• Radna snaga
  • 29.11.2019. 09:00

Sedam načina kako privući mlade za rad u poljoprivredi

Britanski stručnjak u zapošljavanju u poljoprivredi Paul Harris, nedavno je objavio stručan članak u kojem daje sedam konkretnih metoda kako mlade privući u poljoprivredu.

Foto: Depositphotos/Goodluz
  • 389
  • 79
  • 0

Europa se suočava s manjkom radne snage u poljoprivrednom sektoru, a prema izvještaju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) iz 2019., svakog se mjeseca zatvara oko 30 tisuća gospodarstava diljem Europe. Broj zaposlenih u agraru se kontinuirano opada već nekoliko desetljeća, a zadnjih se godina bilježi i ozbiljan nedostatak radne snage.

Negativni trendovi se ubrzo mogu odraziti i na opskrbu kvalitetnom hranom jer uvoz radnika iz slabije razvijenih zemlja neće još dugo davati rezultate. Na koji načini učiniti poljoprivredu atraktivnijom za lokalno, mlado stanovništvo? Pitao se Paul Harris koji je svojim istraživanjem definirao sedam tema.

1. Radni sati

Nerijetko, u poljoprivredi se očekuje puno radnih sati s vrlo malo slobodnog vremena. U usporedbi s ostalim industrijama zaposlenici u poljoprivredi imaju nedostatno vremena za vlastito usavršavanje ili pak za obitelj. Mladim ljudima je važno imati fleksibilnost na poslu. Karakteristike poljoprivrednih poslova su varijacije obujma rada tijekom godine. Ponekad se radi 14 i više radnih sati dnevno, a u drugim slučajevima zaposlenici mogu biti slobodni tjednima.

Paul predlaže reorganizaciju obujma poslova u poljoprivrednim tvrtkama, investiranje u edukaciju zaposlenika te u automatizaciju radnih operacija. Također, predlaže uvođenje razumnog radnog vremena tijekom cijele godine. 

2. Radni uvjeti

Poslodavci u agrarnom sektoru se natječu za radnu snagu s ostalim industrijama. Stoga, poljoprivredna poduzeća bi trebala ponuditi sigurna i ugodna mjesta za rad, opskrbiti radnike s potrebnom radnom opremom i alatom. Ako za to postoje uvjeti, atraktivno bi bilo ponuditi benefite poput službenog telefona, kompjutera, prijevoznog sredstva ili edukacija. U mnogim drugim industrijama rada to su standardi koje tražitelj posla prihvaća.

3. Usavršavanje znanja i vještina

Poljoprivreda se neprestano mijenja. Izazovi stavljeni ispred agrara su brojniji nego ikad prije. Razina formalnog poljoprivrednog obrazovanja vrlo varira između država. Uglavnom poljoprivredom se bavi manje obrazovani sloj stanovništva. Iako mnogi ne posjeduju formalno znanje, poljoprivrednici su bogati neformalnim znanjem.

Paul sugerira kontinuirano ulaganje u obogaćivanje znanja, jer agrarni sektor nije isti kao prije deset godina. A u sljedećih pet godina će biti potrebna nova znanja. Primjerice, korištenje modernih tehnologija traži usko specijalizirane vještine.

4. Upravljanje i vođenje ljudi

Uglavnom velike količine novca se ulažu u strojeve, zemlju i životinje, dok se vrlo malo ulaže u upravljanje timom ljudi i liderske vještine.

Ako se želi zadržati osoblje, mora se raditi na upravljačkim i liderskim vještinama. U ovom koraku Paul tvrdi kako je poslodavcima potrebno pohađati razne tečajeve, programe, radionice kako bi izgradili sposobnosti učinkovitijeg upravljanja ljudima u svojim organizacijama. Pored toga, potrebno je raditi s radnicima te za njih organizirati razna društvena događanja. Time se postiže bolja integracija tima unutar tvrtke te se prepoznaju slabosti i snage svakog zaposlenika.

5. Komunikacija

Jedan od razloga zašto zaposlenici odlaze iz organizacija je nedostatak komunikacije. To se osobito može primijetiti u poljoprivredi. Nerijetko dolazi do agresivnog ponašanja i neistina između poslodavaca i radnika. U tom slučaju organizacija ne ostvaruje rast.

Kako bi se poboljšala komunikacija potrebno je poslodavcima pohađati edukacije o komunikacijskim vještinama. Kvalitetan odnos između zaposlenika i poslodavca može biti jedino stabiliziran dobrom komunikacijom, navodi Paul.

6. Balans u životu

Unazad nekoliko godina radnika je bilo na pretek. Nije se mnogo ulagalo u kvalitetu života radnika. Normalno je bilo davati otkaze radnicima zbog malih pogrešaka te ih zamijeniti novima. U posljednje vrijeme radnici imaju mogućnosti ići gdje im je bolje. Uglavnom idu u one organizacija koje nude bolje uvjete rada. Bilo to na domaćem tržištu rada ili u inozemstvu.

Jedan od važnijih faktora o kojem se govori kod zaposlenja je balans privatnog i poslovnog života. U poljoprivredi je to vrlo teško organizirati na način kako bi obje strane bili zadovoljne. Kad su radnici na poslu potrebno im je osigurati osjećaj važnosti i pripadnosti organizaciji. Vizija organizacije bi trebala biti oslonac oko kojeg se sve druge aktivnosti organiziraju. Razumijevanjem i prihvaćanjem vizije radnici dobivaju osjećaj pripadnosti te tada naporima pridonose rastu i razvoju organizacije. Ako se to može postići, vrijeme provedeno na poslu će se smatrati kao utrošeno za boljitak njih samih, ali i organizacije. Navedenim se pospješuje balans života unatoč dugim radnim satima kroz neke periode u godini, tvrdi Paul. 

7. Promjena paradigme o poljoprivredi

U većini zemlja poljoprivreda se smatra kao neatraktivna industrija. Nije moguće pobjeći od društvenih pritisaka koji su nametnuti kroz posljednje godine. U svom izvještaju, Paul navodi kako promjene životnih navika i izbora moraju biti prioritet u ruralnim sredinama. Važno je uzeti u obzir dostupnu tehnologiju kako bi se promovirao način proizvodnje hrane. 

Potrošač želi znati od kuda njegova hrana dolazi te kako je i kojim načinom proizvedena. S druge strane, sve što je aktivno na društvenim mrežama, vidljivo na mreži i "pripremljeno za diskusiju“ nije samo odgovornost industrijskih tijela, već je odgovornost svih koji se bave poljoprivredom. Društvene mreže su danas središte zbivanja gdje se okrivljuje agrar za štetne utjecaje na okoliš i ne brigu za životinje. Zaključno, proizvođači hrane moraju raditi u cilju promjene paradigme o poljoprivredi. Tada će i sektor biti poželjniji među mladima.


Tagovi

Zapošljavanje Mladi Poljoprivreda Znanje Paradigma


Autor

Vladimir Miloš

Više [+]

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Nizozemskoj, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dvije dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Riskiraj! - Ako pobijediš bit ćeš sretan, a ako ne pobijediš bit ćeš mudriji.