Puno je i 500 kuna za legalizaciju svinjca i kokošinjca

Dugoočekivanu Uredbu o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru Vlada je donijela u trenutku kada je u poljoprivredi čak 90 posto bespravno sagrađenih objekata.

Drugim riječima, bespravno je gotovo sve, osim novopodignutih farmi iz operativnog programa u posljednjih desetak godina. A i za ''starogradnju'', sve nelegalne staje, svinjce, kokošinje i pušnice, vlasnici kažu da su svojevrsno legalizirani kroz plaćeni porez na repromaterijal te da je tako i na te objekte država ''ubrala svoje''. Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak ističe da je novi zakon puno jednostavniji i pravedniji od prethodnog te da će stanje na terenu pratiti (i) satelitskim snimkama. Naknada za legalizaciju objekta ili dio objekta ne može biti niža od 500 kuna, a može se platiti jednokratno i obročno.
- Bageri i rušenje nisu rješenje, time ne dobivaju ni vlasnik objekta ni država, odnosno proračun - komentira Uredbu predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo. “Jesam za legalizaciju, ali država - zakonodavac mora biti svjesna da su za nama dvije godine elementarne nepogode suše i da je svaka lipa dragocjena, da je i to novi namet u teškim vremenima, te da pri određivanju iznosa naknade treba biti razuman. Naknade za legalizaciju trebaju biti što niže i da se legalizacija može što brže obaviti do ulaska u EU. Čak i vlasnici novih farmi, u pravilu građenih uz sve papire, imat će što legalizirati jer su tek tijekom rada farme mnogi u hodu imali potrebu za dodatnim objektima koje tek treba legalizirati. Istovremeno, cijena mlijeka drastično je niska, tu su veliki krediti, poskupljuje stočna i druga hrana'', kaže Laslo.

Ističe da naknada za legalizaciju nije jedini izdatak, već i angažman geodeta i drugo.
- Iako Vladina uredba sadrži niz pogodnosti, ne možemo biti zadovoljni - kaže Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana. Upravo ta županija i HDSSB već se duže vrijeme zauzimaju za brzu i jeftinu opću legalizaciju poljoprivrednih objekata. “Prije više od godinu dana prvi smo javnost upoznali s ovim problemom jer bez legalizacije neće biti moguće konkurirati za sredstva EU fondova, što će umanjiti konkurentnost. Tada smo procijenili da je u Hrvatskoj oko 150.000 nelegalnih poljoprivrednih objekata za čiju je legalizaciju prema tadašnjem zakonu bilo potrebno oko 10 milijardi kuna, koje selo nema”, kaže Kraljičak, dodajući da se legalizacija poljoprivrednih objekata trebala odraditi prema posebnom zakonu. “Čak 50 do 60 posto nelegalno izgrađenih poljoprivrednih objekata su svinjci i kokošinjci. Smatramo da je selu puno i 500 kuna za njihovu legalizaciju”, kaže Kraljičak, dodajući kako sve ukazuje na to da prema ovom zakonu do 30. lipnja 2013., do kada je rok za legalizaciju, neće biti legalizirano više od 10.000 objekata.

Autor: Suzana ŽUPAN / Zdenka RUPČIĆ