Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štete
  • 04.12.2010.

Slavonska polja opet pod vodom

Poljoprivrednici čekaju novac za nadoknadu šteta od oborina i poplava

  • 785
  • 38
  • 0

Slavonija i Baranja još zbrajaju štete od prekomjernih količina oborina. Od početka godine do sada, na širem području Osijeka, palo je između 900 i 1.008 litara kiše po četvornom metru, što se ne pamti, kako kažu mnogi poljoprivrednici, u zadnjih 40 godina.
- U odnosu na višegodišnji prosjek oborina, koji se ovisno od godine do godine kreće između 600 do 700 litara po četvornom metru, ove je godine palo čak 450 litara kiše po četvornom metru više. Budući da ni daljnje prognoze baš nisu optimistične, bojimo se da ta količina oborina neće biti i konačna, odnosno da bi mogla do kraja godine prijeći 1.100 litara - kaže Marko Vučemilović-Šimunović, savjetnik u Novom agraru, te napominje da u svojoj 40-godišnjoj poslovnoj karijeri ne pamti da je ijedna godina bila ovako kišna kao ova. Vučemilović-Šimunović ističe da je bilo godina koje su imale ukupni godišnji prosjek oborina od oko 800 litara po četvornom metru, ali je to bilo vrlo rijetko. Dodaje i da je najveći intenzitet oborina na ovom području bio u svibnju, lipnju, kolovozu i rujnu, što je uzrokovalo velike štete na poljoprivrednim usjevima. Kad je riječ o štetama od oborina i poplava na poljoprivrednim usjevima, one koje su poharale Slavoniju i Baranju procijenjene su na milijardu i 150 milijuna kuna.

Međutim, s novim oborinama tijekom ljeta i jeseni štete se i nadalje, kako doznajemo, gomilaju. Naime, zbog ogromnih količina oborina nisu skinuti svi usjevi s polja koji su zasijani proljetos niti je zasijano dovoljno površina pod jesenskim prije svega pod pšenicom.
- Problem je što jesenas zasijani usjevi ječam, pšenica i uljana repica na nekim mjestima sada leže u vodi. Tako da, nažalost, štetama od prekomjernih količina oborina nema kraja - kaže Vučemilović-Šimunović.

Hrvatska bi mogla prvi put dobiti sredstva i iz Europske unije za nadoknadu šteta od prekomjernih količina oborina i poplava i to za štete nastale na javnoj infrastrukturi, odnosno području energetike, telekomunikacija, zaštite kulturne baštine i slično. Kako navode iz Ministarstva regionalnog razvoja, ta sredstva dolaze iz Fonda solidarnosti EU-a (EUSF-a) koji se koristi za podupiranje troškova iz državnog proračuna za nužne akcije koje država poduzima u slučaju velike prirodne nepogode s ozbiljnim posljedicama po životne uvjete, okoliš ili gospodarstvo.
- Velikom prirodnom nepogodom smatra se ona koja izazove izravne štete u iznosu većem od tri milijarde eura ili izravne štete veće od 0.6 posto bruto nacionalnog prihoda (BNP) države. Ako su štete manje, postoji mogućnost zajedničke prijave sa susjednom zemljom članicom ili zemljom u procesu pristupanja EU-a koju je pogodila ista prirodna nepogoda. S obzirom na to da štete u Hrvatskoj ne prelaze navedene vrijednosti, mi smo odlučili prijaviti štetu zajedno s Mađarskom, odnosno Slovenijom - navode u Ministarstvu regionalnog razvoja na čijem je čelu ministar Božidar Pankretić.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Tagovi

Poljoprivredni usjevi Štete Naknada šteta

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije