• Poljoprivreda
  • 01.04.2009.

Prvo u školu, a onda po poticaje

HRVATSKA BI VEĆ OVE GODINE TREBALA DOBITI ZAKON O DRŽAVNIM POTPORAMA, KAKAV VRIJEDI U EU

  • 916
  • 45
  • 0

Hrvatska bi već ove godine trebala dobiti novi zakon o državnim potporama kakav vrijedi u zemljama Europske unije. S prijedlogom novog zakona o potporama seljaci su upoznati proteklih dana, a njegov je tekst izazvao dosta polemika na selu.

Najviše je komentiran članak prijedloga zakona koji govori o tome da svi koji prime na godinu više od 36.000 kuna poticaja imaju na njih pravo samo ako su proveli određen broj sati na edukaciji. Taj je prijedlog zakona, kako kaže Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu Osječko-baranjske županije, sukladan zakonima o poticajima u zemljama Europske unije.

U školu ili vratiti poticaje

- Poznat nam je primjer Slovenije, gdje svaki poljoprivredni proizvođač mora, ovisno o proizvodnji kojom se bavi, provesti određen broj sati sa svojim poljoprivrednim savjetnikom koji će biti odgovoran za njegovu proizvodnju, jer mu isplata državnih potpora ovisi o potvrdi koju nakon toga dobije. U suprotnom, poticaje će morati vratiti. To neće biti samo farsa, kako to neki sada misle, kaže Draženka Gutzmirtl.

Gutzmirtl navodi kako su savjetodavci duboko razočarani odazivom seljaka na edukacije, odnosno na brojna stručna predavanja koja tijekom godine organiziraju. Čak ni referentni prinosi, koje su po sadašnjem Zakonu o potporama morali ostvarivati, nisu motivirali seljake da se educiraju.

Što će tek biti kada na snagu stupi novi zakon, a prema kojem više nije uvjet za dobivanje poticaja ostvarivanje referentnih prinosa, pitaju se mnogi.

Predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su u sustavu PDV-a Slavko Novaković kaže da se pri iščitavanju prijedloga novog zakona uočilo kako je pun nelogičnosti.

Novi zakon nije razvojni, već socijalni

- Prema novom, od Europske unije nam nametnutom zakonu koji više djeluje kao socijalni, a ne proizvodni za ostvarenje državnih potpora više nije potrebno ostvariti ni referentne prinose, pa čak ni koristiti deklarirano sjeme, a seljake koji će dobivati više od 36.000 kuna poticaja na godinu tjera na edukaciju. Prema meni, to se kosi jedno s drugim. S jedne strane nisi obvezan ostvariti određenu proizvodnju (prinos), a s druge strane moraš na edukaciju. Smatra se i kako će novi zakon zapravo pogodovati više mešetarima dok pravim poljoprivrednim proizvođačima baš i ne ide na ruku, kaže Slavko Novaković, te dodaje kako će zbog poticaja u sustav ući i svaka livada, pašnjak, krava i slično.

Novaković napominje kako se nadaju da bi novi zakon ipak mogao uvesti više reda u poljoprivredi, ali tek ako pravilnikom odredi da će uvjet za dobivanje poticaja biti u PDV-u.
Tako bi, smatra se, od 85.000 trenutačnih korisnika državnih potpora otpalo njih više od polovina. Naime, kako tvrdi Željko Čorić, predsjednik Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Virovitičko-podravske županije, samo se polovina od ukupnog broja korisnika poticaja doista i bavi poljoprivredom, odnosno isključivo od nje živi. Stoga, kaže on, i smatraju da oni kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost ne bi trebali niti dobivati poticaje.

Prijedlog novog zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, kažu seljaci, nema ni jedan članak koji bi se odnosio na to da poticaje trebaju dobivati samo registrirani poljoprivredni proizvođači koji od poljoprivrede i žive.

Stočari najveći gubitnici

Međutim, ipak najviše primjedbi na prijedlog novog zakona o potporama imaju stočari jer već u ovoj godini dolazi do smanjenja ili ukidanja pojedinih potpora, iako u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da će ukupna davanja po gospodarstvu ostati ista.

Seljaci, naime, najviše zamjeraju državi što je novcem poreznih obveznika punila staje i gradila nove farme po selima, a sada, uvođenjem novog zakona, te iste farmere dovela u takav položaj da ne mogu niti plaćati kredite niti opstati.

- Najgore od svega je što stočari više neće dobivati poticaje po muznoj kravi, pada cijena mlijeka, rastu kamate na kredite, a prerađivači raskidaju i ugovore s proizvođačima. Nije u redu da je država prvo seljake “gurala” u goleme investicije, a onda ih napustila. Kažu da je zakon usklađen sa zakonom E-a0. Međutim, u EU obiteljska poljoprivredna gospodarstva još mogu putem različitih drugih kanala namaknuti novac, primjerice na konto ruralnog razvoja, no članci u novom zakonu koji se odnose na dobivanje novca iz ruralnog razvoja tek će stupiti na snagu 1. siječnja 2011., a dok to sve naši seljaci "pokopčaju" svi će, kaže Čorić, propasti.

Autor: Zdenka RUPČIĆ

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće napreduje... Zalijevanje, prihrana, zaštita... Ima svega... Nastala nala đungla navmoje 32 gredice... Malo se moja Parkinsonova bolest probudila pa sam 10 dana bila loše ali rad u vrtu me veseli moja terapija svali dan ❤️