Proizvodimo premalo, uvozimo previše, iskorištavamo samo 38 posto obradivih površina, a istovremeno imamo povoljne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju.
Tokom opatijskog simpozija agronoma, dekanica Agronomskoga fakulteta iz Zagreba, Tajana Krička, domaćim i stranim kolegama govorila je o padovima i oporavcima hrvatske poljoprivredne proizvodnje tokom prošloga i ovoga stoljeća, postojećem stanju, te navela sedam mjera, koje bi što hitnije trebalo početi poduzimati, da nam poljoprivreda prestane biti bolna točka.
"Poslije 2. svjetskoga rata, zbog lošeg modela kolektivizacije, proizvodnja je pala za 22 % i tek uvođenjem slobodnijeg tržišta te uvođenjem novijih tehnologija, u šezdesetim godinama započinje brži rast poljoprivredne proizvodnje i do 1985. godine iznosi 3,1 % na godinu. To je ujedno bilo najuspješnije razdoblje hrvatske poljoprivrede. Međutim, pojavom visoke inflacije krajem 80-tih godina, kao i zbog Domovinskog rata, dolazi do ponovnoga pada i razdoblje do 2000. godine obilježeno je padom proizvodnje od čak 15 %, u odnosu na ono od 1986. do 1990. godine.
Posljednjih dvadesetak godina obilježeno je stalnim padom proizvodnje i stagniranjem korištenja novijih tehnologija i može se reći da je stanje poljoprivredne proizvodnje izrazito nepovoljno. Nemamo potrebnu ukupnu proizvodnju, kao ni proizvodnju raznolikih proizvoda. Ne koristimo 38 % obradivih površina, a istovremeno uvozimo voća i povrća 50 % više no što ga proizvodimo, svinjetine 40 %, govedine 60 %, odnosno imamo negativnu bilancu u međunarodnoj razmjeni hrane između 800 milijuna i jedne milijarde i 200 milijuna dolara.
A s druge strane Hrvatska ima povoljne prirodne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Koliko je to točno, najbolje pokazuju činjenice, da imamo najviše i to 0,47 hektara po glavi stanovnika, u odnosu na Europu koja ima 0,38 hektara po stanovniku" istaknula je prof. Krička.
Zbog svega navedenog te zbog dugogodišnje sustavne nebrige, trebalo bi napraviti brzi zaokret u politici društva prema poljoprivredi i napraviti ono o čemu se već govori posljednjih 20 godina. Odnosno, treba stjecati sustavno, ali ubrzano uvjete za stvaranje uspješne poljoprivrede i ostvariti veću proizvodnju raznolikih proizvoda po konkurentnim cijenama, a u ostvarivanju tih ciljeva treba istovremeno poduzimati više mjera.
"Kao prvu mjeru treba nastaviti okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava i ostvariti veću obradivost površina. Naime, danas je kod nas prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva 5,6 hektara, dok je npr. u Sloveniji 6,4 hektara, u Austriji 19,5 hektara, dok je prosječno gospodarstvo, uključujući sve zemlje Europske unije, veličine 14,1 hektara. Nadalje, kao drugu mjeru potrebno je stabilizirati primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a poglavito u ratarstvu, stočarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu i povrćarstvu.
Kad se govori o stabilizaciji ratarske proizvodnje, npr. pšenice, možemo vidjeti da od 1988. godine, kad je proizvodnja iznosila više od 1.434. 000 tona na godinu, 2012. pala, na nešto više od 990.000 tona. Nadalje, od 2 milijuna tona kukuruza 1988. godine, te padom u 90- tim godinama, 2010. smo godine opet na dva milijuna tona, da bi već 2012. pali na milijun i dvjesto milijuna tona. Takva nestabilna ratarska proizvodnja odrazila se i na stočarsku proizvodnju i praktički izazvala krizu.
Najveći udarac doživjelo je govedarstvo. Od 976.000 komada goveda u 1984. godini, 2012. godine imamo svega 452.000 grla s tendencijom pada.
U svinjogojstvu, uspoređujući iste godine, broj svinja je iznosio dva milijuna i 95 tisuća komada, a danas milijun i 182 tisuće. Isto je i u peradarstvu gdje smo nekada imali više od 17 milijuna i 102 tisuće komada peradi, dok ih je danas 10 milijuna i 161 tisuća, te konjogojstvu u kojem smo nekada imali 98 tisuća grla, a danas samo 20 tisuća" kaže prof. Krička.
U voćarskoj, vinogradarskoj te povrćarskoj proizvodnji situacija je slična kao i u ratarskoj.
"Prosječna količina vina proizvedenih 80-tih godina iznosila je preko 470 tisuća tona po godini, a danas 187 tisuća tona. No, bez obzira na drastičan pad, važno je napomenuti da je kvaliteta vina izrazito povećana. Jabuka smo 1988. imali nešto više od 77 tisuća tona i njihova proizvodnja je lagano rasla do 2011. godine, kada ih je bilo 112 tisuća tona, da bi već 2012. pala na dno, odnosno na samo 44 tisuće tona. Što ćemo postići povećanjem obradivih površina, odnosno povećanjem prosječne veličine gospodarstva?
Mnogo toga. Imat ćemo veću poljoprivrednu proizvodnju što će automatstski dovesti do zapošljavanja između 32 i 54 tisuće ljudi. U Europskoj uniji, čiji smo i mi sad dio, smatraju da se jedna osoba može uzdržavati od 15 odnosno 25 hektara, ovisno o tome o kakvoj poljoprivrednoj kulturi se radi.
Time će se napraviti i značajan korak u unapređenju poljoprivrede. Prema najnovijim službenim podacima Europske unije, Hrvatska još ima preko 540 tisuća hektara zapuštenih površina. Također, poljoprivrednu proizvodnju moramo stabilizirati. Jer na ovakav način, apsolutno nitko ništa ne može planirati. Recimo 1988. godina je bila najjača što se tiče hrvatske proizvodnje pšenice. Dalje je svake godine sve više padala. Ove godine mislimo da će po pitanju pšenice biti katastrofa.
Niti kukuruz, koji se smatra našom glavnom kulturom i koji smo prije proizvodili preko dva milijuna tona i s kojim mi još uvijek puno toga planiramo, danas također više ne predstavlja nikakav oslonac niti garanciju.
A nekad smo ga izvozili. Proizvodnja soje je također vrlo nestabilna. Ako su nas u Europi nekada poznali po nečemu, onda je to bila rakija šljivovica. I svako je dvorište imalo barem jednu šljivu, dok je danas teško naći dvorište u kojem raste barem jedna. Drastično pada i broj stabala krušaka. Nadalje, naša tradicijska jela sastoje se od krumpira, graha, kupusa i rajčice, a količina proizvodnje ovog povrća pala je na minimalne vrijednosti. Konkretnije, proizvodnja krumpira smanjena je s 623 tisuće tona na godinu na 151 tisuću tona, graha s 23 tisuće tona na 470 tona, kupusa sa 135 tisuća tona na 23 tisuće, rajčice sa 69 tisuća tona na 25 tisuća tona. Jedino je malo porasla proizvodnja maslina, no ne onoliko koliko bi mogla", naglasila je prof. Krička.
Treća mjera razvoja, prema njezinim riječima, trebala bi biti veća primjena navodnjavanja. Jer, u svijetu se danas navodnjava oko 18 % obradivih površina, u Europi 13 %, a kod nas samo 1,44 % od mogućih 39 % obradivih površina. Tim više što mi tijekom svakih tri do pet godina, tokom vegetacijskog razdoblja, imamo ili višak ili manjak vode.
"Četvrta mjera je razvoj ekološke proizvodnje. I to raste, ali presporo. Danas je u RH pod ekološkom proizvodnjom 3,12 % obradivih površina. Međutim, ukoliko se usporedimo s drugim zemljama EU, onda ćemo vidjeti da Njemačka ima takvu proizvodnju na 8 % površina, Italija na 9 %, a Austrija na čak 12 %. Hrvatska bi trebala s bržim razvojem ove proizvodnje doći do barem 5 %, jer imamo vrlo kvalitetna i čista tla. Peta mjera je proizvodnja tradicijskih proizvoda kao što su paški sir, dalmatinski i istarski pršut, slavonski kulen, zagorski purani, bučino i maslinovo ulje, šljivovica i drugo. Međutim, dok ne stabiliziramo primarnu proizvodnju ovih proizvoda, ne možemo jače utjecati na međunarodno tržište.
Šesta mjera je proizvodnja biomase. Kad sam prije 20 godina govorila o tome, nailazila sam na podsmjehe i gledali su me doslovno u stilu: "O čemu ova to priča??". No Europa je i tu donijela svoj plan kako bi se morali ponašati po pitanju energetske politike do 2030. godine. Mi do sada nismo tu ništa napravili i vjerojatno ćemo dobiti kaznu. Jer bilo je rečeno da se do 2020. godine mora za 20% smanjiti višak stakleničkih plinova, a do 2030. godine za 40%.
Tu su i obnovljivi izvori energije. I onda će nas 2030. godine pitati što smo napravili po tom pitanju. I zato ne da nemamo puno vremena nego kasnimo. Planove bi morali napraviti u ovoj godini, a ukoliko ih na napravimo, imat ćemo dodatne probleme. U ovome trenutku, kad bismo koristili oko 25-30 % biomase poljoprivrednih kultura, raspoložive šumske biomase te stajskoga gnoja, mogli bismo proizvesti oko 1,3 milijuna tona biogoriva godišnje, što je oko 25 % potrošnje goriva u Hrvatskoj.
Sedma mjera je edukacija poljoprivrednih proizvođača. Naime, stupanj obrazovanja u poljoprivredi je više nego zabrinjavajući.
Samo 4,6 % proizvođača ima završenu višu školu ili fakultet, a čak 65,4 % njih ima završenu ili nezavršenu osnovnu školu.
Treba krenuti s cjeloživotnim obrazovanjem poljoprivrednika, bilo kroz formalne ili neformalne načine obrazovanja. Međutim, ako se pogleda udio poljoprivrede u ukupnim državnim izdvajanjima za istraživanje i naobrazbu, tada su rezultati poražavajući. Od 28 zemalja, Hrvatska je na 26. mjestu, a samo Luksemburg i Litva izdvajaju manje. Zbog svega navedenog, poljoprivreda užurbano mora tražiti povećanje investicija kako bi obnovila konkurentnu sposobnost i to tako da država investira u poljoprivrednu infrastrukturu i mobilizira lokalne vlasti koristeći međunarodne fondove, kao i postojeće tekuće izdatke iz državnog proračuna putem financijskih potpora", istaknula je dekanica zagrebačkoga Agronomskoga fakulteta, Tajana Krička koja je ovu temu realizirala u suradnji s Vladom Gubercem, profesorom na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.
Mnogo je brojeva i postotaka, no oni su tu da nas podsjete da se nekada moglo bolje i više, da smo se kroz povijest, nakon svakog lošeg razdoblja ponovno uzdizali, a s obzirom da niti danas nemamo razloga sumnjati u marljivost hrvatskih seljaka, možda će ove mjere nekome ipak biti poticaj da poljoprivredu s margine gospodarstva stavimo u središte. Tim više što sada doista imamo mogućnosti koristiti i novac i znanje onih zemalja Europske unije, koje su ovakve dječje bolesti na području poljoprivrede, odavno preboljele.
Povezana stočna vrsta
Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]
Tagovi
Autorica
Traktorom tjerao posjetitelje koncerta sa svoje njive, dvije osobe lakše ozlijeđene
Traktori, kombajni, preše: Podravka Agri prodaje čak 350 poljoprivrednih strojeva i opreme!
Avans izravnih plaćanja pred vratima: Što poljoprivrednici mogu očekivati?
Parcele u crvenom, a obrađene - hoće li biti prihvatljive za isplatu?
Sukob lovaca i poljoprivrednika: Kako je nečiji hobi postao važniji od proizvodnje hrane?
Avans izravnih plaćanja pred vratima: Što poljoprivrednici mogu očekivati?
Zbog protuzakonitog lova uhićen bivši predsjednik HPK, reagirala Komora
Tisuće tona riže prodavali kao ekološku, šteta premašuje 10 milijuna eura
Valtrin traktor postavio brzinski rekord na austrijskoj stazi Red Bull Ring
Tri desetljeća razvoja: Balirke tvrtke Claas ulaze u novo poglavlje
Preminuo Ljudevit Plačko, bivši dekan Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima
Iz bioplinskog postrojenja ukraden Claas Arion vrijedan 150.000 eura i rasipač gnojiva
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
hrvoje ja ti to ne želim ali ovakvom politikom prema selu (koju i ti opravdavaš) za 10-tak godina i ti i taj tvoj bratić bi mogli dobit otkaz od gazde "tako velike firme" jer svake godine on ima sve veću ponudu mlade radne snage koja će biti spremna raditi za manju plaću od vas dvojicemotiki ništa ne fali osim što neće sama radit barem ova mojoj koja mi je često u rukama
Đuro Japaric
prije 11 godina
hrvoje , jutros sam se ustao prije pet a vratiti ću se sa posla oko 19 sati !U pametnim državama ima nešto što se zove bilans potrebnih količina hrane za potrebe vlastite države .U jednoj državi svake godine podnesemo prijavu koliko imamo posađenih božićnih drvca , a onda iz županija to pošalju u Ministarstvo poljoprivrede , šuma i voda i onda nam nitko ne odgovori koliko ima posađenih drvaca , da li ih imamo puno ili malo ?Znam da u Hrvatskoj ima još volova , ali najviše na nekim lokacijama u Zagrebu !
pege25
prije 11 godina
BijegOtišao Mujo u zoološki vrt. Kada je došao do kaveza s majmunima, obrati se jednom majmunu koji je držao dvije banane u rukama:‘Hoćeš li mi dati jednu bananu?’A majmun mu odgovori:‘Dat ću ti obje ako mi kažeš kako si pobjegao.Crno-bijeli svijetMladi par dobio dijete, oboje su bijelci, a dijete crno.Muž upita:– Draga zašto je dijete crno?– Znaš, kad sam se porodila nisam odmah imala mlijeka i zamolila sam jednu crnkinju da ga podoji.Muž ode kući i ispriča sve svojoj majci i pita ju je li to moguće.– Moguće je sine. Ja kad sam tebe rodila nisam imala mlijeka, pa sam ti dala kravlje i zato si glup ko tele!TeleKaže mama Perici:-“Sine ti si glup ko tele”.I mama ga upita:-“Znaš li šta je to”?Perica reče:-“Dijete od krave”Javni prijevozIdu dvije čačkalice ulicom, vide ježa i kažu:– Hoćemo autobusom?
Đuro Japaric
prije 11 godina
Put za promjene u hrvatskoj poljoprivredi su pismeni prijedlozi prema ustavnim predlagateljima zakona , Vladi i zastupnicima Hrvatskog sabora kako su sami sebe nazvali !Ako neće reagirati onda je dodatna metoda zvana prosvjed , ali ne po modelu Šatoraša ( dijela brnitelja u šatoru ) , već po modelu Rumunije za vrijeme Čaušeska !
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
koliko ima ovih hrvojaovom zadnjem da mogu dao bi deset plusevapredzadnji je isto dobar pogotovo što prepoznaje da okrupnavanje može dovest do naglog bogaćenja (primjer todorić veliki i ostali mali todorići)jedino mu predlažem da se privati motike kad ju već tako nostalgično spominje pa će se hraniti vlastitim grahomoni ostali su podjednaki a glavna im je osobina da su jako pametni sve znaju jedino je jedan malo kikso u matematici 20 000 : 1800 = 11,1 ha/po glavi a ne 10 taj isti ne može izdvojit preradu jer bi onda bilo 100ha/po glavia najgori je onaj koji tvrdi da je isto 100 malih OPG-a ili jedna velika firma i on nije sigurno u nikakvom rodu sa ovim zadnjim
Đuro Japaric
prije 11 godina
Kad mi moji pričaju kako je nekada bilo , itd . hrvoje , objasnio sam ti da poznajem proces rađanja i izumiranja sela , tehnološke i druge promjene !Nekada , u vrijeme petrolejki , konjskih i volovskih zaprega , petovnica - svim stanovnicima sela trebalo je puno , puno manje novaca za život i obradu zemlje !2015 ; izračunaj koliko treba novaca za život obitelji , troškove proizvodnje , troškove održavanja i nabavke mehanizacije , gospodarskih zgrada ,Pa je onda jasno zašto se sa obradom zemlje u zemljama sa većim bruto proizvodom po stanovniku , bavi dva do pet posto stanovništva ,Pa je jasno zašto govorim o uspostavi 10 - 15 tisuća OPG na privatnoj i državnoj zemlji sa površinom od 10 - 100 ha u idućih 10 - 15 godina !
pege25
prije 11 godina
Pa žao mu željeza ...he he dobar he ....
pege25
prije 11 godina
Zašto Cigo plače na dok gleda kraj Titanika?
pege25
prije 11 godina
Zašto su hrvatski zatvori prenapućeni?Jer je teže preživjeti na slobodi.
Đuro Japaric
prije 11 godina
hrvoje , ja sam vlasnik i po katastru posjednik poljoprivrednog zemljišta , šume , građevinskog , puteva u 2 sela Slavonije i Sl. Brodu , a supruga šume u još jednom selu .Ti ako nisi vlasnik zemlje možeš pročitati što sam napisao , možeš iznijeti svoja razmišljanja .Sređivao sam stanje vlasništva za privatnu i državnu zemlju , sudjelovao sam u postupcima za raspisivanje natječaja za državnu zemlju .Radio sam oko 3 g. u inozemstvu , bio u preko 10 država Europe i Afrike , Hrvatsku sam tjekom 10 godina prešao pješice od Makarske pa do Vukovara !Poznajem proces rađanja i izumiranja sela , tehnološke promjene , odluke vlasti od Carigrada 1535 pa do Brisla i Zagreba 2015 !Iznio sam koncept zakonodavstva za uspostavu i očuvanje OPG , okrupnjavanje parcela !Ti hrvoje , sada analiziraj što predlažu agronomi , SDP , HDZ i ostali X i Y !Malo prije sam kupio sjemenski krumpir iz inozemstva , draže bi mi bilo da je iz Like !Gnojivo sam kupio iz Kutine , dio njihovog već sam bacio u prvom mjesecu za božićna drvca , dio voćnjaka i loze !
Đuro Japaric
prije 11 godina
hrvoje , Todorić ti je posljedica poljoprivredne politike Carske Austrije na području Slavonije i Baranje !Nizinski dio Slavonije i Baranja su ti većinom za obiteljske farme mješovitog tipa !Što se mora raditi u iništenoj Slavonsko - Baranjskoj poljoprivredi sve je jasno ;1. 3 do 10 Todorića ,2. razviti OPG na bazi privatne i državne zemlje ,Alternativa je i budućnost pod 2 u smislu ostanka ljudi na ovim prostorima i očuvanja zemlje !Jasno je da Todorić ima ministra Jakovinu pod kontrolom , kukuriku Vladu i cjelokupan Sabor , pa riječi Hrvatski sabor - čitaj Agrokorov sabor !
Đuro Japaric
prije 11 godina
Od otoka pa do kopna ljudi su morali zemlju obrađivati da ljudi i stoka ne poumiru i ne uginu od gladi . Kada je postala mogućnost da se za hranu zaradi izvan poljoprivrede , zemlja se prestaje obrađivati i rezultat je danas da imamo šikare , a na nekim parcelama već su i šume .Trend prestanka obrade zemlje će se nastaviti izumiranjem staračkih imanja i iseljavanjim mladih iz sela !Sa novim zakonodavstvom i Fondom za razvoj poljoprivrede mora se ići u otkup privatne zemlje i formiranju površinskih i dohodovno većih gospodarstva .Tu je realnost sa otkupom i okrupnjavanjem parcela u idućih 10 - 16 godina !hrvoje , većina hrvatske zemlje je za stočarstvo , stočarstvo i ratarstvo !imamo zemlju i za dohodovne kulture po ha , ali ne možemo na pola hrvatske zemlje posaditi jagode , a na drugoj voće i povrće !- božićna drvca su dio dohodovne kulture ako se prodaju po realnoj cijeni !sade se 1 puta 1 m ili šire , uzgajaju se na njivi 6 do 10 godina i onda ne znamo da li Hrvatskoj treba 500 000 drvca za Božić , 500 000 odojka - ili bilans potrebnih količina proizvoda , ali to je šira tema !
Đuro Japaric
prije 11 godina
Članak Ustava ( 85 ) ; Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik , klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske .Za 30 dana se mogu napisati prijedlozi zakona , 30- 60 javna rasprava i onda se prijedlozi uručuju predsjednika Sabora , stavljaju se na dnevni red .O prijedlozima zakona zastupnici mogu vlastitom odlukom raspisati referendum ili to može tražiti deset posto birača .Za 10- 15 godina imali bi opg ( uz već dio postojećih ) za ovo i naredna stoljeća .Sa sadašnjim opg 1 - 3 ha i sa Todorićima nećemo nikada imati proizvodnju ; mesa , mlijeka i još nekih kultura .
Bojan Jurić
prije 11 godina
kakve su to sve zablude.....1.treba smanjiti ili zabraniti uvoz gore navedenog2.otkupiti od naših proizvođača po prihvatljivim cijenama3.sve te mjere onda će doći same od sebe......
Ivan Tvrdojević
prije 11 godina
pitanje je koga treba okrupnjavat todorića, pipunića ili ivu ivića koji ima 5,6 ha i sa te zemlje prehranjuje peteročlanu obitelj što je 1.1 ha/po glavipitanje hrvoju koliko todorić ima ha/po glavi (bez prerade i trgovine)50 tisuća ivi ivića sa 20ha i 20 UG je jedino što može podići našu poljoprivredubrojke kažu da ratarstvo u prosjeku nije palo dok je stočarstvo prepolovljenoovakvim sistemom poticaja stočarstvo će još brže padati a sela brže smanjivati jedino će u njima ostati po 2-3 mala todorića
Đuro Japaric
prije 11 godina
Zakon o nasljeđivanju Slovenci imaju mehanizam površinskog očuvanja OPG iznad 10 ha Nizozemci isto imaju mehanizam očuvanja i mogu nam pomoći u pisanju zakona !Jedni i drugi imaju mehanizam obeštećivanja !U Beogradu 1965 su omogućili podjelu nakon smrti vlasnika ili za života vlasnik oporukom može imanje podijeliti U Hrvatskoj nije obvezujuće da nasljednici pokrenu ostavinski postupak pa imamo puno zemlje na umrlim osobama !U SAD imaju riješenje za pokretanje i riješenje ako se ne pokrene !- Sa novim rješenjima za nasljeđivanje ; - za života bi vlasnik oporukom mogao odrediti tko će biti nasljednik ili se to riješava putem suda ,- moramo naći izvor novca za obeštećivanje ,- sa modelom SAD bi se nasljednici natjerali da ostavinski postupak u iseljeničkoj državi pokrenu u roku 6 mjeseci od smrti vlasnika , i rješenje ako ga ne pokrenu !- sa ekonomske strane sve je jasno , postoji još nešto što se zove bilans potrebne proizvodnje , iskorištavanje zemljišta - Da li će Ustavni predlagatelji zakona htjeti napisati članke za nasljeđivanje zemlje , to ovisi o civilnom sektoru !
Đuro Japaric
prije 11 godina
- objašnjavam koncept uspostave i očuvanja OPG , definiciju okrupnjavanja , nasljeđivnja , novi zakon o evidenciji zemlje ! To ti je za budućnost ! Ja ne mogu potrpati seljake u autobuse i provesti ih po Europi pa da vide što ljudi imaju , da razumiju kojim su putem išli , zašto Todorići ne kupuju kombinate u Austriji , Italiju , Njemačkoj , Nizozemskoj itd !Svako vidi stanje u svojem mjestu od Prevlake pa do Iloka !Ako Hrvati misle da je ovo budućnost , ja vam to ne osporavam !Ako mislite da ovo stanje nije budućnost , onda predlažite rješenja sa kojim se treba ići prema Vladi i Saboru !Ili ? Šutite !
Đuro Japaric
prije 11 godina
hrvoje , ti nemaš veze o poljoprivredi pa je sa tobom bespredmetno raspravljati !Moramo raspravljati mi vlasnici privatnog zemljišta i vlasnik RH !Za farmu specijaliziranu ili mješovitu moraš imati zemlju !Ako netko tko čita ovu temu ima 50 ha i mješovitu proizvodnju ; ratarstvo i stočarstvo , neka iznese proračun - sati rada mehanizacije ,- ljudskog rada ,- veterinarske usluge - očekivani bruto prizvod OPG : broj članova opg pa će ti biti sve jasno !- očekivani bruto proizvod Brozovih OPG sa 3 ha je bio 3 - 5000 us dolara , pa ako se to pdijeli sa 5 članova obitelji , pa ako podijeliš sa 365 dana , onda je jasno zašto se napuštaju sela i prestaje sa obradom zemlje !
Đuro Japaric
prije 11 godina
zašto minus crveno ? Iznio sam povijesne činjenice i povijesne prijedloge za hrvatsku poljoprivredu , a to očito nekome smeta !
Đuro Japaric
prije 11 godina
1535 g . Zagrebački biskup Šimun opisao je događaje u Slavoniji prije vojničkog pohoda Turaka na Slavoniju i Hrvatsku . Od tada pa do skupa agronoma u Opatiji 2015 g. sve je poznato u smislu odluka u Carigradu , Beču , Beogradu , Zagrebu i Brislu !Slavonska i Baranjska poljoprivreda upropaštena je u 18 stoljeću pd okupacijom Carske Austrije ;- modelom feudalaca ,- modelom kmetova ,- naredbom Carice Terezije da se kuće s gospodarskim zgradama poredaju uz puteve i ceste - od ove naredbe sagrađena su današnja ušorena sela idealna za uzgoj ŠTAKORA !- vrše geodetski premjer i promašaj sa 2 službe za evidenciju zemlje , gruntovnice i katastar ,- izvršili su protjerivanje oko pola stanovništva Slavonije islamske vjere i izvršili kolonizaciju sa kršćanima iz Bosne , današnje Hrvatske i inozemstva , prvenstveno sa Nijemcima 1918 Raspadom Austro - Ugarske Srbi i Hrvati u nizinskom dijelu na zemlji veleposjednika osnivaju poljoprivredna poduzeća ,1945 model kombinata na poljoprivrednim poduzećima , zemljišni maksimum za seljačka imanja do 10 ha i otimanje iznad 10 ha 1945 IZUMIRANJE u selima Slavonije započelo je 1945 g. u brdskom dijelu iseljavanjem cijelih obitelji , a u pravili mladih - USITNJAVANJE Od mogućih 10 ha koju većina obitelji u selima nije imala išlo je ; diobom među djecom , nasljeđivanjem , prodajom gradskom stanovništvu , poklanjanjem vlastima SRH , različiti ugovorima U RH -promašena privatizacija predmet koje su i kombinati ,- promašeno raspolaganje sa državnom zemljom , prilagođeno sada velikom i malim Todorićima - promašeno raspolaganje sa privatnom zemljom POPIS STANOVNIŠTVA 2011 - počevši od Slavonije imamo 119 izumrlih sela , sela bez djece , izrazito lošu obrazovnu i starosnu strukturu u selima 2015 . g .U skladu sa jednim Člankom Ustava RH poslao sam pismenu Predstavku ; Zoranu Milanović - predsjedniku Vlade RH , predsjedniku Sabora , na više Klubova zastupnika , na 3 Odbora .Dobio sam odgovor od predsjednika Sabora g. Leke koji je predstavku poslao Odboru za poljoprivredu , a njima sam i ja isto poslao !PRIJEDLOG Da Ustavni predlagatelji zakona imenuju Povjerenstvo iz Ustavnih predlagatelja zakona i civilnog sektora za pisanje prijedloga zakona za Strategiju razvoja poljoprivrede .ZAKONI KOJI SE MORAJU DONIJETI , UKINUTI ILI IZMIJENITI 1. Zakon o nasljeđivanju - izmjena postojećeg - za zemlju model Slovenije ili Nizozemske ,2. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - izmjena postojećeg ,3. Zakon o poljoprivrednom zemljištu - novi za privatnu i državnu zemlju - prodaja državne opg do 50 ha - posebni članci za privatnu i državnu u napuštenim i demografski uništenim selima .4. Zakon o zemljišnim knjigama - ukidanje postojećeg ,5. Zakon o katastru - ukidanje postojećeg ,- umjesto 4 i 5 donošenje novog Zakona o evidenciji zemljišta i okrupnjavanju parcela - sa spajanjem gruntovnica i katastra u jednu Državnu zemljišnu službu ,6. Zakon o fondu za razvoj poljoprivrede - novi zakon ,7 . Zakon o navodnjavanju - novi zakonCILJ ; uspostava OPG na bazi privatne i državne zemlje koji bi se prodavali i nasljeđivali kao tehnološke cjeline , smanjivanje broja vlasnika zemljišta , samnjivanje broja parcela , povratak dijela stanovnika u izumrla sela , uspostava proizvodnje za potrebe Hrvatske i za izvoz !REALNOST je 10 - 15 000 tisuća komercijalnih OPG sa površinom od 10 - 100 ha !REALIZACIJA , u idućih 10 - 15 godina sa otkupom staračke zemlje i onih koji zemlju neće obrađivati .- pokretanje ostavinskog postupka u roku 6 mjeseci od smrti vlasnika sa rješenjem ako se postupak ne pokrene ,- ubrzano sređivanje vlasništva za privatnu i državnu zemlju Nasuprot razmišljanja agronoma PRVO moramo zaustaviti proces usitnjavanja i površinskog smanjivanja imanja , a on se može zaustaviti sa donošenjem predloženih zakona !- okrupnjavanje parcela znači površinsko spajanje 2 ili više parcela istog vlasnika u jednu novu parcelu !- pravo prvokupa Milanović kč 1 , Jakovina kč 2 , Karamarko kč 3 - ako Jakovina odluči prodati svoju parcelu mora izvijestiti susjede - ovo imaju Slovenci ,- zamjena privatno - za privatno , zamjena privatno za državno ,- komasacija - zakon je donesen Sa ovim za 2 - 3 godine RH može izvršiti okrupnjavanje svojih parcela , srediti stanje vlasništva ,- za 6 mjeseci svi bi morali u ISELJENIČKOJ RH pokrenuti ostavinske postupke ,- sa opisanim u privatnom sektoru mora se računati na okrupnjavanje u idućih 10 - 15 godina !SADAŠNJOST je pravljenje 3 do 10 Todorića na području Slavonije i Baranje !I za 50 g . Slavonija će biti zemlje staraca !
Slavimir Brkić
prije 11 godina
ja nemam problema sa obrazovanjem jer imam poljoprivrednu školu (redovnu) ali me zanima jedna jedina stvar. Gdje to u Hrvatskoj ima toliko neobrađenih površina ili ha i to ni manje ni više već famoznih 540 000 ha. Objavite gdje su te površine i o kakvim se to uopće površinama radi, dali su to bare, šume za rušenje ili nešto treće a vode se pod obradivu površinu. Ako su to takve površine tko će i o čijem trošku to privesti kulturi ili još bolje kada bi one mogle biti u funkciji ?
Siniša Crnčan
prije 11 godina
Ne kuzim ovo crnim slovima...treba okrupniti polj. gospodarstva... Sta trebam dati svojih 8ha zemlje Pipunju ili Todiju kako bi mi povećali prosjek? E pa nece ici ako je tako, radije cu krepat.
pege25
prije 11 godina
hrvoje plusić od kuma
Ivica Marijanović
prije 11 godina
Ovo bi Millanoviću i Jakovini i danas izazvalo podsmeh - nažalost!