Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) upozorava na stalni porast cijena hrane unazad nekoliko godina, glad i siromaštvo, a u Hrvatskoj još uvijek nije jasno kamo su i kako, početkom 2010. godine, nestale kompletne državne zalihe žita iz Đakovštine, najvećih silosa u državi
U svijetu, mjeri se i cijeni svako zrno. Indeks cijena hrane FAO-a pokazuje da troškovi prehrane rastu neprestano od 2003. godine, od kada se do danas gotovo udvostručio. Najviše plaćaju siromašni - u Gani, Pakistanu i Tadžikistanu na hranu odlazi preko 70 posto primanja, u Bangladešu i Vijetnamu nešto manje, a u Gvatemali oko 60 posto, pokazao je ovogodišnji izvještaj FAO-a predstavljen na jučerašnjoj osječkoj konferenciji Hrvatske agencije za hranu (HAH).
Dmitry Zvyagintsev, direktor regionalnog ureda FAO-a, govorio je o uzrocima porasta cijena, među kojima su povećanje proizvodnje biogoriva, klimatske promjene i gospodarski rast nekadašnjih zemalja u razvoju.
Nije rečeno ništa o nepravednom svjetskom tržištu hrane diktiranom prema potrebama velikih kompanija, koje omogućavaju da čak i Somalija s deset milijuna gladnih izvozi hranu.
Miroslav Božić, ravnatelj uprave za poljoprivrednu politiku rekao je da je apsurdno što i jeftina hrana 2003. godine, a i poskupljenja od 2008. godine jednako pogubno utječu na siromašne. Pojeftinjenjem bankrotiraju prvo mali proizvođači, a skupoćom mali potrošači. Tržišnim turbulencijama očito se okorištava netko drugi.
'Siromašni i gladni uvijek stradavaju. Bogate zemlje svakodnevno isplaćuje milijardu dolara subvencija svojim poljoprivrednicima, 365 milijardi dolara godišnje. To nije tržišno gospodarstvo', ustvrdio je Božić.
Prema Božićevim proračunima, u Hrvatskoj subvencije uglavnom odlaze na pokrivanje šteta. 'Iznos isplaćen za poticaje tijekom proteklih godina, gotovo je jednak iznosu prijavljenih šteta od elementarnih nepogoda.'
Međutim, Hrvatska kao zemlja sa 4,5 milijuna stanovnika i oko 1,2 milijuna hektara obrađivanih površina (preko tri milijuna hektara, sa zapuštenim zemljištem), mnogo šanse ima za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i povećanje produktivnosti. U usporedbi s EU-om, u hrvatskoj poljoprivredi zaposleno je 1,83 posto poljoprivredne radne snage od ukupnoj broja zaposlenog u EU-u, a proizvodimo samo 0,83 posto proizvoda s istog područja.
U skladu s tim, nakon priključenja EU-u, za poljoprivredu dobivat ćemo 0,83 posto sredstava iz agro-budžeta. 'Ali zato za ruralni razvoj imamo predviđenu gotovo dvostruko veću omotnicu - 2,42 posto europskog budžeta za poljoprivredu', poručio je Božić.
Autor: Kruno Kartus
Izvori
Tagovi
Požar zahvatio pšenicu, rolo bale i kombajn 51-godišnjaka, u pomoć priskočili radnici Belja
Zmija progutala poljoprivrednika: Je li to doista moguće?
Stiže kritično razdoblje za voćnjake i vinograde: Evo što preporučuju stručnjaci
Norveški junak Svjetskog prvenstva Haaland već planira život na farmi nakon nogometne karijere
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Na dnu Jonskog mora pronađen 2.400 godina star brod s više od 300 amfora vina
Vrtlarenje u kvadratnim gredicama - metoda koja je potpuno promijenila pristup uzgoju hrane
Claas connect u 2026. donosi novu razinu digitalnog upravljanja poljoprivredom
U velikom požaru na farmi u Austriji uginulo 600 svinja, teško ozlijeđen vatrogasac
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
