Prve trešnje po 55 kuna

Visinu cijena na toj pijaci, koja je u prosjeku skuplja od ostalih dubrovačkih tržnica, prodavači objašnjavaju višim troškovima prijevoza svoje robe i zakupa štanda.

Tržnica unutar dubrovačkih zidina ovih je svibanjskih dana prepuna turista koji se u obilasku Grada rado na njoj zadržavaju. Uza sezonsko voće i povrće ponuđeno na štandovima, njihovu pozornost posebno privlače slatke delicije dubrovačkog podneblja.

Cijene su poprilično visoke pa se tako suhe smokve prodavaju po cijeni od 20 do 40 kuna, ušećerene narančine kore, poznate kao arancini, od 20 kuna naviše, ovisno o pakiranju, dok se cijena rakije travarice penje na čak 50 kuna po litri.

Prodavači kažu kako su najbolji kupci Talijani i Francuzi, dok je zanimanje domaćih posjetitelja uglavnom usmjereno na sezonsko voće i povrće koje se nudi po visokim cijenama. Tako se, primjerice, cijena mladog boba proteklih dana kretala oko 40 kuna po kilogramu, tikvice su se prodavale za 30 kuna a cvjetača po 15 kuna po kilu, artičoke za četiri do pet kuna po komadu, blitva za dvije kune ‘po balici’, dok je kilogram luka bio od 10 do 15 kuna.

Cijene voća bile su također izuzetno visoke pa je, primjerice, kilogram jabuka koštao 15 kuna, jagoda 30 kuna, a bresaka i grožđa 40 kuna, dok su se prve trešnje prodavale za 55 kuna po kilogramu. Zbog visokih cijena namirnica na tržnici na Gundulićevoj poljani i mogućnosti plaćanja kreditnim karticama, stanovnici dubrovačke povijesne jezgre uglavnom kupuju voće i povrće u obližnjim samoposlugama, a prodavači na ‘zelenoj placi’ svoje kupce najčešće nalaze među vlasnicima restorana.

Visinu cijena na toj pijaci, koja je u prosjeku skuplja od ostalih dubrovačkih tržnica, prodavači objašnjavaju višim troškovima prijevoza svoje robe i zakupa štanda. Ističu, naime, kako ih prijevoz tradicionalnim ‘karićem’ od ulaza u Grad do tržnice stoji 50 kuna a isto toliko iznosi i dnevni zakup ‘banka’ na kojemu izlažu svoje proizvode.

Među stranim turistima koji ipak više razgledaju nego što kupuju, češći su gosti stacionirani na kopnu od putnika s kruzera koji u Dubrovniku u prosjeku provode tek nekoliko sati.

Prodavači se žale da im ove godine u predsezoni posao slabo ide, jer je gostiju još premalo, pa manje kod njih kupuju i vlasnici restorana. Domaćima, a posebno umirovljenicima koji čine značajan dio stanovništva povijesne jezgre, tržnica je, pak, postala (pre)skupa pa je sve manje onih koji se s nje vraćaju punih vrećica.

Autor: Anet Marunić-Lisičić