Projekt je usmjeren na gospodarenje organskom tvari iz poljoprivredne proizvodnje, od žetvenih ostataka do stajskih gnojiva pa čak i ostataka iz klaoničke te iz šumarske i prehrambene industrije. Koristili bi i ostatke iz rada komunalnih poduzeća te biootpad iz domaćinstva.
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek nositelj je projekta Inovativna proizvodnja organskih gnojiva i supstrata za uzgoj presadnica, vrijednog sedam i pol milijuna kuna. Riječ je zapravo o vlastitoj izradi organskih peletiranih gnojiva iz ostataka u poljoprivredi.
"Projekt je usmjeren na gospodarenje organskom tvari iz poljoprivredne proizvodnje, od žetvenih ostataka do stajskih gnojiva pa čak i ostataka iz klaoničke te iz šumarske i prehrambene industrije. Koristili bismo i ostatke iz rada komunalnih poduzeća te biootpad iz domaćinstva.
Sve ovo želimo integrirati u izradu onoga što nam nedostaje jer na našem tržištu nemamo dostatnu vlastitu proizvodnju peletiranih organskih gnojiva niti supstrata za uzgoj presadnica“, rekao je voditelj projekta, inače prodekan za nastavu i upravljanje kvalitetom na FAZOS-u prof.dr.sc. Zdenko Lončarić.
Projekt se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a neki od ciljeva su utvrditi stvarnu raspoloživost sirovina za organska gnojiva i proizvodnju komponenti, razviti optimalne tehnologije kompostiranja, vermikompostiranja (pomoću glista, op.a.) i mikrobiološkog kondicioniranja raspoloživih sirovina i njihovih smjesa, izraditi prototipove peletiranih te ocijeniti vrijednost novih organskih gnojiva i supstrata.
"Uz naš, uključeni su Prehrambeno-tehnološki fakultet i Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Te tri institucije mogu ponuditi rješenje za izradu konačnog proizvoda. Očekujemo da će poljoprivrednici naći svoj interes u tome i uključiti se u jedno vrlo heterogeno i potentno područje, od malih proizvođača do velikih pogona“, pojasnio je Lončarić.
Dodao je kako je povećanje vlastitih kapaciteta za provođenje vrhunskih istraživanja i zadovoljavanje potreba gospodarstva glavni interes znanstvenih institucija uključenih u projekt. "Osim što će istraživači povećati opseg i kvalitetu znanstvenih publikacija i oplemeniti kvalitetu nastave, rezultati istraživanja će predstavnicima gospodarstva omogućiti, između ostalog, unapređenje tehnologije uzgoja povrća, presadnica cvijeća i lončanica te razvoj tehnologije proizvodnje komposta. Posljedično, pridonijet će i očuvanju okoliša i kvalitetnom zbrinjavanju otpada, čulo se na uvodnoj konferenciji“, ističe prodekan.
Svoje zadovoljstvo ovim projektom izrazio je i dekan FAZOS-a dr.sc. Krunoslav Zmaić.
"Izuzetno sam ponosan jer je ovo još jedna konferencija na našem fakultetu gdje pokušavamo sa svim svojim partnerima i dionicima, prvenstveno poljoprivrednim proizvođačima, utjecati na povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Riječ je o ulaganju u znanost i inovacije, transferu znanja i tehnologija, uz inovativan pristup proizvodnji supstrata i uporabi u voćarstvu i cvjećarstvu. Za budućnost hrvatske poljoprivrede vrlo je bitan uzgoj radno intenzivnih kultura, a ovakav način rješavanja u vidu organskog gnojiva, komposta i presadnica, bit će značajan za cjelokupno gospodarstvo“, poručio je Zmaić.
U projekt je uključena i gradska tvrtka Unikom kao partner, a kako otkriva dekan fakulteta, cilj im je doći do 8% ukupne površine pod ekološkom proizvodnjom koja je sada na 5% jer je ona budućnost poljoprivrede.
"Nadam se da ćemo svi imati veliku korist od ovog projekta te da ćemo nabaviti opremu koja će omogućiti dodatna znanstvena istraživanja. Važno je da su osim znanstvenih institucija uključeni i gospodarstvenici, koji će se moći koristiti tim transferom znanja i patentom koji će iz toga proizaći“, zaključio je Zmaić.
Inače, projekt će trajati tri godine, a njegovom će se provedbom stvoriti znanstvene, gospodarske i društvene vrijednosti.
Tagovi
Autorica
Partner
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
Vladimira Preloga 1,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 554 801,
e-mail: tajnistvo@fazos.hr
web: http://www.fazos.unios.hr/
Andrej Žalec
prije 4 godine
Dobio sam odgovor Melite Berečić i javno se zahvaljujem.
melibere
prije 4 godine
Andrej Žalec, ispričavam se, nisam provjeravala privatne poruke. Čekam Vas tamo, pozdrav!
Andrej Žalec
prije 4 godine
Avtorici, poslao sam komentar ali ni posle 4 dana nisam primio odgovor. Zar tako malo značimo čitatelji?