Prinosi pšenice prepolovljeni, kombajni ne mogu u vodom natopljena polja
Da mi je netko prije nekoliko godina rekao da se žetva može pretvoriti u pravu katastrofu, ne bih mu vjerovao. Događa mi se nešto što nisam mogao zamisliti ni u najgorim noćnim morama - priča nam 31-godišnji poljoprivrednik Miroslav Kokić iz Marjančaca. Taj mladi i perspektivni poljoprivrednik, koji je 2003. godine registrirao i vlastiti OPG, obrađuje približno 100 hektara zemlje, od čega je 80 posto u njegovom vlasništvu, a ostalo u zakupu. Osim žitarica, uzgaja i stočnu hranu za 40 goveda te 50 ovaca, a svakodnevno valpovačkoj Maloj mljekari plasira oko 100 litara mlijeka iznimne kvalitete.
Za svoju obitelj, suprugu i dvoje malodobne djece imao je velike planove o proširenju farme muznih krava, no sada je u situaciji da se pita kako preživjeti sutra, jer u njegovoj “tvornici na otvorenom” gotovo je preko noći sve otišlo u propast.
- Žetvu pšenice koju sam zasijao na 30-ak hektara počeo sam prošlog vikenda i šokiran sam rezultatima: prinosi su od 2 do 3,5 tona po hektaru, a hektolitarska težina zrna je od 68 do 75, po čemu se jasno vidi da je sva moja ovogodišnja pšenica otišla u - stočnu hranu! - priča ogorčeno Kokić. Prošle je godine, kaže, imao vrhunski urod od približno 7 tona po hektaru s hektolitarskom težinom većom od 85, ali je zbog sramotno niske cijene pšenice još ostao dužan!
- Što tek da očekujem od ovogodišnje žetve, kada zbog vlažnog zemljišta još ne mogu niti prići preostaloj pšenici na 20-ak hektara, od koje dobar dio uopće ne planiram žeti, nego jednostavno zaorati jer nije ni za stočnu hranu - nastavlja Kokić.
No, priči o njegovim nevoljama nije kraj. Još od ožujka kupuje stočnu hranu, a pod vodom mu je i 20 hektara djeteline i livadske trave, tako da i na vlastitu stočnu hranu može definitivno zaboraviti. Također, suncokret je zasijao na 50 hektara, a od toga je uništeno više od 40 hektara...
- Svu štetu na vrijeme sam prijavio, a sada je na državi da povuče poteze kako bi koliko-toliko pomogla poljoprivrednicima. Od ove katastrofe mnogi će se oporavljati godinama, a neki nikada. Ponudi li nam država dobru otkupnu cijenu pšenice i pristojnu naknadu za štete od elementarnih nepogoda, možda i bude nekih pomaka. U suprotnom, jesenska sjetva će više nego ikad doći u pitanje - kaže Kokić.
Stručnjaci su vrlo oprezni u prognozama ovogodišnjeg uroda na 35.000 hektara vukovarsko-srijemskih oranica zasijanih pšenicom.
- Samo na onim površinama koje se nalaze na povišenim mjestima na koje nije utjecala kiša, ali i kod onih vlasnika koji su ulagali značajnija sredstva u sjetvu i zaštitu pšenice, možemo očekivati zadovoljavajuću kvalitetu. Na žalost, pšenica na nižim lokacijama ili udolinama još uvijek leži u vodi, još dugo će biti teško ući u ta polja, pa je veliko pitanje što će biti s njom i kakav ćemo urod dobiti. Zbog velike vlage pšenica je na tim poljima postala smeđa te je izložena i bolestima - upozorava Luka Lešić iz Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu.
Obilne su oborine utjecale i na prinose ječma, čija žetva na 4.700 hektara završava ovih dana. Procjenjuje se da će ratari dobiti oko pet tona po hektaru, dok je u “normalnim” godinama prinos ječma oko sedam tona.
Autor: Lidija ANIČIĆ / Mladen OBRENOVIĆ
Povezana biljna vrsta
Tagovi