• Intervju
  • 29.01.2011.

Razgovor s Čobankovićem

Čobanković: Ulaskom u EU neće se smanjiti proizvodnja domaće hrane

  • 767
  • 38
  • 0

Najavljeni rast cijena hrane, zahtjevna prilagodba poljoprivrede Uniji, prosvjedi ribara i rješavanje problema u Sunačanom Hvaru, povod su za razgovor s Petrom Čobankovićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Hoće li doći do povećanja cijena hrane u Hrvatskoj?
Smatram da u Hrvatskoj još nije došlo do znatnijih poskupljenja, a i cijene su nešto što je vrlo varijabilno - nisu iste od prodavaonice do prodavaonice. Ono što moramo promatrati u ovom kontekstu je ukupnost cijena u kompletnoj maloprodaji gdje još nema porasta cijena hrane.
Kada usporedimo prosječne potrošačke cijene hrane u posljednjih godinu dana, iz prosinca 2009. u odnosu na prosinac 2010., možemo vidjeti da su cijene prehrambenih proizvoda i pića bile u deflaciji, što znači da je indeks cijena u maloprodaji bio 99 posto. Kod mlijeka je zabilježena niža cijena za četiri posto, kod mesa za oko šest posto, a kruh i pekarski proizvodi kretali su se na 101 posto, odnosno, cijena je bila na razini cijene od prije godinu dana. Dakle, prosječne potrošačke cijene hrane u 2010. godini u odnosu na cijene u 2009. manje su za oko dva posto.


Jesu li poskupjele osnovne sirovine?
Došlo je do značajnog porasta cijena osnovnih sirovina na svjetskim burzama, poglavito pšenice, kukuruza i uljarica, što kad usporedimo iznosi 2,5 puta veći višegodišnji prosjek cijena pšenice u tom razdoblju. To su veliki preokreti. Dakako da tu ne smijemo izostaviti ni činjenicu svih nepogoda koje su pogodile Australiju, Brazil i Rusiju. Sve je to neupitno dovelo do poremećaja na svjetskom tržištu i lančanih reakcija.
Cijene hrane u Hrvatskoj nisu znatno iznad cijena hrane zemalja u regiji. No, uz sve navedeno, u Hrvatskoj je kruh, kao završni proizvod od pšenice, zadržao svoju cijenu, bez obzira na sve najave da će se povećati.


Može li Vlada zaustaviti rast cijena?
Vlada ne može regulirati cijene u maloprodaji, ali provodi određene mjere da do njihovog povećanja ne dođe. Poštujemo tržišnu ekonomiju, a svima nam je u interesu, kako za gospodarski rast i ostvarivanje napretka, tako i trgovcima za zadržavanje kupovne moći, da cijene hrane u Hrvatskoj ostanu na dosadašnjoj razini.

Zašto je poskupjelo mlijeko?
Kao što sam naglasio, a to se odnosi i na mlijeko, nije došlo do poskupljenja. Indeks prosječnih potrošačkih cijena za mlijeko i mliječne proizvode, kad se usporede prosinac 2009. i prosinac 2010. godine, iznosi šest, što nam jasno govori da su one čak i niže za oko tri posto.

Kako se formira otkupna cijena mlijeka?
Poznato je da se cijena mlijeka izračunava na temelju prosječne tromjesečne cijene u EU gdje su cijene mlijeka više, ali u Hrvatskoj nije došlo do rasta. Vlada je raznim mjerama utjecala da na tržištu ne dođe do poremećaja, pa su tako i ove godine osigurana sredstva za sufinanciranje otkupa sirovog mlijeka, a ne smijemo zaboraviti parafiskalne mjere gdje smo kroz smanjenje naknade za zbrinjavanje ambalaže smanjili troškove proizvođačima.

Jesu li proizvođači mlijeka najveći gubitnici zbog prilagodbe Europskoj uniji?
Govedarska je proizvodnja jedna od posebno značajnih grana ne samo stočarstva nego i cjelokupne poljoprivrede. I u ovom je sektoru provođen Operativni program razvitka govedarske proizvodnje za poticanje restrukturiranja ovoga sektora. Kao rezultat toga od 2004. godine raste razina proizvodnje mlijeka za više od 25 posto. To pokazuje da se proizvođači mlijeka ozbiljno pripremaju za nove uvjete proizvodnje koji će nastupiti ulaskom u EU. Valja uz to posebno istaknuti da se znatno povećala kvaliteta mlijeka kao jedna od pretpostavki da se ono nakon ulaska u EU može otkupiti za preradu. Danas je više od 83 posto ukupno preuzetog mlijeka u mljekarama, mlijeko prvog razreda, te je za očekivati da će Hrvatska pri ulasku u EU imati svo mlijeko te kvalitete.

Kakva je budućnost mliječnog sektora?
Mliječni se sektor u preostalom razdoblju mora dalje prilagoditi uvjetima koji vrijede za sve proizvođače Unije. Valja uspostaviti proizvodni sustav koji po tehnologiji proizvodnje dostiže standarde drugih zemalja jer je to garancija da će se moći nositi u istim uvjetima zajedničke poljoprivredne politike. Povećanjem konkurentnosti koje proizlazi kako u dijelu smanjenja ulaznih troškova, tako i u dijelu povećanja prihoda povećanjem isporučenih količina proizvedenog mlijeka uz objektivnu cijenu, može se riješiti najveći dio problema mliječnog sektora.

Zašto će ratari profitirati, a stočari izgubiti u ovoj godini?
Na svjetskim burzama došlo je do promjena, cijene osnovnih sirovina, poput žitarica i uljarica dostigle su vrlo visoku razinu. To najdirektnije utječe na stočare u kontekstu cijene stočne hrane, pa su oni i najpogođeniji ovim poskupljenjem. Poskupljenje stočne hrane odražava se na njihovu proizvodnju, na njeno smanjenje i na povećanje troškova.
Nadam se da će ova godina zajedno s promjenama donijeti i stabilizaciju cijena na svjetskim burzama, pa će se i u stočarstvu stvari poboljšati.


Koliko je hrvatska poljoprivreda spremna za EU?
Smatram da su naši poljoprivrednici spremniji za ulazak u Europsku uniju od većine poljoprivrednika zemalja koje su ušle u posljednja dva kruga proširenja. Svi naši napori za potpuno usklađivanje sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, reforma potpora, otklanjanje mjerila i uvođenje novih standarda ukazuju na veliki napredak pa će naš sektor sigurno biti spreman za Uniju. Tu nas čeka i veliko povećanje u prostoru potpora jer će se proračun za poljoprivredu s današnjih 3,6, povećati na 6,5 milijardi kuna, i to povećanje moramo iskoristiti na najbolji mogući način.

Što EU traži od nas?
Europska komisija nam je uvjetovala dovršetak pregovora ispunjavanjem tri mjerila za koja su u konzultacijama pripremljeni akcijski planovi u kojima je opisan način na koji će se izvršiti preostale zadaće s preciznim rokovima za njihovo izvršavanje - funkcioniranje Agencije za plaćanje i integriranog administrativnog i kontrolnog sustava te uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda. Ispunili smo sva mjerila, planovi su usvojeni na Vladi i Europska komisija ih je prihvatila. Stoga očekujem da ćemo na međuvladinoj konferenciji u travnju zatvoriti poglavlja 11 i 13.

Hoće li se smanjiti domaća proizvodnja hrane ulaskom u EU?
Ne mislim da će se smanjiti. No sigurno će se stvari u sektorima iskristalizirati. Moraju se uvesti još neke promjene i prilagodbe, ali i naši poljoprivrednici, njih nešto više od 196.000 upisanih u Upisnik, moraju postati svjesni da će se morati okrenuti kako ruralnom razvoju, tako i postizanju vlastite konkurentnosti na budućem velikom tržištu. Poljoprivreda i ribarstvo su proizvodnja hrane i sve mjere koje provodimo, provodimo u cilju da budemo samodostatni, da se okrenemo izvozu i tržišnoj konkurentnosti. Europa je veliko tržište kojeg se ne treba bojati. Imamo kvalitetne sirovine i proizvode prepoznate u zemlji koji će zasigurno naći i svoje mjesto u drugim zemljama.

Što donosi novi sustav poticaja u agraru?
Novi zakon o potporama potpuno je usuglašen sa zajedničkom poljoprivrednom politikom Unije i primjenjuje se za proizvodnu 2011. godinu koja je i referentna za buduće potpore. Sve se više približavamo sustavu plaćanja koji je trenutno na snazi u EU. Na taj način želimo što bolje pripremiti kako uključene institucije, tako i korisnike.
Nekadašnjih stotinjak vrsta potpora svode se na jedinstvene potpore s promijenjenom strukturom i uz ispunjavanje uvjeta u primjeni dobre poljoprivredne prakse radi zaštite okoliša, zdravstvene sigurnosti hrane i dobrobiti životinja. Svi se moramo, rekao bih, preorijentirati iz današnjeg sustava poticaja na dva stupa zajedničke poljoprivredne politike - na izravna plaćanja i politiku ruralnog razvoja. U konačnici, prelaskom na europski model, smatram da će iznosi potpora po gospodarstvu biti na razini sličnoj današnjoj. Poticaji koji se isplaćuju za proizvodnu 2010. bit će na razini onih koji su isplaćeni u prošloj godini, a to stvara dobre preduvjete za proizvodnju.


Zašto prosvjeduju ribari?
Mora se priznati da je prošla godina u sektoru ribarstva bila teška. Smanjen je ulov, poglavito male plave ribe, što je ribare dovelo u tešku situaciju, jer su mnogi pod kreditnim opterećenjima. Oni, možda čak i više od poljoprivrednika, ovise o vremenu, pa je i prošla nestabilna godina utjecala na cijeli sektor. Kada svemu pridodamo i općenito stanje i neupitnu činjenicu da smo u godini recesije, jasno je i da su oni iskazali svoje nezadovoljstvo.

Što ste ponudili ribarima?
Održali smo višesatni sastanak u Zadru i raspravljali o svim njihovim zahtjevima. Problema ima, i pokušat ćemo ih riješiti u što kraćem roku, no isto tako neki od njihovih zahtjeva, poput smjene državnog tajnika i gospodarskog pojasa ne mogu se raspravljati na ovakav način. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju zahtjeva prilagodbu svih sektora, pa tako i sektora ribarstva. Određene promjene se moraju dogoditi i toga moramo svi biti svjesni.

Ima li razloga za nove prosvjede?
U posljednjih nekoliko godina uložena su velika sredstva i napravljeno je mnogo za sektor ribarstva i ribare. Također, donošenjem novih propisa osnivaju se povjerenstva u koja su uključeni predstavnici ribarskih asocijacija i pismeno se obraća svima. Osnovat ćemo i Savjetodavno vijeće za ribarstvo koje će činiti najkompetentniji predstavnici ribarske struke, koji će biti pozvani da daju svoja mišljenja po svim pitanjima vezanim uz ribarstvo. Dogovorili smo da će se po pitanju svih zakonskih i podzakonskih akata predstavnici asocijacija očitovati Ministarstvu te će se sve argumentirane primjedbe i stavovi većine prilagoditi propisima.
Za ostale probleme poput plavog dizela, registracije brodova i ostalih zahtjeva koji nisu u našoj nadležnosti, dogovoreno je da ćemo pokušati riješiti probleme s nadležnim tijelima kako bi se poboljšala situacija.

Uvažit ćemo stavove Orco grupe
Kako ćete riješiti pitanje Sunčanog Hvara?
Održao sam vrlo konstruktivan sastanak s predstavnicima Orco grupe, i mogu reći da ćemo sigurno doći do zajedničkog rješenja. Sagledali smo situaciju oko ugovora, sadašnjeg stanja, a poglavito smo razgovarali o budućnosti Sunčanog Hvara.
Mislim da će najbolja rješenja i načini proizaći iz razgovora. Trenutačno se moramo brinuti o budućnosti tvrtke, ne okretati se problemima tko je kriv i za što.
Vlada neće prihvatiti nikakvo rješenje koje bi moglo naštetiti državi kao dioničarima, malim dioničarima, zaposlenicima ili lokalnoj zajednici, ali opet uvažit ćemo stavove druge strane, Orco grupe.


Koji će biti vaš prvi potez na mjestu potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo?
Očekivanja od potpredsjednika Vlade za gospodarstvo su uvijek velika. Trenutačno će se pokušati riješiti tekući problemi, s ciljem gospodarskog oporavka i uklanjanja prepreka. Smatram da bi se više vremena trebalo posvetiti i uspješnim kompanijama i ukloniti neke zapreke koje stoje pred njima, jer bi to imalo mnogo veće efekte za cjelokupno gospodarstvo.
Kao što sam i do sada, nastavit ću i dalje savjesno i odgovorno raditi svoj posao, kako kao ministar poljoprivrede, tako i na novoj funkciji potpredsjednika Vlade za gospodarstvo.


Autor: Marinko Petković


Povezana stočna vrsta

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i prerađevinama. Posebna se pozornost posvećuje kvaliteti mesa, a pod... Pročitaj više »

Tagovi

Intervju Čobanković Cijene Hrana Proizvodnja Stočarstvo Govedarstvo Proizvođači mlijeka Svinjogojstvo Poticaji Ribarstvo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sad smo već malo napredovali