Pretraga tekstova
Josip je zanat preuzeo od svog oca, no ne želi da isto učine njegova djeca. Ipak, vjeruje u budućnost ovog posla, sve dok će biti, kako sam kaže, matematike.
Jakšićem gotovo svakodnevno odjekuju zvuci udaranja čekića o metal. Ne, oni ne dolaze iz autolimarske radionice ili tvornice kovanih ograda.
Njih stvara čovjek koji od svoje 13 godine radi posao prošlosti, reći će mnogi u pozitivnom smislu. Josip Čavajda ručno proizvodi motike, rovice, krampove i drugi poljoprivredni alat.
"Puno se radi jer je posao zahtjevan, no ide dobro. Na velikim vrućinama od 38 Celzijevih stupnjeva, temperatura uz kovačku vatru penje se i do 55 stupnjeva", kaže 36-godišnji Josip.
Čavajda motike izrađuje od starih diskova tanjurača, a prodaje ih već od 60 kuna.
"Prvo ih izrežem, otkujem. Kad se motika istanji, sabije se. Možete ju samo izbrusiti, ali tada u njoj nije povezana struktura kao kad se otkuje pa bude tanka. Zatim se zakali kako bi bila tvrda i kvalitetna. Potom s alatom za probijanje napravim ušicu, zavarim i motika je gotova".
Naš sugovornik priznaje da mu je u planu ostvariti suradnju s osnovnim školama i organizirati posjete učenika kako bi se što više djece upoznalo s već pomalo zaboravljenim zanatom.
"Ručna motika ima dušu i kvalitetu. Industrijske motike su zapravo nedovršeni proizvodi. Primijetim to jer ih mnogi kupuju u trgovačkim centrima i tada meni donose na kovanje".
Josip je zanat preuzeo od svog oca, no ne želi da isto učine njegova djeca. Ipak, vjeruje u budućnost ovog posla, sve dok će biti, kako sam kaže, matematike.
Fotoprilog
Tagovi
Josip Čavajda Jakšić Motike Rovice Kovanje Stari zanati
Autorica
Više [+]
Novinarstvom se bavi već nekoliko godina, a specijalizacija su joj poljoprivredne teme. Suradnica je mnogih medija vezanih za agrar.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.