• Belje
  • 24.02.2010.

Razvitak Belja

Agrokor u Belje uložio četiri puta više od ugovorenog iznosa

  • 2.207
  • 109
  • 0

Od privatizacije Belja d.d., čiji je vlasnik postao zagrebački Agrokor, prošlo je gotovo pet godina.
Koliko su u tom vremenu ostvareni planovi restrukturiranja i razvitka tvrtke, poglavito u odnosu na ulaganja predviđena ugovorom između Agrokora i HFP-a prilikom prijenosa dionica, pitamo Gorana Pajnića, predsjednika Uprave Belja d.d.
- Mi smo već s prošlom godinom ispunili sve petogodišnje ugovorne obveze prema HFP-u. Prema ugovoru, Agrokor je prihvatio ulaganja u Belje u iznosu od 425 milijuna kuna u pet godina. U travnju će od potpisivanja toga ugovora biti peta godina i mi smo iznos iz ugovora višestruko premašili, odnosno Agrokor je uložio u Belje više od 1,5 milijardi kuna, što je gotovo četiri puta više od planiranog. Tek je nešto malo bilo promjena u strukturi samoga ulaganja, sukladno razvojnim planovima i strateškim odlukama vlasnika.

Ulaganja su bila u ratarsku i stočarsku proizvodnju, te industriju. Najveći dio ulaganja ostvaren je u stočarskoj proizvodnji, tako da je do danas izgrađeno i obnovljeno 27 farmi, a tri su još u fazi gradnje. Velik dio sredstava odnosio se na nabavu nove mehanizacije, posebno Fendt traktora. Od samog ulaska Agrokora u vlasništvo Belja započelo se s ulaganjima u čišćenje kanalske mreže i dovođenje ratarskih kultura u bolje stanje. Značajni iznosi uloženi su i u naše vinogradarstvo i vinarstvo te u naše industrijske pogone - Tvornicu mliječnih proizvoda, Mlin, Tvornicu suhomesnatih proizvoda Baranjka. Upravo ovih dana završavamo investiciju u Tvornicu stočne hrane Darda, vrijednu 11 milijuna eura.

Bez otkaza

Glavni cilj Agrokorova ulaska u vlasništvo Belja, što se države, a onda i lokalne zajednice tiče, jest zadržavanje što većeg broja uposlenika. Što je proteklih godina na tom planu ostvareno, to više što su ugašene neke radno intenzivne proizvodnje (klaonica i sl.). Može li Baranja i dalje računati na Belje kao najvećeg poslodavca?
Apsolutno, Belje će još dugo godina u Baranji biti najveći poslodavac. Belje danas ima 2.221 zaposlenika. Kao i sve velike tvrtke, i Belje ima veliku fluktuaciju zaposlenih, a uvođenje novih tehnologija povlači za sobom potrebe za drukčijom obrazovnom strukturom zaposlenih, drukčijim tehnološkim znanjima i vještinama. Prilikom dolaska Agrokora starosna i obrazovna kadrovska struktura u Belju bila je vrlo nepovoljna, pa je određen broj ljudi koji su imali uvjete uz stimulativne otpremnine otišao u mirovinu. U posljednjih gotovo pet godina Belje nije dalo ni jedan otkaz na temelju tehnološkog viška.

Sinergijski učinak

Od prije mjesec dana Agrokor je preuzeo vlasništvo i nad Vupikom. Ujedno, Agrokor je vlasnik i PIK-a Vinkovci, dakle tri velika bivša kombinata u istočnoj Slavoniji, a koji se teritorijalno vežu jedan na drugi i velikim se dijelom proizvodno preklapaju. Što će to značiti za daljnje razvojne planove Belja, odnosno strategiju vođenja sva ta tri Agrokorova društva? Kakva će biti njihova organizacijska struktura?
Pravno gledajući, Belje, PIK Vinkovci i Vupik danas su, a i ostat će, neovisni pravni subjekti svaki u svom dijelu poslovanja. Naravno da sustav Agrokora potiče sinergiju sva tri sustava i mi danas koristimo najbolje prakse iz sve tri kompanije na ostale. Najbolju praksu iz Belja koristit ćemo u PIK-u Vinkovci i Vupiku. Naravno da će nove investicije u stočarsku proizvodnju u Vupiku koristiti znanja i tehnologije koje su korištene na Belju, ali i u svim drugim segmentima.

Povećani prinosi

Koliko je posljednjih godina Belje u agraru uspjelo s proizvodnje temeljnih poljoprivrednih kultura (pšenica, kukuruz, šećerna repa) prijeći na dohodovnije kulture u povrtlarstvu, voćarstvu, plasteničkoj proizvodnji i sl., te kakvi su u tom segmentu poslovanja planovi. Što, pak, činite na navodnjavanju svojih poljoprivrednih površina i što su tu planovi?
Kao preduvjet ozbiljne proizvodnje, prva velika investicija u ratarskoj proizvodnji Belja bilo je upravo čišćenje kanalske mreže i do sada je očišćeno više od 260 kilometara. Sada je već 1.400 hektara pod različitim tipovima sustava za navodnjavanje, od samohodnih automatiziranih, rolomata, sustava "kap po kap" i ostalih i u opremu sustava za navodnjavanje do sada je uloženo približno devet milijuna kuna, a u kanalsku mrežu u svrhu odvodnje i navodnjavanja više od 20 milijuna kuna.

S ponosom možemo reći da je Belje postiglo veliko povećanje u prinosima u ratarskoj proizvodnji i danas je lider u ratarskoj proizvodnji u Hrvatskoj i regiji. Lani smo ostvarili prinose ječma 8,5 tona, pšenice 8,2 tone, kukuruz više od deset tona, uljarica četiri tone, šećerne repe 76 tona, sjemenskog kukuruza 3,5 tone, mrkve oko 45 tona i dinje 35,6 tona. Iz navedenih rezultata vidi se da smo značajna sredstva uložili i u proizvodnju povrća. Za sada proizvodnju voća, konkretno jabuka, radimo u Obreški, pokraj Ivanić Grada, kojim se upravlja s Belja, a u povrću smo se fokusirali na mrkvu i manjim dijelom na dinju, s tim da smo mrkvu u budućnosti odredili našim strateškim proizvodom, koji ćemo razvijati slično kao što PIK Vinkovci razvija luk. U planu je da se u idućih nekoliko godina u cijelosti ovlada proizvodnjom mrkve, da se stvori potrebna infrastruktura i da Belje značajno proširi površine pod proizvodnjom mrkve koju, nažalost, Hrvatska više od 80 posto uvozi.

Kada će biti otvorena najavljivana moderna klaonica na mjestu bivše Mesne industrije Belja?
Upravo prošlog tjedna imali smo sastanak s timom ljudi iz Agrokora i Belja, gdje smo usuglasili tehnološko rješenje za buduću klaonicu i mi već danas imamo riješenu lokacijsku dozvolu za taj objekt. Planovi su da do kraja ljeta riješimo svu potrebnu dokumentaciju i definiramo ugovore s isporučiteljima opreme, a nakon toga znat ćemo i točan datum pokretanja te investicije. Strateško je opredjeljenje Agrokora da klaonica svinja (do faze makrorasjeka) bude u Belju, a klaonica junadi u PIK-u Vrbovec. Klaonica u Belju se projektira na kapacitet klanja 600.000 tovljenika godišnje.

Što je, pak, s najavljenom gradnjom nove beljske Mljekare?
Nije nikakva tajna da sadašnja naša mljekara, što se tiče kapaciteta, postaje uskim grlom. Za sada još nismo krenuli u taj projekt, no postoji ideja razvijanja tog biznisa, kad se donesu i konkretne odluke, postoji mogućnost prelaska na novu lokaciju, no sada još ne možemo reći ništa konkretnije.

Veliki planovi u turizmu

Kakvi su planovi vezani uz razvoj baranjskog turizma i kako se Belje vidi u tome?
Do sada je u Belju napravljeno jako mnogo i u smislu turističke ponude. Prošle godine napravili smo 7,5 km dugu vinsku cestu kroz naše vinograde, uložili značajna sredstva u obnovu starogpodruma u Kneževim Vinogradima, koji datira još iz 1526. godine, te uredili nekoliko objekata u turističke svrhe. Za sada su reakcije ljudi koji su sve to vidjeli izvrsne.
U budućnosti planiramo pogon za proizvodnju vina iz Kneževih Vinograda preseliti na novu lokaciju iznad mjesta Kamenac, a na postojećoj lokaciji početi graditi hotel. Sustav Agrokora u regiji Podunavlje uz Podrume Belje posjeduje i Vupikove te Iločke podrume u Iloku. Ideja je da se sva tri turistička područja povežu u jednu priču, pa i plovnim putom, što bi osnažilo turističku destinaciju Slavonije, Baranje i Srijema.

Predsjednik Agrokora krajem prošle godine imao je inicijalni sastanak s ugostiteljima i turističkim djelatnicima s područja Baranje i Osijeka, kada je oko 40 ljudi upoznao s planom razvitka turizma Agrokora i gdje ih je, zapravo, otvoreno pozvao na zajedničku suradnju.

Autor: Nikola VUKADINOVIĆ


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi... Pročitaj više »

Tagovi

Belje Agrokor Ratarstvo Stočarstvo Klaonice Prerada mesa Vinogradarstvo Voćarstvo Jabuka Povrtlarstvo Turizam

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi