Pretraga tekstova
Do 2020. godine u sustavu navodnjavanja bit će oko 65.000 hektara. U samo tri sušne godine Hrvatska je u poljoprivredi izgubila pet milijardi kuna, što je gotovo dva puta više od novca koji je potreban za navodnjavanje
Procjenjuje se da bi se navodnjavanjem u Hrvatskoj mogao smanjiti uvoz hrane, i to sa sadašnjih 50 na najviše 20 posto. Prema nacionalnom programu navodnjavanja, u područjima s prosječnim klimatskim uvjetima ono bi značilo od 10 do čak 60 posto veće prinose, ovisno o kulturi, dok bi u sušnim klimatskim uvjetima taj prinos bio povećan za gotovo 90 posto.
Otkako je 2005. godine donesen plan navodnjavanja, navodnjavana površina u Hrvatskoj udvostručena je - s tadašnjih 9500 hektara povećana je na 18.000.
Iako bez navodnjavanja više nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje jer su globalne klimatske promjene s većim sušnim razdobljima učestale, Hrvatska je po broju navodnjavanih površina i dalje na začelju Europe, iza Albanije.
Vode za navodnjavanje ima dovoljno, ali su zbog zapuštenosti i neodržavanja odvodnih kanala u proteklih petnaestak godina sustavi za navodnjavanje vrlo često bili izvor poplava. Osim toga, navodnjavanje nije puko natapanje zemlje, nego za njega postoji sustav.
U Hrvatskoj se navodnjava tek 60 posto od zadanog plana za 2010. godinu, u kojoj bi u sustavu navodnjavanja trebalo biti 30.000 hektara, odnosno ni 30 posto onoga što bi u tom sustavu trebalo biti 2020. godine.
Vladin program navodnjavanja star je četiri godine i prema njemu je u Hrvatskoj od gotovo tri milijuna hektara obradive površine, čak 245.000 hektara pogodno za navodnjavanje. Sada se, dakle, navodnjava tek nešto više od sedam posto potencijalne površine.
U različitim se fazama navodnjava zemljište na 47 lokacija u 14 županija, dok su sve županije, osim Varaždinske, u kojoj smatraju da potrebe za navodnjavanjem nema, dostavile vlastiti plan navodnjavanja.
U sušnim godinama, naime, cijene voća i povrća dosežu astronomske brojke, pa bi više navodnjavanja značilo i pojeftinjenje, kao i značajnije smanjenje uvoza tih kultura u Hrvatsku zbog povećanja prinosa. Navodnjavanje povećava i broj zaposlenih, jer na svaki obradivi hektar na otvorenome dolazi 1,3 radnika, a u zatvorenome čak tri radnika.
Autor: Marinko Petković
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje