• Zakon o vodama
  • 09.07.2021. 12:45
  • Grad Zagreb, Zagreb

Rijeke nam nisu plovne, a na uvoz pijeska i šljunka dali smo pet milijardi kuna?

Sve zemlje u okruženju su svoje rijeke uredile, naše su zapuštene, odnesene su obale, uzeta poljoprivredna zemljišta, stvaraju se umjetni otoci, upozorio je saborski zastupnik Josip Đakić na Odboru za poljoprivredu.

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
  • 5.142
  • 790
  • 0

Saborski Odbor za poljoprivredu na 30. sjednici je raspravljao o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o vodama, koji je u drugom čitanju te između ostalog o izvješću Ministarstva poljoprivrede o stajalištima RH za sastanak Vijeća ministara nadležnih za poljoprivredu i ribarstvo održanog koncem lipnja.

"Vađenje šljunka i pijeska iz obnovljivih ležišta naših rijeka više nije zabranjeno. Bilo je od 2009. do 2013. godine, a nakon što smo održali sastanak s Europskom komisijom zbog utjecaja takvog postupka na ekološku mrežu, usuglasili smo stavove s EU regulativom i sukladno Zakonu o zaštiti prirode definirane su mjere u kojima je potrebna procjena utjecaja na okoliš", kazao je uvodno predstavnik predlagatelja državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Marijan Šiljeg. Dodao je i da se proširuje pravo zemljišnoknjižnih vlasnika na naknadu tržišne vrijednosti nekretnina koje su po sili Zakona postale javno vodno dobro.

Prema njegovim riječima, na jesen će se osnovati Institut za vode, koji neće biti teret poreznim obveznicima već će se financirati iz preraspodjele naknade za monitoring i istraživanje Hrvatskih voda.

Naplavine u našim rijekama ne vide se iz kancelarija

S druge strane, članovi Odbora, prije svih Josip Đakić i Goran Ivanović dočekali su "na nož" Zakon o vodama, jer prvi drži da se naplavine u našim rijekama, prije svih Dravi i Savi, ne vide iz kancelarije službenika, te drži da zaštita okoliša sprječava plovnost našim rijekama odnosno čini štetu hrvatskoj državi.

"Kad se dogode poplave kasno je, treba preventivno djelovati. Čistiti naplavine koje ne mogu biti u sustavu zaštite okoliša", naglasio je Đakić. 

Svjesni smo Nature 2000 i jesam za zaštitu okoliša, ali Slavonija ima problem, naveo je Ivanović, ističući da je korito rijeke Drave zasipano pijeskom. Većinu godine nije plovna ili samo po sredini korita, a na uvoz šljunka i pijeska iz Srbije troše se enorme svote novaca, koji je, kaže, praktički naš, samo se vadi s druge strane granice. 

"Ovo je vatrogasna mjera i ovaj Zakon ne rješava problem. Treba provesti bolju raspravu. Korita su ostala suha, o kanalskoj mreži da ne pričamo, s vodama imamo veliki problem i tražit ćemo sastanke i s vama i drugima da vidimo može li se učiniti više", upozorio je.  

Sve zemlje u okruženju su svoje rijeke uredile, dodao je Đakić, naše su zapuštene, odnesene su obale, uzeta poljoprivredna zemljišta, stvaraju se umjetni otoci, što se sve vidi sa satelitskih snimaka. "Ne znam kako se ne može razumjeti u čemu je stvar. Na Europskom sudu je podnesak tužbe svih onih koji su prije 10-ak godina propali donošenjem zakona koji je zabranio eksploataciju mineralnih sirovina iz naših rijeka. 25 obitelji brodara su propale, stotine radnih mjesta je ugašeno, a pet milijardi kuna šljunka i pijeska je uvezeno. To je rezultat ovakve politike koju vodi Ministarstvo zaštite okoliša ili prije toga poljoprivrede", kritizirao je. 

Milijarde utrošene na uvoz pijeska i šljunka 

Vanjski član Odbora Mijo Latin je upozorio da isti problem imaju i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Korito rijeke Sunje povećalo se za dva metra, od kuda se nekada vadio pijesak i šljunak za tamošnje kuće, a sada dodatni problem prave dabrovi, koji su iskrižali rijeku i vodu usmjerili u krivom pravcu. 

"Neshvatljivo je dokud apsurd vodi. Nije samo Drava, Sava, Sunja. Isto je i na Neretvi, ugašeno je vađenje i tamo iz Albanije uvoze šljunak i pijesak. To je strahota", zaključio je Đakić. 

Državni tajnik Šiljeg, ponovio je, pak, da zabrane vađenja šljunka i pijeska iz obnovljivih ležišta u RH - nema. Pojasnio je da prema višegodišnjem programu eksploatirati možemo 2,27 milijuna kubika šljunka i pijeska, a izvađeno je 1,24 milijuna kubika.

"Nadalje, od odobrenih gotovo pola milijuna kubika ili 490 tisuća na području grada Osijeka, izvađeno je samo 7.800 kubika. Jesmo li mi krivi što je izvađeno tri posto? Zna se tko ima koncesije", istaknuo je tajnik.

Rekao je i da bismo, da bi bilo tako kako govore zastupnici, morali izmijeniti četiri temeljna zakona iz područja zaštite okoliša i zaštite prirode koja su usklađena sa pravnom stečevinom EU odnosno imali bismo četiri nove povrede prava EU

Podsjetio je i da je potpuno liberalan pristup bez odgovarajuće procjene na utjecaj okoliša vrijedio do 2005. godine. Godine 2009., kada počinju zahtjevi i proces pristupanja EU, je donesena zabrana vađenja. Od 2013. na ovamo radimo na način da omogućimo određene iznimke od postupka provjere učinka na okoliš.

"Uvažavajući činjenicu da je realnost ovo što govore zastupnici i da zemlje u susjedstvu nisu članice Unije, kao zemlja iznimnog bogatstva imamo pravo provesti ocjenu utjecaja na okoliš. Važno je reći da se može raditi, ali uz prethodni postupak da nadležno tijelo ocjeni treba li procjena utjecaja na okoliš", ponovio je. 

Đakić: Tko će vaditi kad ste uništili brodare?

Zastupnik Đakić replicirao je da bi bio zadovoljan samo da se u zakon uvede "čišćenje naplavina" što bi, smatra, riješilo puno toga. "Poslao sam vam prijevod slovenskog zakona koji jasno govori kako se čišćenje naplavina može raditi. Članica su EU puno duže od nas, ne znam zašto smo stariji od Pape, zašto želimo napraviti nešto više u zaštiti nego naši susjedi Slovenci", slikovito je rekao. 

Državnom tajniku je spočitao i da se želi prikazati da se može vaditi. No, pitanje je tko će raditi. "Nema tko kad ste uništili brodare! Banke su zaplijenile i brodove i kuće, ljude ostavili u siromaštvu", naglasio je i dodao da striktna zabrana traje od 2005. do 2013. kada je tadašnji ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina promijenio zakon. "Tada se dozvolilo, ali nikada se nije podzakonskim aktima definiralo kako. Nemojte pričati meni bajke jer ja to sve znam", zaključio je i napomenuo da je zabluda da se u četiri mjeseca može dobiti procjena učinka na okoliš. 

"Nastojat ćemo ubrzati procese, ali zakone moramo poštivati", uzvratili su iz Ministarstva gospodarstva. 

Koplja su se lomila i oko izvješća Ministarstva poljoprivrede, koje je podnio državni tajnik Tugomir Majdak, a zaključak je da bi bilo dobro da saborski zastupnici, odnosno članovi odbora, kao što je to slučaj u Sloveniji, dobiju mogućnost rasprave o važnim temama i prije održavanja sastanka Vijeća ministara nadležnih za poljoprivredu, a ne post festum kao što je to sada slučaj. 


Tagovi

Zakon o vodama Odbor za poljoprivredu Sabor Vađenje pijeska Zaštita okoliša


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uživancija na madracu od lišća :)