Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Parlamentarni izbori
  • 13.04.2024. 15:00

Socijaldemokrati: Naš program reforme poljoprivrednog sustava je provediv i održiv

Agroklub je na adrese stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost hrvatske poljoprivrede. Pred vama su odgovori Socijaldemokrata.

Foto: Ivica Galović/PIXSELL
  • 309
  • 68
  • 1

Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.

Pred vama su stavovi Socijaldemokrata odnosno odgovori koje nam je poslao član njihova Savjeta za poljoprivredu, Slavimir Brkić. 

Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?

Svakako da bi administracijski sustav pojednostavili i unaprijedili i to na način da se prvenstveno i maksimalno koristi internetski sustav komunikacije bez dodatnih slanja putem pošte ili sl. Poradili bi na edukaciji poljoprivrednika za osnovno korištenje računala i prema tom stupnju prilagodili cijeli sustav komunikacije, bez ikakvih dupliranja slanja pojedinih informacija, obrazaca i sl., te bez fizičkog odlaska poljoprivrednika u sjedišta regionalnih agencija Ministarstva poljoprivrede (APPRRR-a).

Obrnuti stvari kod dodjele subvencija

Što se tiče smanjenja stopa sufinanciranja, mišljenja smo da ih ne treba smanjivati, već dapače možda neznatno i povećati. Zašto? Zato što bi se ti budući korisnici doveli u neravnopravan položaj sa svima onima koji su već koristili dosadašnje subvencije, a po povoljnijim stopama, Ali bi svakako uveli i u ovom slučaju ograničenje maksimalnog iznosa ukupne subvencije te svakako obrnuli stvari od ovih kakve su do sada bile, a tiču se uvjeta prijave korisnika na iste, od bodovnog praga pa do samih određenih uvjetovanih stavki.

Fizičke osobe (OPG-i, obrti i male obiteljske tvrtke) trebaju imati "labavije“ i manje uvjete i bodovne pragove prolaska na tim mjerama, a veliki napredni sustavi (pravne osobe = poduzeća) "čvršće“, rigoroznije i veće uvjete i bodovne pragove za prolaske na tim istim natječajima. Na taj način bi se dodatno oslobodila nemala sredstva za subvencije i investicije mikro, malih i srednje velikih poljoprivrednih subjekata.

Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?

Da, svakako, i to je jedan od glavnih poteza programa Reforme poljoprivrednog sustava Socijaldemokrata, jer upravo su do sada mala manjina tj. veliki sustavi dobivali veliku većinu od ukpnog iznosa potpora a svi ostali neke "mrvice na kapaljku“, što držimo da nije ni fer, ni pošteno, ni poticajno, a ni razvojno.

Reforma poljoprivrednog sustava

Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?

Svakako da ćemo podržati ovakvu inicijativu jer ima dobar razlog i temelj za stvaranje takvog jednog fonda, upravo zbog ovakvih nepredvidivih tržišnih i klimatskih poremećaja koji su nam se dogodili prošle 2023. godine. Ovaj fond bi se trebao većinski ili 100 % puniti iz dijela prihoda koji se ostvaruju naplatom zakupa državnog poljoiprivrednog zemljišta.

Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?

Da, treba nam modernizacija Zakona o nasljeđivanju. I on je jedan od poteza uvršten u program Reforme poljoprivrednog sustava Socijaldemokrata.

Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede

Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina danas zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađeno zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?

Dapače, treba uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište i u ovom slučaju bi država mogla biti najveći platac takvog poreza jer upravo je u njenom vlasništvu najviše takvih površina. To zemljište se može, a i treba staviti u funkciju čim prije, a onoga tko uzme takvo zemljište u zakup treba osloboditi plaćanja zakupa u visini troškova krčenja i stavljanja u funkciju istog i ostaviti mu na raspolaganje i eventualnu drvnu masu koju tim putem i iskrči.

Stimulativna demografska mjera 

Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?

Da, hoćemo, i to treba napraviti odmah i čim prije u što kraćem vremenu.

Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podatci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina?

Takve objekte struka treba procijeniti jesu li pogodni i isplativi za obnovu i stavljenje u funkciju ili su za rušenje, te na taj način objekte ili obnoviti i po poticajnim uvjetima staviti na raspolaganje potencijalnim stanarima ili one jako loše porušiti, i urediti to zemljište da neke potencijalne stanovnike tih prostora privuče izgledom, a ne da ih otjera od tud. Ideja Socijaldemokrata je da čak država otkupi takve objekte i stavi ih u funkciju novim stanarima pod uvjetom da isti ne odu iz takvog objekta i s tog područja idućih 10 godina. Nakon proteka 10 godina bi stekli pravo vlasništva nad takvim objektom.

Ovo bi bila dosta stimulativna mjera za opstanak ruralnog prostora, opstanak poljoprivrede na tim prostorima a onda u konačnici i kao demografska mjera gdje bi mladi osnivali i širili svoje mlade obitelji.

Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?

Stimulacije svakako treba dati i to pogotovo mladim obiteljima koje žele živjeti i raditi u ruralnim prostorima i selima a pogotovo ako će se još baviti i poljoprivrednom proizvodnjom. Te stimulacije moraju svakako biti stimulativne i primamljive u svakom smislu riječi, kako bi se ti budući mladi ljudi i obitelji uopće mogli odlučiti na ostanak ili dolazak u njih.

Ne treba izmišljati toplu vodu

Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?

Da, u pravu ste i pitanje je na mjestu. Neki krajevi ili područja su već tradicionalno bila razvijenija od ostalih krajeva i to čak još i u bivšoj državi, pa su tako slučajno ili posljedično i politikama i političarima zanimljivija, te je zbog takvog "favoriziranja“ i došlo do nesrazmjera u razvijenosti pojedinih djelova Lijepe naše, a to se može ispraviti jedino na način da se sada puno više pokušaju financijski potpomoći kroz ulaganja i ulagače upravo ta zanemarena područja, te da se kroz određeni period dođe do kakvog takvog balansa i uravnoteženosti razvijenosti svih djelova RH.

Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?

Tu jednostavno ne treba izmišljati "toplu vodu“ već doslovno prekopirati već provjerene načine i iskustva starijih zapadnih zemalja članica EU. Imamo primjer Austrije koje se isto tiču kao i nas svi zakoni EU pa tako i globalnog zajedničkog tržišta, no oni imaju svoj način gdje se prvo na njihovo tržište stavlja sva domaća proizvedena hrana i proizvodi, a onda kada se to sve iscrpi i plasira stavljaju takve proizvode iz uvoza, te na taj način maksimalno štite domaću proizvodnju i proizvođače.

Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podatci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?

Tu se maksimalno mora uključiti struka koja razumije materiju, jer to do sada nije bio slučaj ili ako je, to je bilo u malom omjeru. Proizvodnja grožđa nije jednostavna i jeftina i nije jednogodišnja kultura, tako da to svakako treba razumjeti i bolje financijski potaknuti kao vrstu proizvodnje da bi bila privlačna i isplativa pogotovo novim mogućim vinogradarima.

Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?

Na ovom pitanju je teško dati suvisli odgovor osim paušalno, da ćemo mi Socijaldemokrati ako dođemo u priliku dati sve od sebe, da kroz adekvatno stimuliranje postojeće proizvodnje potaknemo i tendenciju rasta te proizvodnje, a oni bivši stočari koji su se skroz prestali baviti tom vrstom proizvodnje, teško će biti motivirati ikakvim mjerama da ponovno pokrenu jednom ugaslu proizvodnju. Mi ih razumijemo u potpunosti jer ni ta proizvodnja nije jednostavna bilo da se radi o svinjogojstvu ili govedarstvu ili mljekarstvu, svaka je na svoj način teška i zahtjevna.

Čekanja na zeleno svjetlo premijera 

Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?

S brojkama se je nezahvalno "igrati“, ali ako ne dođe do promjena i velikog zaokreta u sustavu poljoprivredne proizvodnje a takav zaokret kroz program Reforme upravo mi Socijaldemokrati nudimo i to brzo provediv, realan i održiv, bit će nas manje definitivno, pogotovo komercijalnih proizvođača, kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.

Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici?

Ovdje ćemo vam samo reći da mi ljude imamo za spomenuta mjesta u resornom ministarstvu, ali za sada u ovom trenutku ne bi o imenima.

Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?

Maksimalno s realnih +2. Da kratko pojasnimo. Ideja je bilo puno, a malo ih je zaživjelo, Zakona imamo koji su doneseni, a nisu primjenjivi ili su samo mrtvo slovo na papiru, provedivi u obliku pogodovanja i spletki na lokalnom nivou (Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu). Sama ministrica u dosta navrata pokazivala je nešto volje i razumijevanja, ali kada su pogotovo u pitanju financije ili vanredne mjere pomoći, nema autonomiju odlučivanja, već čeka zeleno svjetlo premijera, nepoštuju se već dogovorene i ispregovarane stvari, što nas izričito smeta, jer se poljoprivrednike smatra bedacima, neukim osobama, a oni to nisu.

Ima još toga dosta što je pridonijelo da je ocjena samo (maksimalno) +2.


Tagovi

Parlamentarni izbori Socijaldemokrati 15 pitanja Budućnost poljoprivrede Izbori 2024


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Koga je ovo vratilo 30 godina natrag? :)