Srpska poljoprivreda ostala bez 100 milijuna eura iz fondova EU

Srbija je ostala bez novca za financiranje poljoprivrede iz fondova Europske unije jer država nije uspostavila sistem za korištenje tih sredstava. Iako su političari godinama kao jednu od glavnih prednosti europske integracije isticali upravo mogućnost da srpski poljoprivrednici dobiju direktnu financijsku pomoć, u trenutku kada je taj novac bio „na izvol'te" država je zakazala.

Da bi dobila novac za poljoprivredu, EU od Srbije nije tražila da prizna Kosovo, da riješi sve zaostale sudske procese ili preispita sve sporne privatizacije. Zatraženo je samo da se obave neophodne procedure kako bi Srbija dobila akreditaciju za Agenciju za plaćanje koja bi upravljala novcem za poljoprivredu. Međutim, ovaj zadatak nije napravljen.

Bivši ministar poljoprivrede, danas konsultant Goran Živkov kaže za da je jasno da u Srbiji političari još nisu shvatili da EU nije "novac u vreći", nego su to procedure, pravila, rad i red.

"Kad ne postoji svijest o tome, kako očekivati da postoji znanje o tome što treba napraviti, da se u taj proces mora uložiti i novac i trud. Hrvati, koji su 2006. bili u goroj poziciji nego mi sada, akreditaciju su dobili za godinu dana i četiri mjeseca od dana kada su postali kandidati", rekao je Živkov.

Novac Srbija dobija iz fonda koji nosi naziv Instrument za pretpristupnu pomoć koji se sastoji iz pet komponenata. Do sada su im bile dostupne dve komponente - prvo, za podršku tranziciji i izgradnji institucija i, drugo, za prekograničnu suradnju. Preostale tri komponente trebale su da se otvore kada Srbija dobije status kandidata za članstvo. Taj status im je odobren u ožujku 2012, a vlast je isticala da je upravo jedan od najznačajnijih elemenata kandidature to što će Srbija za neke važne oblasti dobiti novac iz fondova EU.

Osim kandidature, Srbija je za zadatak imala da uspostavi sistem kojim bi upravljala novim sredstvima dobijenim iz tri preostale komponente IPA: regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj, odnosno poljoprivreda. U okviru programa IPA za 2013. godinu bilo je predviđeno da se za poljoprivredu u okviru pete komponente, odnosno takozvanog IPARD-a, izdvoji 10 milijuna eura. Kako je naveo izvor blizak Vladi koji je insistirao na anonimnosti, kasnije je taj iznos smanjen na tri milijuna eura uslijed rizika da se sredstva ne utroše, jer osnovni uvjeti za korištenje sredstava nisu na vrijeme bili ispunjeni.

„Na kraju, kada je postalo izvjesno da uvjeti neće biti ispunjeni, donesena je odluka da se i tri milijuna eura preusmjeri na druge namjene". Prema njegovim riječima, akreditacija za IPARD odlagana je nekoliko puta i pomjerena je za 2014. godinu, uz neizvjesnost da će je Srbija i tada dobiti.

Kapaciteti poljoprivrede podcijenjeni

Mnoge zemlje su na pragu članstva u EU obilno trošile sredstva koje su im bila na raspolaganju. Slabijim ekonomskim igračima, poput Hrvatske, Slovačke, Poljske i drugih, od izuzetnog su značaja bili upravo europski novci namijenjeni poljoprivredi. Koliko je Srbija izgubila možda bi najbolje mogao da prikaže primjer iz Poljske.

Naime, jedan poljoprivrednik u toj državi je prije 10 godina odlučio damodernizira svoju farmu. Riješio je da u mehanizaciju i proizvodnju za tri godine uloži blizu 200.000 eura. Najprije je 2005. investirao 72.000 eura u mehanizaciju, od kojih je 40.000 bio njegov novac, a 32.000 kredit od banke. Uz podršku lokalnih agencija, koje su upoznate sa procedurama za dobijanje novca iz europskih fondova, kandidirao se za sredstva iz europskih fondova. EU mu je odobrila projekt i vratila sav novac koji je uložio u proizvodnju, odnosno u kupovinu muzilica, pojilica, traktora, plugova, utovarivača...

Goran Živkov kaže da ukoliko se uzme prosječna veličina projekta u drugim zemljama, u Srbiji bi suma od 10 milijuna eura bila podijeljena na 30 do 70 korisnika. Za Živkova je, međutim, posebno začuđujuće to što je Srbija tražila samo 10 milijuna eura godišnje, jer domaća poljoprivreda ima kapaciteta da potroši više. Prema riječima našeg sugovornika time su kapaciteti poljoprivrednika Srbije zapravo vrlo podcijenjeni i tako malo novca je zatraženo jer u Ministarstvu poljoprivrede ne poznaju situaciju u poljoprivredi.

"Drugi razlog je vjerovatno u tome što su znali da se ništa neće napraviti pa su unaprijed smanjivali štetu. Tako se prvo tražilo 10 milijuna, pa zatim tri, a sada je donesena odluka da se ne traži ništa u budžetskom ciklusu 2007-2013, u kojem sredstva mogu da se koriste do 2016. godine", objasnio je Živkov.

Prema njegovim riječima Srbija bi iz Europske unije u najgorem slučaju za poljoprivredu trebala dobijati 54 milijuna eura godišnje, a u najboljem 63 milijuna. "Hrvatska je dobila 25,8 milijuna eura sa oko dva i po puta manjom poljoprivredom, Makedonija 12,2 milijuna, a Poljska 236,5 milijuna eura. Srbija je na veliko iznenađenje čak i Europske komisije riješila da njoj treba samo 10 milijuna godišnje", rekao je Živkov i ukazao da je na kraju država dozvolila da i bez tog novca ostane. Sve u svemu, dakle, srpska poljoprivreda je za dve godine ostala bez 100 milijuna eura.

U EU inače postoji šestogodišnji budžetski ciklus, a naredni pokriva period od 2014. do 2020. godine. To znači da je akreditacija za IPARD pomjerena za naredni budžetski ciklus. Proces akreditacije bi mogao da uslijedi tek 2015. ili 2016. godine, što znači da poljoprivrednici neće videti ni eura iz EU prije 2016. ili čak 2017. godine.

"Pomjeranjem akreditacije ugroženo je i razvijanje institucija koje će upravljati stotinama milijuna eura namjenjenim poljoprivredi i ruralnom razvoju nakon pristupanja Srbije Uniji, te se postavlja pitanje da li će uopće biti spremni da sva ta sredstva utroše kada postanemo članica EU", istakao je naš izvor blizak vladi.

Ispašće da je EU prazna priča

Ovaj propust Ministarstva poljoprivrede i države, prema mišljenju Živkova, odraziti će se i na konkurentnost srpske poljoprivrede i na odnos građana prema EU.

"Sve više će biti onih koji će zaista misliti da je priča o EU prazna priča. Pošto je IPARD prvenstveno namenjen poboljšanju konkurentnosti poljoprivrednika i prerađivačke industrije, biti će manje investicija, manje ćemo biti konkurentni i samim tim neće biti poljoprivrede. Srbija će gubiti korak sa konkurentima, što znači povećanje uvoza i smanjenje izvoza", objasnio je Živkov.