• Žene u agraru
  • 03.03.2021. 16:30

Samo 30 posto žena je vlasnica OPG-ova u Hrvatskoj

Stagnira broj žena vlasnica poljoprivrednih gospodarstava, no u mlađoj dobi, od 18 do 34  godine, bolje su obrazovane od muškaraca, čulo se na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Foto: Depositphotos/Goodluz
  • 1.016
  • 253
  • 1

U svega 30 posto slučajeva žene su nositeljice poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj dok im je većinom otežan pristup vlasništvu zemljišta, što ih čini ekonomski ovisnima i izloženim višoj stopi rizika od siromaštva i nezaposlenosti, upozorila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir na danas održanoj sjednici uoči Međunarodnog dana žena.  

Svakodnevno se susreću i s mnogobrojnim izazovima od toga da njihov višestruki rad, kako se čulo, nije prepoznat i priznat, pa sukladno tome nemaju sva pripadajuća socijalna prava i primjeren društveni status.

"Nadalje, nedovoljno su zastupljene u tijelima za donošenje odluka, slabijeg su obrazovanja i informatičke pismenosti, a kako ruralna područja imaju ključnu ulogu u razvoju lokalne ekonomije i proizvodnje hrane, iznimno je važno za opstanak i razvoj zajednica da žene i obitelji podržimo", naglasila je Petir.

Mlade poljoprivrednice su bolje obrazovane

Dodala je da su kroz više primjera pozitivne prakse žena-poljoprivrednica, koje su sudjelovale u raspravi on line, htjeli obilježiti predstojeći Dan žena, te ih tako potaknuti da se bave poljoprivredom i ostanu živjeti na selu. Naime, Hrvatska, kao i druge zemlje članice EU-a, nije aktivirala program za žene na ruralnim područjima, iako on postoji. "Primjerice, fond za mlade poljoprivrednike iznosi 50.000 eura, a u novom programskom razdoblju će iznositi i 100.000 eura, što nije malo", istaknula je Petir.

Uvodno je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kazala da se su žene na ruralnim područjima osjetljiva društvena skupina, te su u višestrukom riziku od diskriminacije. Tako je vladin dokument pod nazivom "101 pitanje za žene iz ruralnog područja" za razdoblje 2009.-2011., star deset godina, a njega, kaže, nije pratila strategija i radionice za njihovo osnaživanje. "Osim toga, pilot-studija u domaćoj akvakulturi iz 2018. godine je pokazala da u 173 tvrtke s 1.400 zaposlenih samo 12 posto čine žene", istaknula je Ljubičić.

Prema njezinim riječima, stagnira broj žena vlasnika OPG-ova (oko 30 posto), a zaostaju i u obrazovanju jer ih 25 posto ima samo osnovnu, a 23 posto srednju stručnu spremu. No, u mlađoj dobi od 18 do 34  godine su bolje obrazovane od muškaraca, kazala je pravobraniteljica. Ipak, nužna im je pomoć kod osnivanja OPG-ova, participiranju na EU fondove, komunalnoj i lječničkoj infrastrukturi.

Seoska žena nema pravo na bolovanje i mirovinu    

Predsjednica Udruge uzorite hrvatske seoske žene Katica Jerleković iz općine Kravarsko, čiji se poljoprivredno gospodarstvo bavi stočarstvom, kazala je da je položaj žena na selu daleko od dobroga jer su promjene spore i njihov rad je i dalje nepriznat. Dodale je da to znači 15-satno radno vrijeme bilo kod kuće, polju ili vrtu, a da njih 15 posto nikada ne ide na godišnji odmor, dok 23 posto to čini ponekad. Osim toga, seoska žena nema pravo na bolovanje, a ako nisu valjano osigurane nemaju pravo ni na minimalnu poljoprivrednu mirovinu od 800 kn, upozorila je ona.

S druge strane, tri vrlo uspješna primjera, bilo Marije Cafuk iz općine Vidovec, OPG Dijane Prpić kod Karlovca i obiteljsko gospodarstvo agronomkinje Valentine Hažić iz Međimurja, pokazuju da žene u poljoprivredi, uz pomoć obitelji, mogu biti itekako uspješene i inovativne na tržištu.

Nakon polja žena mora srediti i kuću

Inače, čuvarica sjemena varaždinskog zelja Marija Cafuk je kandidatkinja za najinovativniju europsku poljoprivrednicu, koja proizvodi godišnje 2.000 tona krumpira i 600 tona zelja, a na tržištu je od 1962. godine. Cafuk ne krije da se na selu mora puno raditi, a lakše je ako taj posao, koji nekad traje od jutra do sutra, još i volite, otkrila je dobar recept za uspjeh. "Rezultat je da u našoj općini nema nebrađene zemlje, a tu je i poljoprivredna zadruga koja već 15 godina okuplja mahom mlađe poljoprivrednike", ističe ponosno.

Dijana Prpić je mlada poljoprivrednica, čiji je OPG devet godina vodio bitke da bi stasao sad na većem tržištu s brendom namaza od batata Batela. Bilo je, kaže, i 'zatvorenih vrata', kad nam se čunilo da smo 'pred zidom', ali odustajanje nije dolazilo u obzir, jer imamo kvalitetan proizvod iza kojeg stojimo. No, radni dan, kad treba, traje i po 18 sati, a onda su tu još i kućanski poslovi jer se od žene na selu, a njezino ima manje od sto stanovnika, nakon polja, očekuje da još i kuću sredi, slikovito je pojasnila Dijana. Istaknula je i da su ljudi prije uvijek tražili nekoga starijeg ili muškarca, kada bi se javila na telefon u vezi posla.

Heroina nema u Programu ruralnog razvoja?  

Valentina Hažić se 13 godina bavi savjetovanjem u poljoprivredi, a osnivačica je kratkog lanca opskrbe "Najbolje iz Međimurja" i dućana "Međimurski štacun" u Čakovcu. Ona je kazala da susreće puno žena koje vode obiteljska gospodarstva, dok su muškarci samo 'na papiru', njegovi vlasnici. Obrazovanje drži ključem uspjeha, a preporučila je i da same žene više valoriziraju svoj rad odnosno da delegiraju poslove, te razmišljaju više 'svojom glavom'.  

U raspravi je potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac, čija se obitelj bavi uzgojem više od 100 goveda, napomenula da tu nema slobodnog dana, nedjelje ili blagdana, a da radni dan traje i duže od 16 sati jer se krave tele svaki drugi dan, odnosno i po noći. Problem je, kaže, što u Programu ruralnog razvoja nema mjere za potpore ženama na selu, a koje drži 'herionama našeg društva'.  

Kako se čulo, sredinom travnja održat će se prvi put u Zagrebu na Trgu bana Jelačića manifestacija pod nazivom "Vrijedne ruke žena u ruralnom prostoru".           


Tagovi

Žene u ruralnim krajevima Dan žena Marijana Petir Ružica Vukovac Višnja Ljubičić Marija Cafuk Dijana Prpić Valentina Hažić Katica Jerleković


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.