Rijeke pravde: Niska samodostatnost direktna je posljedica uvoza po dampinškim cijenama

Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.

Pred vama su odgovori SDP-a odnosno koalicije Rijeke pravde. 

Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?

U cilju pojednostavljenja sustava osnovat ćemo javno privatne dijaloge za različite poljoprivredne sektore u koje ćemo uključiti državne i javne institucije (agencije, fakultete, institute...), privatne konzultantske tvrtke, poljoprivrednike i predstavnike industrije s ciljem utvrđivanja osnovnih zapreka te brze provedbe svih dogovorenih mjera radi povećanja učinkovitosti i transparentnosti. Stopa sufinanciranja trebala bi se za određeni tip investicijskih projekata smanjiti kako bi se povećao broj potencijalnih korisnika. Navedene aktivnosti provest ćemo vrlo brzo.

Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?

U ožujku 2024. potvrđeno je da države članice mogu preispitati određene temeljne akte u okviru ZPP-a koje je predložila Europska komisija. Odmah po dobivanju povjerenja građana pokrenut ćemo dijalog vezan uz preusmjeravanje potpora s velikih na srednje i male poljoprivrednike te uvođenje sheme za male poljoprivrednike. Analizirat ćemo i učinke preraspodjeljenog plaćanja i odgovara li ono potrebama za dohotkom manjih i srednjih gospodarstava (sadašnja veličina do 50 hektara). Pri tome ćemo voditi računa da se izjednačavanje vrijednosti prava na plaćanje provodi ravnomjerno u jednakim koracima tijekom 2023 – 2026 i to metodom pune konvergencije.

Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?

U prethodnom programskog razdoblju u okviru programa ruralnog razvoja provodio se tip operacije 17.1.1 “Osiguranje usjeva, životinja i biljaka”. Poljoprivrednici su imali brojne primjedbe na postupanje osiguravajućih kuća prilikom obračuna i isplata. U Strateškom planu ZPP 2023 – 2027 planira se dodjela potpore za različite vrste instrumenata za upravljanje rizicima uključujući instrumente za stabilizaciju prihoda koji uz već navedeno sufinanciranje premije osiguranja sad uključuju i financijske doprinose za uzajamne fodove. S obzirom da Hrvatska nema dovoljno iskustava u tom području otvorit ćemo javnu raspravu i po potrebi angažirati stručnjake kroz tehničku pomoć kako bi uspostavili najpovoljniji model uzajamnih fondova i u njih uključili veći broj poljoprivrednika, osobito malih i srednjih.

Treba nam modernizacija Zakona o nasljeđivanju 

Ujedno ćemo razmotriti i mogućnosti sufinanciranja uzajamnog fonda vezanog uz tržišne poremećaje čije osnivanje je predložila Hrvatska poljoprivredna komora.

Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?

Da. Hrvatskoj treba modernizacija Zakona o nasljeđivanju. Cilj zakona bio bi ne samo zabrana cjepkanja postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju već i nemogućnost nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta i imanja od strane onih koji se poljoprivredom ne bave. Odmah po dobivanju povjerenja građana pokrenut ćemo dijalog i krenuti u izradu zakonodavnog okvira.

Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede

Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina danas zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađeno zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?

U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 2013. uvedeni su poljoprivredni redari koji nadziru provođenje agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te prekršajne odredbe za pravne i fizičke osobe koje ne održavaju zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuju ga sukladno agrotehničkim mjerama umanjujući njegovu vrijednost. S obzirom na postojeće probleme s dodjelom državnog poljoprivrednog zemljišta uvest ćemo pojačanu kontrolu i analizirati potrebu uvođenja poreza na neobrađeno zemljište.

Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?

Da. Po uzoru na komasaciju ukinut ćemo plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta. 

Stimulacija mladih obitelji za dolazak na selo 

Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podatci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina?

Prvo ćemo utvrditi stanje “napuštenih” stambenih jedinica u ruralnim područjima Republike Hrvatske. Nakon toga krenut ćemo u izradu studije o ponovnom korištenju (revitalizaciji) tih objekata koji bi mogli igrati važnu ulogu u zaštiti i obnovi krajolika te očuvanju tradicije. ali i razvoju nekih gospodarskih djelatnosti kao npr. turizma. U izradu studije ćemo uključiti druga ministarstva, institucije, ostale dionike i javnost.

Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?

Da. U uskoj suradnji s jedinicima lokalne i područne (regionalne) samouprave radit ćemo na izradi programa stambenog zbrinjavanja i modelu stimulacije mladih obitelji za dolazak na selo i ostanak na selu.

Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?

Da. Lijepa naša je previše centralizirana iako ima prevelik broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uložit ćemo napore za postizanje ujednačenijeg razvoja kroz jačanje i promoviranje lokalnih inicijativa (Lokalnih akcijskih grupa). Podupirat ćemo izradu strategija “pametnih sela”. Podržat ćemo edukaciju udruga civilnog društva o pripremi projekata i volonterstvu u ruralnim sredinama. Osnovat ćemo međuresornu radnu skupinu za praćenje ulaganja u javnu infrastruturu i usluge u ruralnim područjima kako bi utvrdili koje sredine trebaju pomoć u pripremi projekata. Provest ćemo analizu položaja ruralnih žena kroz provedbu istraživanja o njihovom statusu i potrebama te definiranju mjera za njihovo osnaživanje (posljednje istraživanje je provedeno 2011). Poticat ćemo brigu o mladim obiteljima, djeci kao i skrb za ranjive skupine. Izradit ćemo strategiju biogospodarstva do 2035 jer Hrvatska ima velik potencijal i mogućnost za njen snažan razvoj u ruralnim područjima. 

Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?

U suradnji s drugim dionicima izradit ćemo industrijsku strategiju RH do 2030. s prehrambenom industrijom kao strateškom granom gospodarstva. Posljednja industrijska strategija odnosila se na razdoblje 2014-2020, a nova nije izrađena. Osnovat ćemo Vijeće za prehrambenu industriju. Izradit ćemo studiju regionalizacije poljoprivredne proizvodnje. Pojačanim inspekcijskim nadzorom i učinkovitim mjerama odvraćanja borit ćemo se protiv prijevara povezanih s hranom. Inzistirat ćemo na pojačanom nadzoru Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja vezanih uz damping cijene hrane iz uvoza. Poticat ćemo ulaganja u objekte za preradu i proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednosti. Poticat ćemo izravnu prodaju i razvoj kratkih lanaca opskrbe hranom između ostalog kroz analizu sudjelovanja OPG-a u zelenoj javnoj nabavi za javne naručitelje. Podržat ćemo sustav certificiranja seoskih tržnica. Popularizirat ćemo potpore za marketing i promociju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu.

Uvoz jeftinog mesa po dampinškim cijenama

Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podatci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?

U pravu ste. Prema posljednjim podacima u samo šest godina površine pod vinogradima smanjile su se za čak 10% pa smo u 2022. godini prvi put pali ispod 18 tisuća hektara. Hrvatsko tržište na udaru je lažno deklariranih i patvorenih vina najniže kvalitete jer nema sustavne kontrole uvoznih vina. Ta vina predstavljaju nelojalnu konkurenciju jer su nekvalitetna i niskih cijena. Stoga je potrebno uspostaviti i jačati sustav kontrole, ali i raditi intenzivno na udruživanju malih i srednjih proizvođača grožđa te sufinanciranju ulaganja u vinarije.

Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?

Situacija je naročito teška u slučaju samodostatnosti svinjetine, a direktna je posljedica uvoza jeftinog mesa po dampinškim cijenama iz razvijenih zemalja, posebno Njemačke. U tom dijelu veliku odgovornost snosi upravo Ministarstvo poljoprivrede jer je propustilo primijeniti zakone koje izričito zabranjuju nepoštenu trgovačku praksu. Naši proizvođači, posebno manji, teško su se nosili s tom situacijom i mnogi su bili prisiljeni zatvoriti proizvodnju.

Potencijali su nam veliki. Na nedovoljnu dostatnost u proizvodnji svinjskog mesa gledamo kao na prostor rasta domaće proizvodnje, a na naše cijenjene proizvode naročito one sa nekim od oblika zaštite kao na lokomotivu razvoja ne samo stočarstva nego ukupne poljoprivrede. Današnje cijene mesa i mesnih proizvoda nude mogućnost razvitka stočarske proizvodnje, a ZPP koja promiče kratke lance opskrbe uz istovremeno smanjivanje obima stočarske proizvodnje u EU čine dobru klimu za preokretanje loših trendova u našoj zemlji. Poticat ćemo udruživanje stočara i prerađivača koji će imati zajedničke ciljeve, a oni uključuju iskorištavanje izvoznog tržišta koje se otvara tijekom turističke sezone. Tradicionalni proizvodi s velikom dodanom vrijednošću traže sirovinu posebne kvalitete koju veliki, industrijalizirani proizvođači teško mogu postići.

Na toj osnovi poticat ćemo kooperantske odnose između obiteljskih gospodarstava i velikih stočarskih proizvođača. U procese jačanja hrvatskog stočarstva i proizvodnje mesa planiramo jače uključiti znanstvene institucije i razvojne agencije. 

Ministarstvu dvojka, ali bijedna

Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?

Ako se provedu mjere koje će stvoriti pozitivno ozračje i potaknuti gospodarski razvoj u ruralnim sredinama kao i ulaganja koja će smanjiti jaz između urbanih i ruralnih sredina, broj poljoprivrednika ne bi se trebao značajnije mijenjati. No ako se nastavi s dosadašnjom politikom broj stvarnih poljoprivrednika mogao bi drastično pasti. Dajemo samo jedan primjer. U 2014 broj uzgajivača mliječnih krava kretao se oko 14.000. Danas ih je manje od 3.000!

Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici?

Trenutno nam je u fokusu dobivanje povjerenja građana za provođenje naših politika. O imenima možemo govoriti tek nakon izbora.

Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?

Zbog brojnih afera, mita, korupcije, drastičnog pada samodostatnosti u gotovo svim sektorima (Hrvatska ima uvjerljivo najnižu samodostatnost u proizvodnji mlijeka na razini EU, u 2023 proizvodili smo tek 44% godišnjih potreba i na debelom smo začelju u EU!), brojnih problema kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta, lošeg upravljanja kod pojave svinjske kuge, poražavajuće demografske slike ruralnih područja ocjena rada Ministarstva je bijedna dvojka.