Raste pritisak i lobiranje da EU odustane od planova za smanjenje upotrebe pesticida

"Masovni pomor pčela u Međimurju, istraživanje koje je pokazalo sve veću prisutnost pesticida u hrani i ogromne količine zabranjenih pesticida koje je ove godine zaplijenila hrvatska carina su povezani događaji koju upućuju na isti zaključak - trenutna pravila koja kontroliraju upotrebu pesticida nisu adekvatna ili se ne provode dovoljno strogo", kazala je hrvatska eurozastupnica i izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju "Od polja do stola" Biljana Borzan.

Kako kaže, EU je planirala prepoloviti upotrebu tih sredstava do 2030., no inflacijska kriza i rat u Ukrajini su taj cilj doveli u pitanju.

Naime, Europska komisija bi 22.  lipnja 2022. trebala predstaviti izmjene i dopune direktive o održivoj upotrebi pesticida, glavnog europskog propisa koji regulira upotrebu sredstava za zaštitu bilja. Izmjene bi, između ostalog, trebale ciljeve smanjenja učiniti zakonskima za države članice, regulirati proces odobrenja za stavljanje pesticida na tržište, poticati upotrebu alternativnih, manje škodljivih sredstava te omogućiti EU bolju kontrolu primjene propisa u država članicama.

Pitanje je hoće li novi zakon ugledati svjetlo dana

"Lobiranje da se to zaustavi je žestoko i pitanje je hoće li novi zakon ugledati svjetlo dana kako je planirano", napomenula je Borzan. Kako kaže, interesne skupine imaju tri pravca pritiska na EU institucije. 

Pomor pčela aktualizirao pitanje pesticida - znat će se tko ih je i koje količine kupio?

Prvi je financiranje istraživanja koje će pokazati da bi smanjenje upotrebe kemijskih pesticida katastrofalno utjecalo na proizvodnju hrane. Drugi je promicanje kvazi rješenja poput genetski modificiranih biljnih kultura kojima ne trebaju pesticidi. Treći je mobiliziranje vlada trgovinskih partnera EU koji izvoze velike količine poljoprivrednih proizvoda u Europu i kojima nikako ne odgovaraju stroži standardi.

"Dokaz tome je žestoko i otvoreno protivljenje SAD-a ciljevima strategije Od polja do stola, američki lobisti uvelike djeluju u Bruxellesu", izjavila je hrvatska europarlamentarka.

Najveći teret na državama koje troše najviše

Također, ona je provela veliko istraživanje javnog mnijenja, u kojem je jedno od pitanja bilo podržavaju li građani smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika u proizvodnji hrane.

"Čak 91 posto ispitanika je odgovorilo potvrdno, što pokazuje da je svijest građana o utjecaju pesticida na zdravlje i okoliš velika. No jasno je, konvencionalna proizvodnja hrane trenutno ipak nije moguća bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja", istaknula je.

Zato je, kaže, poljoprivrednicima nužno ponuditi alternative kemijskim pesticidima, kao i nove poljoprivredne tehnike. "Važno je da najveći teret smanjenja bude na državama članicama koje najviše troše pesticide i antibiotike, pri čemu Hrvatska stoji bolje od prosjeka EU", smatra Borzan.