• Poražavajuća statistika
  • 29.10.2018. 15:00

Škole postale spremišta za balirano sijeno, većina OPG-ova bez ijednog člana, kvalitetna zemlja tek je pašnjak

Kakvo je stanje poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje na ratom stradalim i opustošenim područjima Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije? Statistika jasno kaže: poražavajuće.

Foto: Miroslav Mašić
  • 2.147
  • 177
  • 1

Kakvo je stanje poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje na ratom stradalim i opustošenim područjima Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije? Iako se ta područja nalaze uz najljepše prirodne i turističke destinacije naše države, čini se da se ovakvom analizom stanja nitko do sada nije bavio. Odgovor na ovo pitanje potražili smo u službenom statističkom pregledu koji Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljuje na kraju svake kalendarske godine. Stanje na kraju 2017. godine nije ni malo obećavajuće i nakon detaljnije analize dostupnih podataka prva misao je bila: poljoprivreda se s ovim stanjem na terenu ne pokreće.

Za analizu smo uzeli pojedina područja Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije koja su oduvijek poznata kao tradicionalna poljoprivredna područja, te koja su ne tako davno, prije samo tridesetak godina isporučivala stotine tona poljoprivrednih namirnica za žitelje primorskog dijela Hrvatske, ali i za turizam koji je i tada bio u sve većoj ekspanziji.

Zemlja neobrađena ili se koristi kao pašnjak

Na kraju prošle godine Ličko-senjska županija je imala 4.664 registrirana obiteljsko poljoprivredna gospodarstva. Od toga na području Grada Gospića njih 1.077, gdje je najgora situacija u Metku u kojem je bilo aktivno samo 7 OPG-ova i u Mogoriću s njih 11. Na području općine Donji Lapac bilo je aktivno svega 190 obiteljskih gospodarstava što je zanemariv broj u odnosu na predratni broj kad se ova općina mogla pohvaliti s ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom. Na području Grada Otočca posluje 1.088 OPG-ova, ali je situacija kritična na području Škara koje su imale svega 7 registriranih gospodarstava, zatim u Doljanima s njih 14 i u Podumu sa 16.

Kvalitetna zemlja koristi se kao pašnjak

Ovdje je bitno naglasiti da se radi o najkvalitetnijoj zemlji na području Gacke Doline koja danas u značajnoj mjeri stoji neobrađena ili je koriste pojedinci kao pašnjake od kojih uzimaju ogromne državne poticaje. Općina Plitvička jezera ima registrirano 246 OPG-ova, ali jako zabrinjava podatak da je u Selu Plitvice, Plitvičkom Ljeskovcu i Trnavcu poslovao samo po 1 OPG. Nije puno bolja situacija ni u Krbavici sa 7 opg-ova,ali ni u Ličkom Petrovom Selu s njih 9.

Općina Udbina kao poznata poljoprivredna općina s najvećim površinama poljoprivrednog zemljišta imala je registriran 281 OPG, a u nekoliko sela broj gospodarstava se može nabrojati na prste jedne ruke. Slična situacija je i u Vrhovinama koje imaju 185 OPG-ova, a najgora situacija je u Rudopolju s njih 8 i u Turjanskom koji je nekada bio poznat po proizvodnju krumpira i stočarstvu, a danas ima samo 13 registriranih poljoprivrednih gospodarstava.

U Zadarskoj županiji su registrirana 7.332 OPG-a gdje prednjači Benkovac s 1.150. Međutim situacija u selima je gotovo identična kao i u Lici, a prema dostupnim podacima može se reći da poljoprivredna proizvodnja proživljava svoje najteže trenutke. U selu Buković poznatom kao selu s najvećim brojem djece na tom području registrirano je svega 25 poljoprivrednih gospodarstava, a situacija je još puno gora u selima Ceranje Donje sa svega 6 gospodarstava.

Općina Gračac kao teritorijalno najveća općina u Hrvatskoj ima registrirana 274 OPG-a, ali kad se uzme situacija u okolnim selima kao što su Brotnja, Bruvno, Donja Suvaja, Mazin, Velika Popina, Zrmanja, ili Rudopolje opet dolazimo do situacije da se broj poljoprivrednika može nabrojati na prste jedne ili dvije ruke što je i više nego zabrinjavajuće za ovaj poljoprivredni kraj.

Većina OPG-a bez ijednog člana

Na području Obrovca situacija gotovo identična, a sve kao preslikano i na području Šibensko-kninske županije. Statistika je neumoljiva, a ovi službeni podaci Agencije za plaćanje pokazuju da je zadnji čas da se nešto pokuša promijeniti te da se krene u oživljavanje ovih područja na kojima poljoprivreda polako nestaje, a s poljoprivredom polako i preostali ljudi.

Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da na području Ličko-senjske županije od ukupno 4.664 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čak njih 2.443 ili 53 posto posluju kao OPG-ovi bez ijednog člana. Taj neslavni prosjek drže gotovo sve općine u Lici, a još gora situacija je u općini Plitvička jezera gdje je takvih gospodarstava čak 58,5% i u Udbini s čak 65 % poljoprivrednih gospodarstava bez članova.

Škole postale spremišta za balirano sijeno 

Kad ovim podacima dodamo izrazito lošu starosnu strukturu nositelja poljoprivredne proizvodnje, ali i obrazovnu strukturu a kojom se nitko ne može pohvaliti, ostaje nam samo da se zapitamo što će biti s poljoprivrednom proizvodnjom na ovim područjima kroz 5 ili više godina? Čini se da je kucnuo zadnji čas da se cjelokupna društvena zajednica, ali i javnost pozabavi ovim problemom koji je sve, a samo nije mali i lako rješiv. U većini ovih sela nekadašnje škole su postale spremišta za balirano sijeno, a ukoliko se nešto hitno ne pokrene i ne promijeni, čitava sela će postati pusta ili rančevi jednog ili dvojice većih farmera.


Fotoprilog


Tagovi

Statistika OPG Ličko-senjska Zadarska Šibensko-kninska županija Pusta sela


Autor

Miroslav Mašić

Miroslav Mašić

Miroslav iza sebe ima desetogodišnje novinarsko iskustvo za medije u zemlji i regiji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi