Rast sjemenske proizvodnje u Hrvatskoj - s kojim biljnim vrstama smo samodostatni?

U proteklih pet godina Hrvatska bilježi konstantan rast površina pod sjemenskim usjevima. Riječ je o porastu sjemenske proizvodnje za oko četiri tisuće hektara odnosno 26 posto.

Prema podacima Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) prošle se godine ta proizvodnja odvijala na gotovo 19.800 hektara na kojima je bilo zastupljeno 29 različitih biljnih vrsta s ukupno 352 sorte i hibrida.

"Ukupna proizvodnja sjemena u 2021. godini organizirana je kod 228 proizvođača od čega su 12 obiteljska poljoprivredna gospodarstva na 1.037 ARKOD čestica. Veličina proizvodnje ovisi o biljnoj vrsti, a prošle se godine kretala od 0,05 ha do 238,55 ha", navodi dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, ističući kako je kvalitetno sjeme jedan od glavnih faktora postizanja sigurnih i visokih prinosa zbog čega sjemenarstvo predstavlja osnovu poljoprivredne proizvodnje kao prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom.

Najveće površine pod sjemenskom proizvodnjom žitarica

Prošle su se godine na površinama u RH proizvele dovoljne količine sjemena ozime pšenice, ozimog ječma, jarog ječma, tritikala i soje za domaće potrebe i tržišta trećih zemalja. Prosječna sjemenska površina po proizvođaču iznosila je 88 hektara. Gledano prema grupama bilja, najveće prosječne površine imaju žitarice sa 72,70 ha, potom slijedi kukuruz sa 49,47 ha, industrijsko bilje 49,18 ha, krmno bilje 30,95 ha, trave 15,70 ha te najmanje prosječne površine povrće sa 3,95 ha.

"Takva proizvodnja u Hrvatskoj odvija se u 14 županija, pri čemu je 88,47 posto cjelokupne proizvodnje sjemena u pet slavonskih županija. Osječko-baranjska županija prva je u proizvodnji sjemenskih usjeva i čini trećinu cjelokupne sjemenske proizvodnje", kaže Jukić.

Najveće proizvodne površine pripadaju grupi žitarica 66,48 posto (strne žitarice 59,96 i kukuruz 6,52%), industrijskog bilja 32,30 posto (soja 97,04, uljana rotkva 1,49 i ostale vrste 1,47%), krmnog bilja 1,96 posto (stočni grašak 49,07, lucerna 20,46 i ostale vrste 30,47%) i povrća 0,24 posto (krumpir 42,22, grašak 29,96 i ostale vrste 25,82%).

S obzirom na biljne vrste, najveća je sjemenska proizvodnja ozime pšenice na 8.555,80 ha, potom soje na 6.196,26, ozimog ječma na 2.075,56 te kukuruza na 1.338,37 hektara.

Očekuje se nastavak porasta i u ovoj godini

"Nastavak porasta te proizvodnje u 2021. godini u odnosu na prethodnu godinu najviše je zabilježen kod ozime pšenice, jarog ječma, soje i kukuruza. Do njezinog porasta došlo je zbog povećanog izvoza domaćeg sjemena, koje je visoke kvalitete, na zahtjevna tržišta, obvezatnom GMO analizom dorađene soje i sjetvom certificiranog sjemena soje", ocjenjuje Jukić.

Tako ono proizvedeno u Hrvatskoj završava na EU tržištu (Mađarska, Austrija, Italija, Slovenija) i na tržištu trećih zemalja (Turska, BiH, Srbija, Makedonija, Ukrajina, Kosovo).

Inače, sjemenska proizvodnja u Europskoj uniji odvija na 2.180.100 ha, a prema proizvodnim površinama Hrvatska je treća zemlja u EU po proizvodnji soje, deseta po proizvodnji kukuruza i trinaesta po proizvodnji strnih žitarica (ozima pšenica, ozimi i jari ječam, ozima i jara zob, tritikal i pir).

Podaci Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo pokazuju kako je Hrvatska samodostatna u sjemenu biljnih vrsta za koje imamo razvijenu domaću selekciju - strne žitarice, soja i lucerna. Zahvaljujući domaćim selekcijskim kućama kod kukuruza zadovoljavamo potrebe za sjemenom s oko 50 posto svojih potreba, no za povrće krmno bilje i industrijsko bilje, odnosno one biljne vrste za koje nemamo selekcijskog programa i organizirane proizvodnje, uvoz je nužan.

"Hrvatska industrija sjemena pokazala se ključnom u vrijeme krize, a svim proizvođačima osigurano je sjeme visoke kvalitete za najzastupljenije biljne vrste po znatno povoljnim cijenama u odnosu na ono iz uvoza", istaknula je za kraj dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a koja i u ovoj godini očekuje zadržavanje pozitivnog trenda u sjemenskoj proizvodnji.

Prvenstveno zbog programa Ministarstva poljoprivrede za sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama i Natječaja za tip operacije 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava – ulaganja u sjemensku i rasadničarsku proizvodnju.