• Poljoprivreda
  • 24.04.2009.

Seljaci trebaju misliti kad siju

Ministrar poljoprivrede Božidar Pankretić

  • 1.552
  • 77
  • 0

Ne moraju svi seljaci biti znanstvenici, no prošlo je vrijeme poljoprivrede samo zbog poticaja. Ne budu li u budućnosti promišljeno sijali, sadili i proizvodili, a još više investirali i promišljali o tržištu na kojem svatko mora naći svoju proizvodnu nišu u kojoj će biti konkurentan - u čemu imaju našu apsolutnu podršku - seljacima neće pomoći ni kad bi im svako zrno pšenice platili 100 kuna.

Tvrdi to ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić, s kojim smo razgovarali o aktualnoj problematici, kašnjenju poticaja, rezanju proračuna, neplanskoj proizvodnji... te budućnosti hrvatske poljoprivrede.

Ovih se dana u Hrvatskoj ponovno aktualizirao problem GMO-a. Zakon iz 2005. koji je u nas donesen gotovo u tajnosti dopušta ga, premda uz ispunjavanje niza rigoroznih uvjeta, kontrola i dozvola.

- U nas se već 18 županija proglasilo ‘GMO free’, što najbolje govori o politici koju Hrvatska vodi po tom pitanju, a to je da se štitimo od GMO-a i puštanja GMO-a u okoliš. Smatram da brojne prednosti koje kao država imamo nikako ne trebamo žrtvovati zbog komercijalnih stvari kao što je GMO.

Isplata poticaja

Zbog kašnjenja poticaja, seljaci se tuže da je upitna sjetva. Kad će isplata?
- Ministarstvo zajedno s Vladom čini velike napore kako bi se u današnjoj situaciji isplatile sve potpore, sukladno agro-tehničkim rokovima, prije zakonskih, kako bi im omogućili lakšu proizvodnju. S današnjim smo danom tako ratarima isplatili jednak iznos poticaja kao u čitavoj lanjskoj godini, 640 milijuna kuna. U ovoj ćemo godini za ratarske kulture ukupno isplatiti 920 milijuna kuna. Sve potpore obećane do 15. travnja isplatit ćemo do početka idućeg tjedna, što će biti kašnjenje od samo devet dana. Isplate poticaja bit će i tijekom mjeseca svibnja u ukupnom iznosu od 1,070 milijuna kuna. Ovo ministarstvo je napravilo veliki iskorak za našu poljoprivredu, unatoč onima koji govore kako su potpore bacanje novca.

S obzirom na rebalans proračuna, na čemu vi štedite?
- Što se tiče rezanja troškova proračuna, najviše smo smanjili troškove koji se odnose na funkcioniranje samog ministarstva, dakle troškove administracije i reprezentacije. Kao što sam i rekao da ćemo potpore smanjivati ako dođe do smanjenja plaća, do toga je došlo. Smanjenje od 6 posto je oko 300 milijuna kuna manje na ukupne potpore od 3 milijarde kuna, koliko smo planirali ove godine u poljoprivredi.. Neće se dirati direktne potpore, a o smanjenju smo razgovarali i sa samim predstavnicima poljoprivrednika.

U takvoj situaciji, drže li još uvijek ‘vodu’ potpore po kravi i po hektaru?
- Apsolutno. Nijedna potpora neće doći u pitanje, a smatram i da je proizvodnja na malim površinama vrlo bitna za ukupnu proizvodnju hrane.

Hoće li hrvatski seljak ulaskom u EU dobivati više ili manje potpora?
- Potpore u Europskoj uniji su drugačije strukturirane i to je onaj segment gdje se mi moramo prilagoditi. Poanta je zadržati istu razinu novaca uz prilagodbu današnjeg sustava potpora onom europskom. Naši poljoprivrednici moraju postati svjesni da će jednoga dana primati potpore nevezane uz vrstu proizvodnje.

Tržište definira cijene

Kako uvesti više reda u poljoprivredi? Zašto stvaramo enormne viškove u kukuruzu i pšenici, a samodostatni smo samo u žitaricama, mandarinama, krumpiru, peradi i jajima?
- Tradiciju je vrlo teško mijenjati. Kada poraste cijena nekog proizvoda ljudi ga krenu sijati bez prethodnih konzultacija i procjena tržišta. To se desilo prošle godine sa kukuruzom. Mislim da u budućnosti treba više pažnje posvetiti planiranju same proizvodnje, kako ne bi bilo razočaranja kod samih proizvođača. Sam proizvođač mora znati kome će plasirati svoje proizvode kako bi bio konkurentan i uspješan. Mnoge smo sektore restrukturirali. Možemo navesti primjer sektora mljekarstva, gdje smo povećali proizvodnju mlijeka za 120 milijuna litara i danas je gotovo 80% je E klase. Poljoprivreda je naša velika šansa, pogotovo sada kad ćemo se svega odreći osim hrane i pića. Zašto to ne iskoristiti, kada smo povećali sredstava kapitalna ulaganja i kada dajemo 50% sredstava odmah, tj. smanjujemo glavnicu kredita po operativnim programima, što je veliki iskorak i pomoć kako samim investitorima tako i cjelokupnom razvoju poljoprivrede.

Enormni uvoz hrane pao je u prvim mjesecima ove godine. Je li to zbog smanjenog plasmana kredita uvoznicima?
- Uvoz hrane nam je pao, kako što se vidi iz bilance za prva dva mjeseca ove godine. Samo da bude više takvih mjeseci. Rekao bih da gospodarska kriza pozitivno djeluje na neke segmente i drago mi je da neki nemaju novca da uvoze jer je to šansa našim poljoprivrednim proizvođačima da se situiraju, pokažu i preuzmu vodstvo. U siječnju je nakon 15 godina uvoz pokriven 85 posto izvozom, a u veljači 75 posto.Najviše smo izvezli tuna, žitarica, šećera i kukuruza, i taj trend treba nastaviti.

Od iduće godine naplaćivat će se kazne za neobrađeno zemljište. Koliko je neobrađenog?
- Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu cilj nam je staviti u funkciju svo poljoprivredno zemljište. Od 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta i državnog i privatnog, neiskorišteno je 1,6 milijuna, od čega 300.000 ha ima potencijal kojemu se možemo posvetiti, jer ne trebaju velika ulaganja da bi se doveli u funkciju...

Ili za golf terene?
Moj stav je o tome jasan. Ako u jedinicama lokalne samouprave žele golf terene, ništa ne možemo napraviti po tom pitanju. Restriktivnim zakonom o poljoprivrednom zemljištu pobrinuli smo se da sačuvamo naše poljoprivredne površine i to je naš sveti zadatak. Prenamjena zemljišta je otežana i neće proći bez naknade. Mene ako netko pita, poljoprivredno zemljište treba biti za poljoprivrednu proizvodnju. No, demokracija, na žalost, ponekad donosi i previše slobode.

Neki gradovi u svijetu već i parkove građanima iznajmljuju za vrtove.
- Kad to nekome kažete, ne vjeruju vam, a to je istina. Poljoprivredne su površine naše ogromno bogatstvo koje trebamo čuvati. Svatko mora pronaći svoju poljoprivrednu nišu u kojoj će uspjeti, a država je tu da stoji iza njega, da ga maksimalno štiti i podupire kapitalnim ulaganjima.

Što je s povezivanjem ‘zelene’ i ‘plave’ brazde?
- Turizam i poljoprivreda u vrlo usko povezani i oni su naši prioritetni strateški sektori gospodarstva RH koji svojim potencijalima mogu znatno doprinijeti ukupnom razvoju. U turizmu je jedan od segmenata i poljoprivredna proizvodnja, gdje se uz prekrasan krajolik nadovezuje i gastronomska ponudu gdje Hrvatska ima šta ponuditi. Turizam je jedan od najvažnijih generatora gospodarskog rasta i u sinergiji s poljoprivredom, mora postati okosnica izvozne ekspanzije. Turizam u potpunosti ispunjava svoju stratešku funkciju kada je u službi domaće proizvodnje, odnosno što većeg plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda.

Zbog čega zaštita autohtonih proizvoda ide sporo? Od sedam zaštićenih na nacionalnoj razini još nijedan nije preregistriran u skladu s pravilnicima EU.
- Autohtoni proizvodi su naša velika šansa u EU. Imamo tako dobre proizvode, ali smatram da moramo još bolje ispričati priče poput Talijana koji imaju zaštićenih ili tradicijskih 260 proizvoda, od peciva savinutih u lijevo ili desno, pajceka koji leži samo na jednoj strani i svaka ga dva dana masiraju da bi dobili super pršut do aceta balsamica. Uskoro ćemo davati i poticaje iz mjera ruralnog razvoja za to, ne bi li brže pokrenuli stvari. Nedavno sam bio na manifestaciji Proizvodi hrvatskog sela, gdje se mogao vidjeti široki aspekt naših domaćih tradicijskih proizvoda koji se nude na našem tržištu.

Kako ćemo zaštititi dalmatinski pršut, ako godišnje uvozimo milijun svježih pršuta, koje samo finiširamo?
- Moram napomenuti da je potrebno još bolje organizirati našu domaću svinjogojsku proizvodnju kako bi se stvorio lanac od proizvodnje do finalnog proizvoda, jer nam je to velika šansa. Također smatram da će naš operativni program razvoja svinjogojstva doprinijeti tom razvoju, ove smo ga godine izmijenili i ima pozitivne rezultate. Imamo već 42 zahtjeva za izgradnju novih farmi HBOR-u.

Gdje nestaje hrvatska telad? Svake godine nestane oko 100.000 evidentirane teladi, iako je u nas zabranjeno klanje.
- Činjenica je da u govedarstvu nedostaje program sustava krava-tele, čega sam veliki zagovornik, jer imamo veliki broj pašnjaka, pa tako razmišljamo o pokretanju jednog nacionalnog projekta koji bi nam osigurao i repromaterijal i proizvodnju tovne junadi, čime bismo zatvorili kompletno govedarstvo. EU za to daje najveće potpore, to je jedna vrlo otvorena, nekomplicirana i jednostavna proizvodnja, a mi trenutačno u programu krava-tele zadovoljavamo 10 posto potreba, a EU 50 posto. No, sektor se restrukturira, ide se u pozitivnom smjeru a tu je i naš farm registar kojim pratimo promet svih živih životinja.

Ekološka poljoprivreda

Kakva je budućnost ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj?
- Smatram da je budućnost ekološke proizvodnje velika i ide u dobrom smjeru. Krenuli smo s 51 hektarom 2002. godine, a danas smo na 10.000 ha što je oko jedan posto ukupnih poljoprivrednih površina. No treba biti realan i priznati da je ta proizvodnja zahtjevnija, no bez sumnje će se razvijati s daljim rastom standarda.

I, hoće li na kraju naša poljoprivreda hraniti i četiri puta više stanovnika nego ih ima Hrvatska?
- Ne zamaram se brojkama. No, optimističan sam u pogledu hrvatske poljoprivrede, koja je velika šansa i kad govorimo o krizi. Za početak trebamo dostići samodostatnost upravo u proizvodima s kojima možemo konkurirati i u okruženju - svinjogojstvu, govedarstvu, peradarstvu... Ni Nizozemci ih nemaju puno, no našli su proizvodnu nišu gdje su najjači i tu se razvijaju. To je i naš put.

Autor: JOLANDA RAK-ŠAJN


Izvori

Večernji list

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uspjesna 2020, neka je 2021 jos bolja :D