• Javno savjetovanje
  • 05.07.2019. 09:00

Samo u 2017. uvezli smo voća vrijednosti 180 milijuna eura, nije dobro ni s povrćem

Ni podaci o uvozu povrća ne idu nam u prilog te je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo Prijedlog akcijskog plana jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine.

Foto: Pixabay/lizawin
  • 232
  • 31
  • 0

Proizvodnja voća i povrća u Republici Hrvatskoj ne uspijeva ostvariti svoje prirodne potencijale i ostaje uskraćena za svoj gospodarski napredak uslijed nepovoljnog tržišnog položaja proizvođača, navodi Ministarstvo poljoprivrede u Prijedlogu akcijskog plana jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine za koje je otvorila i javno savjetovanje koje možete pronaći na poveznici.

Kako navode, cilj Akcijskog plana je stvoriti nužne preduvjete proizvođačima voća i povrća za ovladavanje vlastitim tržišnim položajem. Očekivanja su da će provedba akcijskog plana doprinijeti unaprjeđenju položaja proizvođača voća i povrća u lancu opskrbe, organiziranju proizvođača u proizvođačke organizacije, poboljšanju prihoda proizvođača voća i povrća te posebno mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava, stabilizaciji tržišta voća i povrća, regionalnom gospodarskom razvoju,  prepoznatljivosti domaćeg voća i povrća na policama trgovačkih centara te na taj način pružiti potrošaču informaciju o porijeklu proizvoda i slobodu izbora kod kupnje.

Cilj je ojačati cjelokupni lanac opskrbe 

Također je, dodaju, važno naglasiti da se ovime jača cjelokupni lanac opskrbe, jer koncentracija ponude može doprinijeti i drugim dionicima lanca u vidu smanjenja transportnih troškova, ali i troškova koji su izravno povezani sa smanjenjem broja dobavljača.

"Manji proizvođači, koji dominiraju proizvodnom strukturom u Hrvatskoj, uglavnom sudjeluju u kratkim lancima vrijednosti koji obično završavaju na lokalnim zelenim ili veleprodajnim tržištima. Međusobno povezivanje proizvođača omogućava da veći dio novostvorene dodatne vrijednosti proizvoda ostane proizvođaču, umjesto da se kroz opskrbni lanac, preko velikog broja sudionika u procesu distribucije, prelije izvan lokalnog gospodarstva.

 Savjetovanje s javnošću za Prijedlog akcijskog plana jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine možete otvoriti ovdje.

Ako kapaciteti hladnjača nisu dovoljni i/ili nedovoljno organizirani da prihvate od proizvođača željenu količinu voća i povrća na čuvanje, voćarska i povrtlarska proizvodnja izložena je sezonskim oscilacijama cijena, riziku i dugoročno razvojnoj nesigurnosti. Konkurentnost u globaliziranom tržištu razumijeva količinom i kvalitetom sigurnu ponudu. Stoga je u cilju stvaranja nužnih preduvjeta proizvođačima voća i povrća za ovladavanje vlastitim tržišnim položajem potrebno utvrditi ključna područja intervencije i mjere kojima će se to ostvariti", pojašnjavaju iz Ministarstva. 

Nadalje, proizvodnja voća odvija se na oko 30.000 ha, a proizvedene količine bilježe kontinuirani pad od 2013. godine. Prosječna proizvodnja u razdoblju od 2013. do 2017. godine iznosila je 217 tisuća tona (nisu dostupni konačni podaci za 2018. godinu). Pri tome, kaću, treba uzeti u obzir kako su 2016. i 2017. godina klimatski bile vrlo nepovoljne te je proizvodnja u 2017. godini pala na svega 133 tisuće tona. U ukupnoj proizvedenim količinama voća najveći udio čine jabuke 39%, zatim mandarina 23%, šljiva 7 %, višnja i trešnja 4 %, breskva i nektarina 3%, kruške 2% i jagode 2%.

Samo u 2017. uvezli smo 200.053 tone voća 

Proizvodnja povrća odvija se na površini od oko 19.000 ha (prema podacima o podnesenim zahtjevima za potporu koji se značajno razlikuju od podataka Državno zavoda za statistiku uslijed drugačijeg obuhvata podataka). Prosječna godišnja proizvodnja povrća u razdoblju od 2013. do 2017. iznosila je 207 tisuća tona. Najzastupljenije vrste povrća koje su se proizvodile u Republici Hrvatskoj tijekom 2017. godine bile su dinje i lubenice 18%, rajčica 14%, kupus 14%, luk i češnjak 7%, paprika 7%, mrkva 5%, krastavac i kornišon  4%, grah i grašak 3 % te salata 2%.

Tijekom 2017. godine uvezeno je 200.053 t voća ukupne vrijednosti 180.308.220 EUR, dok je izvezeno u vrijednosti od 34,5 milijuna EUR, čime je ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit u iznosu od 145,8 milijuna EUR. Uvoz povrća u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu veći je za 3,8% (vrijednost uvoza povrća u 2017. godini veća je za 3.867.015 EUR), dok je iskazano količinski, uvoz povrća povećan za 10% (u 2017. godini uvezeno je 11.578 t povrća više nego u 2016. godini)", navodi se između ostalog u prijedlogu Akcijskog plana. 

Savjetovanje je otvoreno do: 19.7.2019.


Izvori

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja


Tagovi

Javno savjetovanje Tržište Akcijski plan Voće Povrće


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi