Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda Rusije
  • 21.08.2019. 12:00
  • Moskva

Rusija lani prvi put izvezla više poljoprivrednih proizvoda nego naoružanja

Na krilima sankcija prema EU, stranog kapitala i novih tehnologija te uz značajnu podršku Putinove administracije, ruska se poljoprivreda vraća stazama stare slave. Bazirana na planu samodostatnosti te težnji izvozu, ukupna proizvodnja raste, a proizvođači hrane danas žive zlatnu eru. Ambicije su velike, a budućnost?

Foto: Vedran Stapić & DF
  • 3.438
  • 688
  • 1

Nemoguće je o najvećoj zemlji na svijetu govoriti generalno i biti precizan, ali prema viđenom, nakon više od dva desetljeća strmoglavog pada, ruska poljoprivreda danas grabi velikim koracima naprijed. 

U zemlji s 36.048 poljoprivrednih tvrtki prosječne veličine 8.066 hektara, ima još i 174.765 'malih' farmera s prosjekom posjeda od 248 hektara!

U organizaciji nizozemske tvrtke Barenbrug i ENAJ-a proveli smo nekoliko dana u okolici Moskve, te vidjeli kako od velikog uvoznika hrane, Rusija stremi promijeniti trend i postati značajan izvoznik.

I po svemu sudeći nećemo na to dugo čekati.

Gledajući strukturalno, ali i uvjetno, Rusija se u najvećoj mjeri orijentirala na američki ili kanadski tip poljoprivrede, a manje ovaj koji živimo u Europi. To je prije svega posljedica velikih posjeda i relativno rijetke naseljenosti ruralnih područja. Iako ima i područja u kojima mali farmeri imaju primat,  ovdje u okolici Moskve dominiraju veliki proizvođači. 

Barenbrug, studijsko putovanje u Rusiju

I oni svjedoče depopulaciji ruralnog prostora, što je možda i najbolje vidljivo kroz rast broja stanovnika prijestolnice. Moskva naprosto iz godine u godinu buja. "Moskva i Sankt Petersburg su priča za sebe, ostatak se Rusije uopće ne može uspoređivati s ova dva grada“, rekao mi je jedan naš čovjek koji tu radi godinama.

U okolici glavnog grada Ruske Federacije ovogodišnja se pšenica otkupljuje po cijeni od 10,5 rubalja (1,06kn), a veliki proizvođači kažu kako trošak proizvodnje mogu držati na ispod 50% cijene, odnosno na razini 5 rubalja po kilogramu. Ta razlika u cijeni im otvara prostor za investicije i razvoj, a druge kulture im donose i drastično više.

"Repica nam je najekonomičnija kultura, s njom smo najzadovoljniji. Prodajemo je lokalnim uljarama, koje su za nju lani plaćale cijenu od 20.000 rubalja za tonu (2.021kn)", )”, otkrio nam je Vyatcheslav Prozorov, direktor proizvodnje i predstavnik holdinga AgroPromKomplektatsia Tsjernozemje iz Regije Kurska, tvrtke koja obrađuje 100.000 hektara površine i zapošljava 7.500 ljudi.

Za nas koji dolazimo iz malih sredina, brojevi najveće države svijeta su teško pojmljivi. Ovdje djeluje i tvrtka koje obrađuje milijun hektara površine, što odgovara primjerice ukupnoj površini poljoprivrede RH upisane u ARKOD. Dakle samo jedna firma, kao cijela jedna država?!

Beskrajna polja
Beskrajna polja

Zbog opće loše situacije u proteklih 20-ak godina imali su ispodprosječne prinose - cijena kapitala bila je enormno visoka, tehnologija zastarjela, a ulaganja nedovoljna (poznato, je l'?). Danas se dižu i ostvaruju drastično bolje rezultate, a s obzirom na ekonomiju obujma i značajne potpore, ostvaruju odlične financijske efekte koji ih očito motiviraju za daljnje ulaganje. 

Svi se ovdje doimaju optimističnima, dok jašu val pozitive i razvoja nakon dugog perioda ekonomski loših i teških godina.

Prinosi rastu kao i količine obrađenih površina

U navedenom holdingu svake godine svrsi privedu novih 1.000 hektara površine, a da vode računa o održivosti potvrđuje i to da dio zemlje ostavljaju na ugaru.

Ove su godine ostvarili prosječne prinose pšenice po hektaru od 5,5 tona, uljane repice 2,9 tona, ječma 4,7 tona, soje 2,4 tona, a kukuruza 7,4 tona, pohvalio se rezultatima Trehonof i dodao da su prije 10-ak godina imali duplo manje na istim površinama – npr. pšenice od 2 do 3 tone. Puno se toga dogodilo u kratkom roku. Implementirane su nove tehnologije i pomak je itekako vidljiv. 

Sva njihova mehanizacija danas ima GPS uređaje, a dronovima snimaju stanja na temelju čega rade analize i procjene.

Uspoređujući ove prinose s našima, treba imati u vidu da jug Rusije ostvaruje daleko veće urode od ove Moskovske ili Kurske regije – tamo je vegetacijska sezona duža, a oborine daleko izdašnije. Obzirom da se država proteže kroz 11 vremenskih zona - imaju brojne klimatske razlike.

Farma Rosta, Rusija

"Neobrađene zemlje u Rusiji ima napretek. U nekim dijelovima za 2.000 eura možeš kupiti 10 ili 20 hektara zemlje“, kaže nam Sergei Panchuk, direktor razvoja ruske poslovnice tvrtke Barenbrug, koja niz godina plasira sadni materijal trava na ovo golemo tržište. 

Prilika danas očito ima, a Panchuk dodaje kako je tek 300-tinjak kilometara istočno od Moskve, moguće kupiti bivši kolhoz s par tisuća hektara zemlje i mehanizacijom za svega stotinjak tisuća eura. 

Usporediva je to epizoda s našim privatizacijama. Svaki član kolhoza imao je udio ili više njih koje je stekao s radom i radnim stažom. Tko je radio 20 godina imao je ekvivalent 20-ak hektara udjela (jedan udio bio je 7,5 hektara). Danas se ti dijelovi kolhoza kupuju za stotinjak eura jer su ekonomski izdahnuli, a zemlja zarasla i zapuštena. To je svojevrsna zadruga koja ne funkcionira, i stoga mnogo zemlje stoji, a udjeli se prodaju za bagatelne iznose.

To je ujedno i jedan od razloga da je stranih kompanija i domaćih ulagača sve više. Zemlju ne mogu kupiti strani državljani, ali tvrtke stranih vlasnika mogu, tako da danas iste drže oko 5% obradivih povšina Rusije.

Govedarstvo najteže napreduje 

"Ako ste investitor i lokalnoj upravi pokažete projekt za primjerice farmu mliječnih krava ili slično dobit ćete zemlju po simboličnoj cijeni u dugoročni najam npr. za 1,00 euro po hektaru“, priča nam naš domaćin Sergei.

Sergei Panchuk
Sergei Panchuk

Dok u peradarstvu zadovoljavaju vlastite potrebe, zadnjih su godina drastično povećali i svinjogojsku proizvodnju, ali su još uvijek nezadovoljni stanjem u govedarstvu. Taj je sektor jedan od onih u kojemu nisu samodostatni – proizvodnja mlijeka i mesa je daleko ispod potreba. 

Mlijeka danas proizvode 220 kg po glavi stanovnika godišnje, a žele u kratkom roku dostići barem razinu od 300 kg - uz pomoć poticaja i niskih kamatnih stopa za investicije. Pokušavaju i razvijati vlastitu genetiku, opet kroz programe potpore, ali se za sada u praksi pokazalo da ovdašnji farmeri ipak preferiraju europske i kanadske pasmine grla stoke.

Ulaže se, primjenjuju se nove spoznaje, postaju učinkovitiji. Sve se čini mogućim u današnjoj Rusiji. 

Priča Sergei kako zna za farmu junadi osnovanu prije 8 godina koja danas ima čak 500.000 grla u tovu, a za još jednu potvrdu veličina, najveća farma u Rusiji danas proizvede čak 1,5 milijuna litara mlijeka na dan. 

Svatko može dobiti hektar zemlje

Podatci govore kako se struktura poljoprivrede mijenja, broj manjih farmi je u opadanju, ali raste broj velikih holdinga. Zanimljivo je kako malim poljoprivrednicima smatraju sve koji obrađuju manje od 1.000 hektara, a Putinova administracija tek 20% sredstava rezervira za njih.

Imaju različitih mjera, pa i jednu 'extra' populističku - baš svatko može dobiti hektar zemlje ako se poželi baviti poljoprivredom.

Potpore su djelomično decentralizirane, te svaka regija (ima ih 88) postavlja svoje ciljeve i sustave poticanja. Ali postoje i one nacionalne. Investitori u kapitalna ulaganja u agraru mogu ostvariti 50 - 60% povrata investicije, ovisno o pokrajini i vrsti ulaganja.

Računaju na budući izvoz, ponajviše prema državama s kojima graniče, a poglavito mnogoljudnom Kinom s kojom gaje posebno dobre odnose, ali i s Turskom, Bliskim Istokom pa i Europom.

Nakon sankcija prema EU, cijene poljoprivrednih proizvoda su skočile i očito dale investitorima razlog za ulaganje. 

Zakonski definirana minimalna plaća je cca. 15.000 rubalja (200 eura), a radnik na imanjima u poljoprivredi u okolici Moskve može mjesečno zaraditi od 30.000 (400 eura) pa do 60.000 rubalja (800 eura), za složenije zadatke veće odgovornosti.

Zasijano 80 milijuna hektara

Povijesno gledano poljoprivreda je važan dio njihove ekonomije, a i danas jer čak 8% Rusa je direktno vezano za agrar. Saznali smo da je ove godine prema najnovojim podatcima zasijano 80 milijuna hektara zemlje, što je prezentirala Irina Gurinovich ispred Ministarstva poljoprivrede.

Kreditiranje agrara je sve pristupačnije, a kamate niže. Donedavno su stope sezale i preko 20%., da bi se situacija ne tako davno stabilizirala, tako da se danas veliki projekti financiraju s kamatama ispod 5%.

Podaci njihovog Ministarstva poljoprivrede govore kako zadnjih godina raste i upotreba umjetnih gnojiva. Još 2014. godine bilježili su 40kg prosječno gnojiva po hektaru, dok je isti podatak bio 56kg u 2018. godini. 

Rusi nisu samodostatni niti u voću i povrću, što danas pokušavaju promijeniti investiranjem u stakleničku proizvodnju i podizanjem novih voćnjaka. Mnoge pokrajine imaju upravo posebne programe poticanja voćarstva – a povrati se kreću i do 60% vrijednosti investicije.

Sovkhoz Lenjin, Moskva

Uvoze sjemensku robu, ponajviše uljarica - repice i suncokreta, a kaže Irina danas tijesno surađuju sa sjemenskim kućama na razvoju novih sorti za ovdašnje tržište. Neki od njih ustanovili su i posebne centre (kao KWS op.a.) za proizvodnju adekvatnog ruskog sadnog materijala. Oni i potiču nabavu onih sorata/hibrida koje je prošlo testiranje na području Ruske Federacije - dok ostale uvozne nisu stimulirane.  

Novom regulativom potiču i razvoj ekološke poljoprivrede, ali samo u nekim regijama koje za to imaju bolje prirodne uvjete.

Claas i John Deere među najpopularnijim brendovima u Rusiji

Država potiče kupnju nove mehanizacije. Ruski poljoprivrednici pri kupnji traktora ili kombajna mogu dobiti povrate od 15 do 20%, a to vrijedi samo za one koji se sastavljaju u Rusiji. 

Time se danas i značajno razvija proizvodnja mehanizacije. Mnogi vodeći zapadni brendovi sada tu imaju svoja proizvodna postrojenja. Zanimljivo je kako tradicionalno dobro zastupljeni Belarus nije u programu poticanja jer se ne sklapa na teritoriji Rusije već susjedne Bjelorusije.

Sve je više traktora zapadnih brendova
Sve je više traktora zapadnih brendova

Zapadne marke pomalo preuzimaju primat. Claas je među najprodavanijim traktorima u najvećoj zemlji svijeta, a koji je na vrijeme prepoznao priliku i vlastitu tvornicu u Krasnodaru otvorio još 2005. godine. 

John Deere i Fendt se također odlično prodaju, a od rijetkih domaćih brendova koji je preživio krahove 90' je Kirovets koji je uspio zadržati dobar odnos cijene i kvalitete i tako zadržati povjerenje kupaca.

Amazone je marka koju Rusi također rado kupuju, Claas je opet u vrhu kada je riječ o kombajnima, a kod silažnih najčešće se mogu vidjeti Krone.

Poznati plavi plugovi i drugi priključni strojevi Lemkena također su dobro udomaćeni, kao i John Deere kod sijačica, a na ovom popisu ne smijemo izostaviti niti Vaderstad.

Tradicionalni proizvođači mehanizacije uglavnom gube tržišni udio, čiji je odnos danas 50% naprema 50%  stranih brendova. 

Administracija planira povlasticama pri kupnji traktora proizvedenih unutar Federacije do konca 2021. povećati udio domaćih na 80%, te postupno u perspektivi povećavati i izvoz istih. 

Po svemu sudeći Rusija Vladimira Putina se najozbiljnije bavi izazovima poljoprivrede.

Samo podatak da je izvoz poljoprivrednih proizvoda u prošloj godini prestigao izvoz ruskog oružja govori o ozbiljnosti njihove namjere. U 2018. su godini izvezli čak 25 milijardi USD agro roba, a cilj koji su postavili do 2025. od 45 milijardi američkih dolara, dovoljno snažno opisuje ambiciju.


Fotoprilog


Tagovi

Poljoprivreda Rusije Vladimir Putin Claas John Deere Sergei Panchuk Vyacheslav Trehonof Irina Gurinovich Barenbrug ENAJ


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]