Do 2020. godine u sustavu navodnjavanja bit će oko 65.000 hektara. U samo tri sušne godine Hrvatska je u poljoprivredi izgubila pet milijardi kuna, što je gotovo dva puta više od novca koji je potreban za navodnjavanje
Procjenjuje se da bi se navodnjavanjem u Hrvatskoj mogao smanjiti uvoz hrane, i to sa sadašnjih 50 na najviše 20 posto. Prema nacionalnom programu navodnjavanja, u područjima s prosječnim klimatskim uvjetima ono bi značilo od 10 do čak 60 posto veće prinose, ovisno o kulturi, dok bi u sušnim klimatskim uvjetima taj prinos bio povećan za gotovo 90 posto.
Otkako je 2005. godine donesen plan navodnjavanja, navodnjavana površina u Hrvatskoj udvostručena je - s tadašnjih 9500 hektara povećana je na 18.000.
Iako bez navodnjavanja više nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje jer su globalne klimatske promjene s većim sušnim razdobljima učestale, Hrvatska je po broju navodnjavanih površina i dalje na začelju Europe, iza Albanije.
Vode za navodnjavanje ima dovoljno, ali su zbog zapuštenosti i neodržavanja odvodnih kanala u proteklih petnaestak godina sustavi za navodnjavanje vrlo često bili izvor poplava. Osim toga, navodnjavanje nije puko natapanje zemlje, nego za njega postoji sustav.
U Hrvatskoj se navodnjava tek 60 posto od zadanog plana za 2010. godinu, u kojoj bi u sustavu navodnjavanja trebalo biti 30.000 hektara, odnosno ni 30 posto onoga što bi u tom sustavu trebalo biti 2020. godine.
Vladin program navodnjavanja star je četiri godine i prema njemu je u Hrvatskoj od gotovo tri milijuna hektara obradive površine, čak 245.000 hektara pogodno za navodnjavanje. Sada se, dakle, navodnjava tek nešto više od sedam posto potencijalne površine.
U različitim se fazama navodnjava zemljište na 47 lokacija u 14 županija, dok su sve županije, osim Varaždinske, u kojoj smatraju da potrebe za navodnjavanjem nema, dostavile vlastiti plan navodnjavanja.
U sušnim godinama, naime, cijene voća i povrća dosežu astronomske brojke, pa bi više navodnjavanja značilo i pojeftinjenje, kao i značajnije smanjenje uvoza tih kultura u Hrvatsku zbog povećanja prinosa. Navodnjavanje povećava i broj zaposlenih, jer na svaki obradivi hektar na otvorenome dolazi 1,3 radnika, a u zatvorenome čak tri radnika.
Autor: Marinko Petković
Tagovi
Požar zahvatio pšenicu, rolo bale i kombajn 51-godišnjaka, u pomoć priskočili radnici Belja
Zmija progutala poljoprivrednika: Je li to doista moguće?
Stiže kritično razdoblje za voćnjake i vinograde: Evo što preporučuju stručnjaci
Norveški junak Svjetskog prvenstva Haaland već planira život na farmi nakon nogometne karijere
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Na dnu Jonskog mora pronađen 2.400 godina star brod s više od 300 amfora vina
Vrtlarenje u kvadratnim gredicama - metoda koja je potpuno promijenila pristup uzgoju hrane
Claas connect u 2026. donosi novu razinu digitalnog upravljanja poljoprivredom
U velikom požaru na farmi u Austriji uginulo 600 svinja, teško ozlijeđen vatrogasac
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
