Stari IMT u novom odijelu: Otvara se TIM tvornica traktora?

Traktori IMT mnogima su i dalje glavno sredstvo u poljoprivrednoj proizvodnji, crveni stroj s crnim bikom na svom čelu.

 U planu bivšeg konstruktora Petra Grbića je napraviti tvornicu TIM po uzoru na nekadašnji "IMT" i da ona bude u vlasništvu seljaka. 

Zvali su ga, kaže, brojni poljoprivrednici, čak i ljudi širom svijeta, od Kanade, Amerike, pa do Australije, u nadi da bi možda on mogao pokrenuti tu inicijativu.

"Prvo sam se morao posavjetovati s pravnicima, jer je TAFE kupio i ime i znak IMT-a. Vidjet ćemo još kako će izgledati i kako će se zvati točno, ali unuka i ja smo smislili logo koji dosta podsjeća na IMT-ov", kaže Grbić i dodaje da je jedina bitna razlika što bi umjesto bika bio konj, jer su konji došli poslije bikova, suvremeniji su, pa bi i nova tvornica trebala biti suvremenija od one stare.

Stari IMT traktori, prema tvrdnjama poljoprivrednika, kvalitetniji su od današnjeg TAFE-a. 

To potvrđuje i Slavoljub Kolarski iz Crepaje kod Pančeva u susjednoj Srbiji koji se bavi kompletnim remontom traktora. 

"To se najbolje vidi kada odete kod metalostrugara, on ne može obraditi neke elemente IMT-a koliko su čvrsti, za razliku od TAFE-ovih, kao što je kućište mjenjača, prednji trap i slično", rekao je Kolarski i dodao da su na turskim odljevi mekani kao sir.

Profesor s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Jan Turan rekao je da usporedba dvaju modela traktora nema smisla. Ako oni imaju istu konjsku snagu, istu težinu i drugo, možemo samo gledati tolerancije dijelova.

Međutim, Petar Grbić je okupio i tim inženjera koji su počeli projektirati isključivo najsuvremenije strojeve na svijetu koje trenutno postoje. Dva inženjera iz Srbije su već završili projekt za obradu odljevka za CNC stroj, izradili proračun i druge detalje. Sada, kako kaže, treba složiti projekt za zupčanike i za ostale dijelove. Plan je da se sve, osim motora, što je IMT radio, radi i u novoj tvornici.

"Inženjeri su iz Srbije, ali smo upute dali Nijemcima. Javljali su se i Japanci i Kinezi, no najviše povjerenja imam u njemačke strojeve. Složili su mi već četiri-pet strojeva za 16.000 traktora, kompletni projekt, tehnologiju i sve. Planiramo proizvoditi sve dijelove izuzev motora, njega ćemo uvoziti", kaže tvorac ideje i dodaje da će ugrađivati čak i sa EURO 5 normama emisije ispušnih plinova, da bi ih mogli izvoziti u Europsku uniju. 

IMT-539 kultni, ali 549 je bolji?

Kako kaže, IMT-539 osobno ne bi pravio, jer je 549 po njemu daleko bolji, međutim njega seljaci toliko vole, da će se i on proizvoditi i vjerojatno biti tražen.

"Pravit će se 549 koji je odličan traktor, 577 i 590, od 90 konjskih snaga. Seljak koji ima 300-400, pa i 500 hektara, moći će lako raditi i obrađivati s tim traktorima. Za veće proizvođače, od nekoliko tisuća hektara još ne možemo proizvoditi traktore, bar ne na početku, ali i oni za transport, recimo, mogu koristiti ove", kaže Grbić dodajući da su i takvim proizvođačima potrebni strojevi od 70 i 90 konjskih snaga.

Profesor Turan je rekao da se mali traktori "trkači", s malim brojem konjskih snaga mogu proizvoditi za transport ili slično, ali da tržište sada traži veće.

"Potrebni su traktori preko 100 konja", rekao je Turan.

Slabe točke

Kolarski se bavi remontom još od 90-ih, počeo je kada je imao 17 godina i do sada je kroz njegove ruke prošlo preko 100 IMT-ova. Pored svih kvaliteta i prednosti, ukazao je i na nedostatke kod određenih modela koji se planiraju praviti u novoj tvornici. 

"Kod 539 najviše se kvari mehanički upravljač, a kod 549 ljudi najviše dolaze s kvarom diferencijala. Za 577 kao najslabiju točku bih izdvojio kočnice, ali i to kod starijih modela, manje se kvare mokre kočnice, ali su znale i sajle zaribati", kaže ovaj majstor.

Kako se već spominjalo da bi proizvodili sve dijelove osim motora, Kolarski savjetuje da bi možda najbolje bilo ugrađivati Perkinsonove motore.

Nova tvornica će donijeti i neke novitete. Plan je da se na početku proizvode identični IMT traktori kao ranije, prvenstveno zbog rezervnih dijelova, ali kako Grbić kaže, vremenom će se poboljšavati modernijom opremom, najsuvremenijim mjenjačem, GPS uređajima i slično.

Kako Grbić navodi, javljali su mu se i razni "tajkuni", ali njegova je ideja da to bude u vlasništvu seljaka, koji bi uložili 1.000, a najviše 5.000 eura i time zapravo kupili dionice.

"Kada bi 100.000 seljaka uložilo po 1.000 eura, to je već 100 milijuna, što je i duplo više od potrebnog. Zato bih napravio dioničko društvo, otvorio žiro račun i svaki seljak bi mogao kupiti dionice. Tako će živjeti od dividende koja je puno bolja nego što je u bankama, a kada mu novac bude potreban, može prodati svoj udio i vratiti uloženi novac”, kaže Grbić i dodaje da ne želi da dođe neki tajkun koji bi uložio 20-30 milijuna eura, jer bi onda ispalo da je on i "gazda".

Jan Turan je rekao da kompletna proizvodnja u Srbiji nije moguća. Mogu se proizvoditi akumulatori, utezi, gume i slično, ali hidraulika, mjenjač i kompleksnije stvari, to jednostavno nije moguće.

"Započeti kompletnu proizvodnju od nule, ovdje i u ovom trenutku nije moguća. Rat u Ukrajini, kao i trenutna ekonomska situacija, učinili su da je nemoguće prikupiti tolika sredstva. Proizvodnja kompletnog traktora je komplicirana stvar."

Izbor lokacije 

Što se tiče lokacije, Grbić navodi da mu je predsjednik općine obećao 25 hektara zemlje za tvornice na petlji u Jakovu, međutim on bi više volio da je u Dobanovcima gdje je već postojeća infrastruktura i gdje je mjesto već dobro poznato.

"Kada sam započeo ovu priču, bio sam malo skeptičan, mislio da nema šanse, ali sam onda počeo dobivati poruke podrške i kada sam video koliko je ljudi zainteresirano, shvatio sam da je ovo skroz izvodivo", zaključuje ovaj stručnjak dodajući da ima i onih s negativnim komentarima, ali da je takvih svega jedan do dva posto.