SDP: Propisuju se odredbe nepovoljne za male i srednje poljoprivrednike, bez ikakve alternative

"Ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nisu pravovremeno planirana, analizirana niti raspravljena sa svim dionicima, već se nameću jednostranim političkim odlukama. Iz tog razloga sumnjaju da će dovesti do oporavka sektora poljoprivrede i jačanja njegove otpornosti", poručili su iz SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu čija je predsjednica prof. dr. sc. Marija Vukobratović.

Kako navode u svom priopćenju, u fokusu su dva ulaganja. Prvo se odnosi na izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara (LDC) za voće i povrće s minimalnim skladišnim kapacitetom ukupno 26.000 tona u iznu od 650 milijuna kuna, a drugo na komasaciju vrijednu 250 milijuna kuna.

Nepoznati Akcijski plan u savjetovanju

Što se logističko-distributivnih centara tiče, podsjećaju, cilj ove mjere je organizirati i povezati ponudu malih poljoprivrednih gospodarstava kroz proizvođačke organizacije (PO), a izgradnjom infrastrukture će se kroz PO potaknuti udruživanje, suradnja, razmjena iskustava i znanja, što će poboljšati poziciju poljoprivrednika u opskrbnim lancima i doprinijeti razvoju proizvoda veće dodane vrijednosti. 

Do kraja trećeg kvartala 2021. predviđa se donošenje Operativnog programa jačanja tržišnih kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.-2026., a do kraja prvog 2022. objava javnog poziva za dodjelu sredstava za izgradnju LDC-a. Završetak ulaganja planira se do kraja drugog kvartala 2026. godine.

Kako u SDP-u nisu uspjeli provjeriti je li za Operativni program pripremljeno savjetovanje s javnošću, a njegov rok donošenje je vrlo blizu, naišli su na jedan drugi dokument pod nazivom „Akcijski plan jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća od 2019. do 2023. godine“ koji se nalazi u e-Savjetovanju od srpnja 2019. godine.

"Koliko nam je poznato taj plan nije nikad usvojen od strane Vlade, a njegova sudbina široj javnosti nije poznata“, naglašava predsjednica Savjeta objašnjavajući kako je tim dokumentom planirana izgradnja sedam skladišno distribucijskih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće, ali niti jedan od njih u Ličko-senjskoj niti u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao uostalom ni u još 12 županija.

"Ako se Plan ostvari on će za poljoprivrednike iz Ličko-senjske županije značiti da mogu svoje voće i povrće plasirati preko distribucijskog centra u Splitsko-dalmatinskoj ili pak u Sisačko-moslavačkoj županiji“, pitaju se iz SDP-a apelirajući na Ministarstvo poljoprivrede da još jednom razmotri analize iz ovog plana i ulaganja usmjeri u područja koja vape za zapošljavanjem i zadržavanjem stanovništva, te podrži male i srednje poljoprivrednike kojima je pomoć najpotrebnija. 

"Preporučujemo da se uz proizvođačke organizacije u okviru ovog ulaganja uključe i poljoprivredne zadruge sa svojim članovima“, dodaju. 

Distributivni centar završit će kao i projekt veletržnice?

Kao dodatni dio, u priopćenju su spomenuli i veletržnice u Hrvatskoj. Podsjetili su na davno, još 1997. godine najavljen projekt kao i na ugovor o zajmu Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 33,5 milijuna njemačkih maraka koji je potpisan godinu kasnije. 

"Zajam je realiziran, objekti izgrađeni, ali danas sustav gotovo da ne postoji i o njemu se više ne govori“, kaže Vukobratović prisjećajući se kako je projekt veletržnica ribe sufinanciran sredstvima EU i također gotovo ugašen. "Smatramo da bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo pripremiti izvješće o stanju veletržnica i izvijestiti javnost koliko je sredstava za veletržnice potrošeno i jesu li ti projekti bili uspješni ili ne. Ako nisu, zanima nas zašto? Dužnost je to Ministarstva prema građanima, jer se radi o utrošenim značajnim financijskim sredstvima“, naglašava. 

A razlog zbog kojeg su naveli veletržnice je taj što smatraju da bi i logističko-distribucijski centri mogli završiti slično nakon 20-ak godina, jer način na koji se priprema Operativni program upozorava na tu mogućnost.

Između ostalog, stručnjake SDP zanima zašto Ministarstvo poljoprivrede nije u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predvidjelo ulaganja u mini klaonice i skladišne kapacitete s hladnjačama za proizvođačke organizacije i poljoprivredne zadruge u sektoru mesa kao i zašto od 1. siječnja 2022. žele ograničiti broj životinja za koje se dozvoljava klanje izvan klaonica. 

"Čini nam se da Ministarstvo sve češće propisuje odredbe koje su nepovoljne za male i srednje poljoprivrednike bez osiguravanja alternative. Zar ministrica i odgovorni u Ministarstvu ne znaju da na brojnim otocima, ali i u brdsko-planinskim područjima nema klaonica, skladišta niti hladnjača“, pitaju se. 

Komasacija se ne provodi više od 30 godina

Vezano za komasaciju, napominju, ona se već više od trideset godine ne provodi iako ju brojne EU zemlje, kao primjerice Nizozemska, Njemačka, Austrija i Slovenija, primjenjuju više od 100 godina.

Na području Republike Hrvatske od 1954. do 1990. godine provedene su komasacije na ukupno 654.413 ha. Novi Zakon usvojen je 2015., ali se od tada po tom pitanju nije ništa učinilo, a nisu niti iskorištena EU sredstva iz programa ruralnog razvoja koja su bila namijenjena za ovu svrhu.

Sada se, pojašnjavaju iz ove stranke, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti planira do kraja 2021. izrada novog Zakona o komasaciji i Akcijskog plana provedbe komasacije. Plan izrade podzakonskih akata nije poznat, a završetak ulaganja u iznosu od 250 milijuna kuna predviđa se do kraja prvog kvartala 2026. kad bi se trebalo komasirati oko 18.000 hektara zemljišta.

Na ponovljene upite ministrici zašto se s komasacijom toliko dugo čekalo, odgovor je bio da Zakon nije dobar, međutim, na izradu novog čekalo se punih šest godina, iako se radi o skoro najvažnijem prioritetu kad je u pitanju konkurentnost i ekonomičnost ukupnog poslovanja poljoprivrednika.

"Posljedice loše poljoprivredne politike su već sada vidljive kroz zapušteno poljoprivredno zemljište, sve manje stanovnika, pogotovo mladih, i napuštene stambene jedinice u našim zaboravljenim i raseljenim selima“, poručuju iz SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu.