• Promjene u EU
  • 04.07.2013.

Sivilo hrvatskih tržnica

U EU se itekako radi na smanjenju nezakonitog poslovanja i sive ekonomije te kontroli trgovaca i njihovih proizvoda, a sada i Hrvatska kreće u tom smjeru.

  • 776
  • 118
  • 0

Ulaskom u EU i automatskim uvođenjem fiskalnih blagajni na hrvatske tržnice, nadležne institucije našle su se pod pritiskom jer je umjesto uspješne prilagodbe trgovaca došlo do štrajka većine njih. Sadašnje stanje je posljedica dugogodišnjeg sustavnog ignoriranja situacije na i ovako loše organiziranom i nereguliranom tržištu koje je velikim dijelom pod okriljem sive ekonomije. Nadležne institucije i inspekcijske službe nikada nisu imale dovoljno osoblja ni sredstava kojima bi uredno provodile kontrolu proizvoda, djelatnosti i prodaje na tržnicama na koju je sada došao red.

Red, rad i fiskalizacija

Hrvatska je uistinu vrlo podijeljena uslijed fiskalizacije, što je izazvalo popriličan nemir među trgovcima, preprodavačima i proizvođačima. Potrebne su određene mjere koje će raspetljati novonastalu situaciju, a na to upozoravaju i brojni prosvjednici diljem hrvatskih tržnica. Splitska tržnica i ribarnica ne rade od ponedjeljka, riječka tržnica i danas je bila poluprazna, dok su osječki zakupci odlučili da neće izdavati račune - neki u znak solidarnosti, a neki iz straha od onih kojima to ne odgovara, dok su u štrajk krenuli i prodavači na varaždinskoj tržnici.

Dio trgovaca na tržnicama koji regularno posluje pripremio se i već je nabavio fiskalne blagajne, dok je veliki broj njih već ugasilo obrte jer ne mogu raditi na taj način. Nakon incidenta koji se dogodio u Zadru, danas je i na zagrebačkom Dolcu, na poziv nekih od trgovaca koji su regularno prodavali svoje proizvode, morala intervenirati i policija koja ih je došla čuvati od prosvjednika koji su ugrožavali sigurnost njihovih proizvoda i rada.

Pčelarstvo Radošević na Dolcu čuva policija

Većina onih koji se protive fiskalizaciji su preprodavači, dok se većina proizvođača već ranije prilagodila promjenama. No ni njima se trenutna situacija nimalo ne sviđa, jer kako navode iz Pčelarstva Radošević čija prodaja meda sada ovisi o inozemnim kupcima, upitno je kakav dojam na njih ostavlja sadašnje stanje na tržnicama jer ih je snašla potpuna neorganiziranost i nerazumijevanje od strane trgovaca koji su stupili u štrajk.

Gordana Radović koja se bavi uzgojem jagoda u sklopu Obrta "Nikolina želja" i prodaje ih na osječkoj tržnici tvrdi kako svi imaju priliku prilagoditi se promjenama. „Ova situacija je nastala zbog toga jer velika većina onih koji se bune prodaju uvoznu robu, a domaćih proizvođača je malo i oni se uglavnom ne bune niti moraju imati fiskalnu blagajnu“ navodi Gordana.

"Proizvođač sam, znam kako je raditi u uvjetima gdje pokraj mene prodaje švercer koji se ne mora brinuti kako će nakon napornog dana na tržnici ići brati svježu robu koju će sutra opet donijeti na tržnicu. Sve što on treba napraviti je ujutro otići na veletržnicu i u pola cijene kupiti nečiji trud i udvostučiti svoj ulog. Svaka čast Liniću, samo ustrajte u svojim nastojanjima, ljudi trebaju znati da će na tržnici kupiti svjež i domaći proizvod, a ne proizvod iz hladnjače koji se po puno nižim cijenama može naći u tržnim centrima. Švercere podržavaju i uprave tržnica jer s njima na neki način dijele nelegalni profit. Proizvođač ne može baš svaki dan biti na tržnici jer mora i uzgajati svoje bilje, a preprodavači su tamo i usred zime sa "vlastitim" bananama, limunima, kivanima, kivijima i drugim tropskim plodovima. Mentalitet naših trgovaca mora se promijeniti jer u suprotnom neće moći pratiti promjene koje su trenutno na snazi, bez truda i rada nema ništa", kaže Gordana.

No, problem postoji i u infrastrukturnim preduvjetima tržnica za uspješno uvođenje fiskalnih blagajni, kao što su napajanje električnom energijom i internetska veza. No, kako doznajemo, tržnice su te koje se trebaju pobrinuti da oni koji koriste njihove prostore imaju uvjete rada.

Siva zona

Istraživanje "Siva ekonomija u Europi za 2013. godinu” koje je provelo Sveučilište Johannes Kepler u Linzu i kartičarska kuća Visa, pokazalo je da trend sive ekonomije u Hrvatskoj, od izbijanja svjetske financijske krize 2009. godine kada je porastao na 30,1 % - sada bilježi blagi pad. Tako je lani veličina sive ekonomije iznosila 29 %, dok su predviđanja za ovu godinu čak 28,4 % hrvatskog BDP-a.

Naime, sveukupna neprijavljena gospodarska aktivnost smanjena je prošle godine u Europi s 19,3 na 19 posto BDP-a. Po uzoru na ostale zemlje, poboljšano gospodarsko okruženje i primjena mjera za suzbijanje prijevara, razina sive ekonomije mogla bi se u Hrvatskoj ove godine značajno smanjiti. Tome će posebno doprinijeti i uvođenje fiskalizacije kojom će Porezna uprava imati prijeko potreban nadzor i jasne podatke o izdavanju računa za promet u gotovini. No, sigurno je da se utjecaj fiskalizacije na sivo tržište nad kojim država nema odgovarajući nadzor, odnosno koje se nalazi na rubu zakona ili u tzv. "sivoj zoni", već u prva tri dana ulaska Hrvatske u EU, počinje osjećati.

U svakom slučaju, istinski proizvođači sada imaju priliku pružiti europskim kupcima informaciju o porijeklu, načinu prerade i kakvoći te dodatno naglasiti izvornost i kvalitetu pravog domaćeg hrvatskog proizvoda.

Što Vi mislite o uvođenju fiskalizacije u Hrvatskoj?


Tagovi

Siva ekonomija Policija Prosvjedi Štrajk Fiskalizacija Pčelarstvo Radošević


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi