SAPARD Stroga procedura, ali se isplati

Paška sirana pred većim je tržišnim iskorakom jer uz novi objekt dnevna proizvodnja i prerada mlijeka Sirane može dosegnuti 100.000 litara mlijeka, i to po standardima Europske unije (EU). Prije investicije teške više od 28 milijuna kuna, mogućnosti staroga pogona bile su neusporedivo manje - dnevni je maksimum bio 30.000 litara mlijeka. Projekt nove sirane prepoznao je EU davši mu “vjetar u leđa” bespovratnim sredstvima SAPARD programa iz kojega je povučeno najviše moguće - 10 milijuna kuna. Sudionicima drugoga kruga natječaja zaključenoga u srpnju 2007. godine novac je stigao nedavno. Oni sada imaju i europski izvozni broj koji im otvara poveće izvozne mogućnosti.

Ozbiljan rad na pripremama

“Ozbiljno smo radili na pripremama, educirali djelatnike za taj proces, borili se s izvođačima radova. Svi traženi dokumenti zahtijevaju veliku detaljnost, a osim toga, kontrola procesa pripreme i sudionika treba biti na visokoj razini. Tijek pripreme bio je iznimno zahtjevan, ali to i nije takav 'bauk' kakvim se smatra, i u konačnici se - isplati! Važnim se pokazala i kvalitetna suradnja s lokalnom zajednicom koja nam je izlazila u susret brzim izdavanjima potrebnih dokumenata”, objašnjava Ante Pernar, direktor Paške sirane dodavši kako su zbog tečajnih razlika i mijenjanja građevinske dozvole izgubili 150.000 kuna bespovratnih sredstava.

U tri kruga natječaja, koji su se za SAPARD počeli provoditi 2006. godine, ukupno je ugovoreno 36 projekata koji su velikim naporima uspjeli zaslužiti novac te pretpristupne pomoći EU-a namijenjene poljoprivredi i razvitku ruralnih područja. Ipak, iskorištenost ukupno dostupnog novca je mala - tek 45,79 posto. Hrvatskoj je kroz SAPARD ponuđeno više od 243,3 milijuna kuna, no nakon tri kruga natječaja, iskorišteno je nešto više od 111,4 milijuna kuna. Prema informacijama Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva za četvrti krug, koji je otvoren do 21. travnja, stigla je, zasad, tek jedna prijava.

Ravnateljica Anica Lucević ističe kako su djelatnici Ravnateljstva održali prezentacije za pripremu natječajne dokumentacije kako bi se osigurala što bolja pripremljenost prijava i zahtjeva za isplatu, s obzirom na to da je vrijeme za provedbu investicija odobrenih u četvrtom krugu vrlo ograničeno. Također, podsjeća Anica Lucević, ne postoji mogućnost produljivanja roka prijava za SAPARD koji završava ove godine.

U pomoć pozvani i konzultanti

Kako se izradi dokumentacije trebalo pristupiti vrlo odgovorno i precizno, kompanije su za tu namjenu svoje djelatnike slale na edukacije, a uglavnom su angažirali i konzultante. Primjeri dobre prakse upozoravaju, među ostalim, na važnost precizne izrade troškovnika, posebice za one što planiraju ozbiljnije investicije koje uz nabavu opreme uključuju i građevinske zahvate. Ukazuju i na to kako su pretpristupni fondovi posebno povoljni za tzv. neprofitne investicije - dijelove proizvodnje koji se trebaju uskladiti s eko standardima EU-a. Budući da Unija ne poznaje hrvatsku praksu aneksa na ugovor zbog nepredviđenih radova, korisnici SAPARD-a upozoravaju i na to da valja voditi računa o odabiru kvalitetnoga izvođača radova.

Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec prvo je hrvatsko poduzeće koje je ispunilo stroge zahtjeve SAPARD programa i postalo prvi korisnik sredstava te potpore. Njihov je zahtjev prvi stigao, među 51 prijavljenim projektom, još na natječaj objavljen 2006. godine. Sredstva su tražili za novu, suvremenu opremu za obradu i pripremu mesa. Vrijednost ukupne investicije dosegla je gotovo 3,8 milijuna kuna, od čega je iznos potpore dosegnuo gotovo 1,9 milijuna kuna. Novac isplaćen u travnju 2007. godine investiran je za nabavu triju tehnoloških linija - za injektiranje i mariniranje mesa, za pakiranje te izradu ražnjića od pilećeg mesa.

Predrag Šegović, direktor Perutnine-Ptuj Pipo Čakovec, prisjeća se kako su za pripremu projekta imali malo vremena, no uz dobru koordinaciju svih službi unutar kompanije uspjeli su ga napraviti za manje od četiri mjeseca. Šegović napominje kako su planirali sudjelovati u barem još jednom SAPARD natječaju ili njegovom nastavku IPARD-u, ali su odustali zbog strogih ograničenja postavljenih u nacionalnim okvirima. On naime smatra kako nije trebalo isključiti klaoničke objekte s izvoznim brojem i velike tvrtke iz natječaja za IPARD.

Agroproteinka je iz SAPARD-a povukla ukupno 9,2 milijuna kuna iz dvaju natječaja za gradnju uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda sukladno Direktivi IPPC EU-a (uz jamstvo najvećeg stupnja pročišćavanja) te za adaptaciju linije za obradu prerađenog životinjskog proteina, odnosno tehnološko usavršavanje proizvodnje.

Pola godine za dokumentaciju

“Dokumentaciju smo pripremali oko pola godine, a ako netko računa na povrat, nema zabušavanja. Svakako da se za više od devet milijuna kuna trud isplati”, smatra Ante Grlić, vlasnik Agroproteinke, dodajući kako su tim sredstvima vratili kredite i preduhitrili rast kamata. Osim projekta koji mora pratiti i uporabna dozvola, tvrtka i svojim financijskim pokazateljima treba dokazati da je u stanju u cijelosti prethodno sama isfinancirati projekt. Iako je Agroproteinka još 2006. godine dokazala investicijsku sposobnost, odobreni je novac dobila nedavno, gotovo dvije godine po završetku ulaganja.

“Nije jednostavno izdržati velike investicije i dočekati povrat novca. Ali ne treba strahovati i isplati se pokušati. Svakako valja angažirati konzultante, jer čak se kontrolira i poredak dokumenata u registratorima. Nama je mnogo pomogao njihov angažman, ali i odabir kvalitetnoga projektanta”, kaže Nikša Nekić, voditelj prodaje u tvrtki Mataš M.N. Jesenice, koja iz SAPARD-a povlači oko 8,3 milijuna kuna za projekt klaonice i prerade mesa u Gospiću. Investicija vrijedna više od 16,5 milijuna kuna omogućit će im, kaže, kontinuirani ulaz sirovine, njenu ujednačeniju kvalitetu te smanjenje troškova.

Ostrei SAPARD-ovih 10 milijuna kuna

S ciljem racionalizacije poslovanja i proširenja proizvodnih kapaciteta, tvrtka Ostrea, jedan od najvećih europskih proizvođača slane ribe, izgradila je potpuno novi pogon za preradu plave ribe u stankovačkoj poslovnoj zoni.

Tvrtka koja drži 50 posto talijanskog tržišta inćuna preselila se tako iz neadekvatnog prostora na benkovačkoj veletržnici. Preseljenjem proizvodnog pogona Ostrea je riješila svoj osnovni problem - proizvodnju u tri države. “Dosad smo u Hrvatskoj otkupljivali ribu, zatim je vozili u Benkovac i solili, te potom usoljenu ribu transportirali u Albaniju. Tamo bi se riba filetirala i pakirala, a potom u Italiji umotavala i distribuirala. Sada ćemo sve to raditi u Stankovcima”, ističe Neven Badurina, direktor i suvlasnik Ostree.

Investicija je, prema njegovim riječima, u toj fazi vrijedna oko 45 milijuna kuna. “Na ljeto planiramo ugraditi strojeve čiju vrijednost još točno ne znamo, ali pretpostavljamo da će investicija iznositi oko pet milijuna eura. Za izgradnju pogona koristili smo sredstva HBOR-a, a 10 milijuna kuna nepovratnih sredstava odobreno nam je u drugom krugu natječaja iz programa SAPARD. Objekt je završen, a po dobivanju uporabne dozvole u idućih nekoliko dana bit će uplaćena i ta sredstva”, ističe Badurina.

U benkovačkom pogonu Ostrea je solila oko 3000 tona ribe godišnje, dok u novoj tvornici u Stankovcima planira povećati proizvodnju na 4000 do 5000 tona slane ribe.

Autor: Eleonora Dukovac