• FarmCircle
  • 13.12.2018. 15:00

Projekt FarmCircle: Mladi poljoprivrednici mogu i trebaju biti pokretači kružne ekonomije

Klimatske promjene posljednjih godina uzimaju sve više maha. Kako poljoprivrednici mogu djelovati kako bi se to spriječilo? Jedno od rješenja je stvaranje proizvoda dodane vrijednosti. Provjerite o čemu se radi.

Foto: farmcircle.net
  • 956
  • 87
  • 0

Klimatske promjene i porast temperature značajno utječu na svakodnevnicu. U cilju sprječavanja klimatskih promjena, većina Vlada zemalja svijeta su se složile u pogledu zajedničkih napora za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje. Ciljevi za održivu budućnost su objedinjeni kroz 17 ciljeva za održivi razvitak (Sustainable Development Goals) koje je razvila Organizacija Ujedinjenih naroda (UN) za prehranu i poljoprivredu (eng. Food and Agriculture Organization, FAO).

Posljedice klimatskih promjena se posebice osjete u poljoprivredi gdje ekstremne temperature, suše, poplave i nagle promjene vremena te pojačana pojava štetnika ugrožavaju prinose i dobrobit životinja. Klimatske promjene su izazvane prekomjernim stvaranjem ugljikovog dioksida i ostalih stakleničkih plinova u atmosferu. Jedna od glavnih mjera za sprječavanje klimatskih promjena je dekarbonizacija društva tj. izbjegavanje korištenja proizvoda iz fosilnih izvora, smanjenje emisija iz stočarstva te prikupljanje ugljikovog dioksida iz atmosfere kroz dodatnu sadnju biljaka.

Poljoprivreda dobiva još jednu ulogu: upijanje ugljika

Fosilni izvori, nafta i prirodni plin, nisu samo sirovina za proizvodnju goriva za unutarnje izgaranje (benzin, dizel) već za čitav niz derivata: lož ulje, kemikalije, lijekovi, plastika, kozmetika, mineralna gnojiva, … Znanstvenici su uočili da biomasa ima značajan sadržaj ugljika, zbog čega je moguće proizvoditi materijale koji imaju vrlo sličan sastav kao i proizvodi dobiveni kemijskom obradom nafte. Time nastaju proizvodi poput bioplastike, biokemikalija, obnovljivih goriva (bioplin, biometan, peleti, agropeleti, …), organsko gnojivo, itd. Inovacijama proizvodnje zamjenskih proizvoda iz biomase za proizvode iz fosilnih izvora započeo je proces dekarbonizacije društva u kojemu poljoprivreda dobiva još jednu ulogu: apsorpciju ili upijanje ugljika iz atmosfere kroz dodatnu sadnju biljaka. U novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici se razmatraju različiti načini motiviranja poljoprivrednika da se angažiraju u upijanju ugljika kroz tzv. žetvu ugljika (carbon farming).

Prelazak na niskougljično društvo daje nove prilike za poljoprivrednika u okruženju bioekonomije - gospodarstva koji zamjenjuje sirovinsku osnovicu iz fosilnih i neobnovljivih izvora, obnovljivim alternativama. 

csd
Prelazak na niskougljično društvo daje nove prilike za poljoprivrednika u okruženju bioekonomije (foto: farmcircle.net)

Poljoprivrednik u bioekonomiji može zauzeti dva glavna položaja, s ili bez angažmana sadnje dodatnih biljaka ili novih sorti s većom biomasom u upijanju ugljika. Može biti dobavljač biomase za tržište ili sam proizvoditi proizvode iz biomase za vlastite potrebe i tržište. Naravno, isto kako i kod proizvodnje hrane i krmiva, veća dodana vrijednost ostaje poljoprivredniku ako je proizvod spremniji za tržište ili ako se poljoprivrednik penje od osnovice piramide (dobavljač biomase) prema vrhu (proizvodi s dodanom vrijednosti). Iz piramide je vidljivo da se i s proizvodnjom hrane i krmiva već sudjeluje u bioekonomiji i time se dolazi do gornjeg dijela piramide. Proizvodnja hrane je kralježnica buduće hrvatske bioekonomije. No, uz proizvodnju hrane je moguće napraviti još čitav splet proizvoda dodane vrijednosti.

Proizvodnja hrane je kralježnica buduće hrvatske bioekonomije. 

Stvaranje proizvoda dodane vrijednosti

Primjerice, uz proizvodnju vina, moguće je proizvesti i ulje iz sjemenki grožđa (maloprodajna cijena: oko 300 kn/l) za farmaceutsku industriju, trop posušiti i samljeti u brašno s bioaktivnim sastojcima koji se ubraja u "superhranu" (maloprodajna cijena: oko 178 kn/kg) za pekarsku industriju te ostaci iz zimske rezidbe za agropelete (maloprodajna cijena: 1 kn/kg) za vlastite potrebe ili tržište. Time se, uz vino, proizvode još 3 dodatna proizvoda koja nastaju pri uobičajenim aktivnostima proizvodnje vina i njege vinograda. Još jednostavniji primjer je odabir sorti žitarica koje imaju veću biomasu u odnosu na zrno.

To ne znači da se prinos zrna smanjuje već naprotiv, ali se povećava podzemni i nadzemni dio biomase čime se ostvaruje upijanje ugljika, ali i povećanje organske tvari u tlu dok se nadzemni dio koristi za proizvodnju npr. peleta. Isto se postiže i sadnjom pokrovnih usjeva u međusmjeni glavnih kultura plodoreda. Iz veće nadzemne biomase moguće je proizvoditi agropelete, i to ne samo za ogrjev, već i za krmivo (razne travnate kombinacije s lucernom ili aktivnim ugljenom) i stelju (slamnati peleti, kombinacija slame i aktivnog ugljena) čime se, opet, penje po piramidi bioekonomije i dobiva veća cijena po kilogramu proizvoda, posebno ako se uspije ući na tržište kućnih ljubimaca. 

Energetska učinkovitost prvi korak ka uštedi, ali i smanjenju klimatskih promjena

Ovi primjeri ukazuju da se prilagodom poljoprivredne proizvodnje može postići dodatni prihod u bioekonomiji. Korak dalje je ušteda, proizvodnja i korištenje energije na poljoprivrednom gospodarstvu za vlastite potrebe te tržište. Energetska učinkovitost je prvi korak k smanjenju emisija stakleničkih plinova, ali i k smanjenju računa za energiju.

Jednostavan primjer energetske učinkovitosti u poljoprivredi je predaja topline: mlijeko nakon mužnje ima temperaturu oko 36°C i treba ga ohladiti za oko 30°C. Toplinu koja se oslobađa iz hlađenja mlijeka može se "uhvatiti" i predati u vodu za pranje i održavanje, koja treba biti zagrijana. Postavljanjem cijevi za vodu duž laktovoda te njihovom izolacijom, troši se energija samo na dogrijavanje vode. Proizvodnja energije iz vlastitih izvora, prvenstveno korištenjem energije Sunca za električnu (fotonaponski sustavi) i toplinsku (sunčani kolektori za grijanje tople vode), energije Zemlje za grijanje i hlađenje (dizalice topline) te proizvodnja goriva iz biomase (peleti, briketi, drveni ugljen, bioplin, biodizel, bioetanol, biometan), omogućuje poljoprivredniku uštedu energije, ali i dodatni proizvod za tržište.

cd
Jednostavan primjer energetske učinkovitosti u poljoprivredi je predaja topline nakon mužnje (foto: farmcircle.net)

Očekuje se izgradnja biorafinerija

Proizvodnjom i korištenjem obnovljive energije na poljoprivrednom imanju te prodajom viškova energije, poljoprivrednik zauzima položaj koji se na energetskom tržištu zove "prosumer" istovremeni proizvođač i potrošač energije, položaj koji će se iza 2020. godine naročito poticati unutar energetskog sektora. Zbog klimatskih ciljeva u energetskom sektoru, očekuje se izgradnja biorafinerija - velikog sustava proizvodnje biogoriva i ostalih proizvoda iz biomase (električna i toplinska energija, biopolimeri, biokemikalije, …). Biorafinerija djeluje slično kao i naftna rafinerija gdje se, u istovremenoj proizvodnji dobivaju razni proizvodi iz biomase (derivati biomase): proteini (krmivo), biopolimeri, vlakna, napredna biogoriva, električna i toplinska energija. Biorafinerije su veliki sustavi koji počinju od 300.000 t biomase godišnje, pa na više te stvaraju veliku potražnju za biomasom u njihovom radijusu. Dokaze da je proizvodnja bioplastike iz biomase već krenula, moguće je pronaći u sljedećim primjerima: Coca-Cola koristi 30% biomase za svoju poznatu ambalažu kao PlantBottle™ od 2009. godine, a 2018. godine Lego je počeo proizvoditi Lego kockice iz ostatka iz šećerne trske (bagas). 

Sastavili edukativne materijale kao vodič poljoprivrednicima

Kroz projekt DSPF Farm Circle (1.1.-31.12. 2018.), Energetski institut Hrvoje Požar, nevladina udruga DOOR (Hrvatska), Mediteranski agronomski institut u Chania-i (Grčka) te Štajerska Poljoprivredna komora (Austrija), uz veliku pomoć Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, sastavili su materijal o mogućnostima sudjelovanja poljoprivrednika u bioekonomiji iz područja dunavske regije te posebno educirali o toj temi djelatnike Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. 


Tagovi

FarmCircle Projekt EIHP Energetski institut Hrvoje Požar Poljoprivreda Klimatske promjene Bioekonomija Biomasa


Partner

Energetski institut Hrvoje Požar

Savska cesta 163, 10001 Zagreb, Hrvatska
tel: 01/6040-588, fax: 01/6040-599, e-mail: [email protected] web: http://www.eihp.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jake (i mlađe) snage Agrokluba su na Osječkom sajmu. Gdje ste vi? :)