Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 22.04.2009.

Proizvodnja zdrave hrane "Na malenom brijegu"

Rođen u Zagrebu, Vladimir Vlajinić je nakon niza radnih sezona u inozemstvu odlučio vratiti se u stari kraj i posvetiti se proizvodnji hrane i turizmu

  • 1.980
  • 98
  • 0

Kako netko tko je rođen u Zagrebu, živi i radi sedam sezona u Italiji, te pet godina na španjolskim Tenerifima, a završi u naselju Ribnjačka, općina Velika Pisanica, kao ekološki proizvođač hrane? Nostalgija? Korjeni? Zov domovine?

Vladimir Vlajinić, glava obiteljskog gospodarstva za ekološku proizvodnju »Na malenom brijegu« sve je samo ne običan ekološki proizvođač zdrave hrane.

Njegovi su roditelji prije četrdesetak godina u potrazi za zaposlenjem preselili u Zagreb gdje se Vladimir rodio, odrastao i školovao u grafičkoj struci. Vikendi provedeni kod bake u Ribnjačkoj ostali su Vladimiru u sjećanju kao najljepši dio njegova djetinjstva.

»Nisam mogao zaboraviti bakine vinograde i kućice u Ribnjačkoj gdje smo sestra i ja dolazili s roditeljima vikendima i praznicima. Nisam bio zadovoljan svojom kvalifikacijom, pa sam radije svake sezone odlazio u Italiju i tamo radio buking za izlete brodom u Veneciju. Volio sam slikati, pa sam svoje slike tamo prodavao turistima. Tako sam živio sedam sezona, a onda se preselio u Španjolsku, na Tenerife, gdje sam pet godina živio od slikanja. Nikada nisam zaboravio ljeta i vikende provedene u Ribnjačkoj. Mislim da sam se uvijek vidio jednoga dana upravo ovdje, na selu. Nikada se nisam vidio u svojoj struci grafičkog dizajnera. Namjeravao sam se vratiti ovamo makar kada budem u mirovini«, tvrdi Vladimir Vlajinić, pokretač ekološkog obiteljskog gospodarstva »Na malenom brijegu«. Njegov je stric odigrao važnu ulogu u ranijem povratku Vladimira. Godine 2002. Vladimir je kod strica naučio jahati, a 2003. i sam je nabavio jednu kobilu. Već 2004. godine ulazi u Upisnik obiteljskih gospodarstava s ekološkom proizvodnjom. Sada ima 25 ovaca, pet konja, voće (stare sorte), vinograde i povrće za svoje potrebe. Posebno voli mali začinski vrt u kojem uzgaja ružmarin, kadulju, majčinu dušicu i druge mirišljive začine. Oženio se s učiteljicom Vesnom (38) koja radi u OŠ »Severin«, a trogodišnja kći Laura i jednogodišnji sinčić Dorijan odrast će s njime na obiteljskom gospodarstvu. U međuvremenu se Vladimir počeo baviti sportskim jahanjem i nastupa u daljinskom jahanju, najnovijoj disciplini Hrvatskog konjičkog saveza, te je na prvoj službenoj utakmici dužine 45 kilometara, održanoj 2006. godine na Papuku iznad Daruvara, pobijedio. Od tada je prikupio i zavidan broj plasmana i medalja u toj sportskoj disciplini.

Želja mu je da počne sa seoskim turizmom, pa je već sagradio u dvorištu objekt za okupljanje u koji se može smjestiti i poslužiti tridesetak gostiju na ručku. Prije nekoliko dana odslušao je i seminar o ruralnom turizmu održan u njegovoj općini Velika Pisanica koji je organiziralo Ministarstvo turizma. Sredstvima »Zelene brazde« i »Tematski putevi« obnovio je tradicijsku kuću koju je kupio u blizini svoje kuće.

»Namjeravam ovu kuću namjestiti potpuno u originalnom stilu sa starim namještajem i perinama, te takvu ponuditi gostima. Kada gosti ne budu u njoj, bit će otvorena za razgledanje i obilazak. Za sada se teško živi od onoga što proizvedemo na gospodarstvu. Pomaže suprugina prosvjetarska plaća. Možda kada krenu izleti i dođu gosti bude malo bolja situacija. Sada preživljavamo kako možemo, ali ne bih mijenjao ovaj stil života ni za što drugo«, kaže Vladimir Vlajinić.

Zna da turizam na hrvatskim selima neće procvjetati preko noći i da nije kao na moru da će turisti i tako i tako doći. Vladimir odlično govori talijanski, španjolski i engleski i vjerojatno bi kao turistički djelatnik na moru vrijedio zlata. No ne boji se života na svome brijegu, a turizam u ruralnim dijelovima Hrvatske za njega ima smisla i budućnost. Samo treba ponuditi pravu stvar: konje, zdravu hranu, originalnu baštinu, prirodu i predivan okoliš.

Autor: Senka Budimir