• Poljoprivreda
  • 23.03.2009.

Smanjenje poticaja znači i slabiju žetvu

SELJACI NA NOŽ DOČEKALI PRIJEDLOG HSLS-A

  • 631
  • 31
  • 0

"Stara poslovica kaže da ćeš žeti onako kako si posijao. Ako nam smanje poticaje, žet ćemo, u najbolju ruku, 30 posto manje nego dosad”, komentar je Darka Grivičića, donedavnog dugogodišnjeg predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza, na prijedlog liberala predvođenih Đurđom Adlešić da se, između ostaloga, srežu i poticaji poljoprivrednicima. Liberali, ističe Grivičić, ne znaju o čemu govore. Ti poticaji, kaže, hrane Hrvatsku i nije važno odlaze li velikim ili malim proizvođačima. Jednako vrijedi, a možda je i bolje kvalitete, ilustrira to primjerom, pšenica koja dolazi s malog gospodarstva od nekoliko hektara, od one s imanja od sto tisuća hektara, a da bi, zaključuje, sa svojom poljoprivredom mogli uopće u Europu, moramo "na gomili" imati što više hektara obrađene površine, bez obzira na to koja je njihova pojedinačna veličina.

"Naš seljak, kojem se daju poticaji, uspije na tri-četiri hektara imati prinos od tri tone pšenice. Nizozemski seljak po samo jednom hektaru ima prinos od osam tona - zato što ima tehnologiju, ima navodnjavanje", ističe Gagro. Po navodnjavanju smo mi, kaže, posljednji u Europi, iza Albanije, iako bi nam ono smanjilo pad prinosa zbog suše, sa sadašnjih 60 na 15 posto. Jedno od mogućih rješenja jest, dodaje, i zadrugarstvo. Proizvođačima koji imaju manje površine treba omogućiti izuzetno povoljne kredite za opremu i dati im da se ujedinjeni bave pravom poljoprivredom na većim površinama. Umjesto da rasipamo novac na "socijalne poticaje", ulagati trebamo u takve, velike projekte, od kojih će onda koristi imati i mali proizvođači, zaključuje agronom.

Da ovako osmišljene potpore nemaju smisla, smatra i bivši predsjednik Hrvatskog agronomskog društva, dr. Mirko Gagro. Malim se poticajima, kaže on, samo kupuju socijalni mir i glasovi na izborima. Poticaji ne trebaju odlaziti malim, nekonkurentnim proizvođačima, pogotovo ne onima kojima poljoprivreda nije primarna djelatnost, zaključuje.
Novac iz proračuna lani je u poljoprivredi primilo 85.000 korisnika, kojima je isplaćeno ukupno
2,5 milijardi kuna.

Izjednačen uvoz i izvoz

- U vrijeme krize Europa i dalje mnogo ulaže u svoju poljoprivredu, proizvođačima daje poticaje kako ne bi ostala gladna. Kod nas se predlaže suprotno, pa da se, dok je novca za uvoz sve manje, još smanji i domaća proizvodnja hrane, napominje Grivičić, podsjećajući na činjenicu da smo konačno izjednačili uvoz i izvoz hrane, koji se kreću svaki po oko 2,5 milijardi dolara. Uvoz hrane pao je u siječnju ove godine 38 posto, izvoz je porastao pak za 22 posto pa se naša uvozno-izvozna bilanca prvi put gotovo izjednačila.

Dok hrvatski seljak dobije za, primjerice, pšenicu samo poticaj od 2.250 kuna po hektaru, europski proizvođač dobiva, pored 333 eura iste namjene, još ekološki poticaj od 160 eura, ako dokaže da je koristio pesticide u granici dozvoljenog, plus poticaj za ruralni razvoj i slično. Nizozemski proizvođači, primjerice, dobiju i nagradu od još 160 eura ukoliko ne prskaju kanale među njivama.

Prema popisu kojeg je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, novac iz proračuna lani je u poljoprivredi primilo 85.000 korisnika, kojima je isplaćeno ukupno 2,5 milijardi kuna. Prema podacima iz Ministarstva, svake se godine uspije prekontrolirati tek pet posto iznosa, i pet posto korisnika. Kako je u nekoliko navrata ponovio dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, potpore su otvoren prostor za manipulacije i korupciju bez sankcija. Korist od poljoprivrednih potpora imaju, smatra on, mnogi navodni proizvođači, ali i dio stranačke birokracije, primjerice HSS.

Besmislene potpore

"Znam za slučaj uzgajivača svinja koji je dobio potporu za proizvodnju i prodaje svoje meso po 40 kuna za kilogram, dok svinjetina u trgovini stoji 27 kuna. Zašto, neka mi netko objasni, on dobiva potporu, baš kao i apsolutno svaka biljka u Hrvatskoj?", pita Ribić, smatrajući kako proračun, umjesto na plaćama državnih i javnih službenika, može uštedjeti upravo na tim, nekontroliranim poticajima. Od 2005. do 2007. godine masa za plaće narasla je, kaže, za 17,6 posto, a za ukupne potpore 77 posto, u poljoprivredi za 51 posto.

Autor: Bojana MRVOŠ PAVIĆ

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas