već spomenuti uvjeti osnovne infrastrukture“, objašnjava.

Što treba učiniti lokalna samouprava?

U kojem segmentu lokalna samouprava treba učiniti više da bi privukla nove, mlade stanovnike na selo, 28 posto ispitanika odgovorilo je da treba više ulagati u infrastrukturu, 24 posto smanjiti davanja te 20 posto osigurati ili povećati postojeće poticaje.

Za ispitanike koji su se izjasnili kao nezaposleni, kao faktor odlučivanja o životu na selu navode poticaje za samozapošljavanje, kao i one za nabavu, adaptaciju stana, smanjene namete općenito te dostupnost Interneta.

Na upit koje bi kriterije trebali zadovoljiti oni koji traže poticaj lokalne samouprave, većina anketiranih je odgovorila da u financiranoj nekretnini moraju živjeti barem 15 godina nakon useljenja. Da trebaju biti mlađi od 40 godina, smatra 41 posto anketiranih.

Oživljavanje demografsko, radno, infrastrukturno, proizvodno, funkcionalno i svako drugo vezano za valorizaciju prostornih potencijala hrvatskih ruralnih prostora, treba biti primarnost političkog razvojnog djelovanja sa svih razina: nacionalne, regionalne i lokalne, kaže Šterc.

Na selo treba dovesti mlađu gradsku i iseljeničku populaciju

Bez uključivanja s nacionalne razine, najvažnijeg i najefikasnijeg poticajnog modela-poreznog, prema ruralnim područjima i njihovim prevladavajućim djelatnostima, zasnovanim na prostornom potencijalu ruralnih područja, efikasnost lokalnih sredina bit će samo djelomična, nastavlja.

"Oživljavanje ruralnih područja mora se postaviti po dva osnovna revitalizacijska modela i to u komplementarnom djelovanju sa svih političkih razina", odlučan je naš sugovornik. Poticanje klasične populacijske politike i imigracijske revitalizacijske primarno s mlađom gradskom i iseljeničkom populacijom.

"Konačno se mora shvatiti kako u nekim područjima ljude koji im daju razvojnu funkciju treba nagrađivati za njihov život tamo, ali ozbiljnijih pomaka u tom smjeru neće biti bez općeg suglasja o važnosti ruralnih područja za demografski i razvojni opstanak Hrvatske“, zaključio je Stjepan Šterc.

* Napomena: Iako anketa nije provedena na reprezentativnom uzorku po osnovnim demografskim obilježjima i ispitana populacija nije preslik prosječne, njezini rezultati jasno ukazuju na osnovne zakonitosti i posebno na osnovne želje, težnje i moguće namjere preseljavanja prema hrvatskim ruralnim područjima.


Tagovi

Stjepan Šterc Mladi na selo Anketa Agrokluba Povratak na selo Demografska politika Populacijska politika Iseljenička politika


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.


Partner