Proizvodimo li dovoljno hrane za naše potrebe, jesmo li spremni platiti hrvatski proizvod?

Veliki su se trgovci u početku krize uzrokovane širenjem Covida-19 i restriktivnim epidemiološkim mjerama, snažno okrenuli prema domaćim dobavljačima i proizvođačima hrane. Postali smo svjesni samodostatnosti, a mnogi su se još više okrenuli domaćim proizvodima, kako u Hrvatskoj, tako i u čitavom svijetu. S druge strane, čelnici EU isticali su važnost jedinstvenog tržišta i slobodne trgovine, čak i upozoravali na prehrambeni nacionalizam.

O tome proizvodimo li dovoljno hrane za naše potrebe, kako pandemija utječe na domaću proizvodnju, što možemo očekivati od zelenog plana, hrvatske strategije poljoprivrede i mnogim drugim temama, razgovaralo se na jučer održanom webinaru kojeg je organizirao Europski dom Zagreb u suradnji s Agroklubom.

Hrvatima je podrijetlo proizvoda tek na trećem mjestu prioriteta?

O tome da kupuju hrvatske proizvode složili su se svi panelisti, a posebno je Dalibor Kezele, direktor sektora poljoprivrede iz Podravke d.d., istaknuo kako to nije samo lokalpatriotizam, već se radi i o kvaliteti koju smo davno uspostavili: "Kupnjom domaćih brendova pomažemo očuvanju domaće ekonomije, radnih mjesta, ali i naših poljoprivrednika koji se trude da bi opstali u ovoj surovoj konkurenciji."

Dragan Solić, načelnik sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje Centra za stočarstvo (HAPIH), s druge je strane naglasio kako brojna istraživanja, pa i EFSA-ino pokazuju kako je potrošačima u EU na prvom mjestu podrijetlo hrane, međutim ne i Hrvatima: "Našim građanima je na prvom mjestu njezina sigurnost, na drugom cijena, a tek na trećem mjestu podrijetlo. Ima se još puno za raditi na tom području", rekao je.

Anita Sever-Koren, ravnateljica uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede, dotakla se teme Strategije poljoprivrede te rekla kako ona predviđa povećanje poljoprivredne proizvodnje i njezine vrijednosti, ali ne ističe izričiti cilj postizanja samodostatnosti. No, naglasila je kako je on dio nacionalnog programa. Također je napomenula kako smo se uključili u otvoreno tržište ne razmišljajući otkuda hrana dolazi, čega su ljudi sve više svjesni.

Naglašena je i sve veća potreba za biljnim proteinima, a kako kaže Sever-Koren, radi se o proizvodu koji je na razini EU deficitaran, te postoji velika ovisnost o uvozu iz država koje su puno produktivnije, a ondje je on uglavnom GMO.

"Postoji incijativa da se postigne i njihova samodostatnost u EU. No, jesmo li spremni platiti takav hrvatski proizvod? Moramo biti svjesni da će on biti skuplji od onoga s dalekih tržišta na kojima je, primjerice, odobreno koristiti GMO", istaknula je.

Koliko su hrvatski poljoprivrednici spremni za zeleni plan?

Kako je Europska komisija donijela novi, zeleni plan Od polja do stola kojim se afirmira ekološka proizvodnja s manje pesticida i gnojiva, uz značajnije korištenje alternativnih izvora energije, postavljeno je pitanje koliko su naši poljoprivrednici spremni provesti ga u djelo?

Sever-Koren je istaknula kako imamo one koji su spremni koristiti visoke tehnologije, međutim kako to nije rješenje primjenjivo na sve. Naglasila je da postoje različite potrebe država članica, a da je važno dostići razinu realnu za Hrvatsku, kao i za druge države koje dijele slične probleme.

Video webinara u cijelosti možete pogledati na ovoj poveznici

Kezele je upozorio kako, unatoč vlastitoj proizvodnji u Podravki, imaju potrebu za uvozom sušenog povrća za Vegetu, budući da produktivnost iz godine u godinu pada te nije bilo kapaciteta za izgradnju sušare koja bi zadovoljila njihove potrebe.

"Pohvalio bih Virovitičko-podravsku županiju koja je pokrenula sustave navodnjavanja većih površina te u naredne dvije godine planira izgraditi sušaru koja bi ispunila naše, ali i zahtjeve ostatka tržišta. Volio bih da i ostale jedinice lokalne samouprave slijede primjere kako se dobrim projektima mogu nabaviti sredstva i da samodostatnost pomaknemo prema željenom broju od sto posto", naglasio je.

U pola godine uvezli smo hrane za preko milijardu eura

Valentina Šimić, viša stručna suradnica Udruženja prehrabreno-prerađivačke industrije HGK, iznijela je podatak kako je Hrvatska u prvih šest mjeseci uvezla hrane u vrijednosti preko milijardu eura.

"Samodostatnost imamo u ratarskim kulturama, a izvozimo ih, dok s druge strane imamo manjak visokovrijednih gotovih produkta, kao što su pekarski. Broj onih koji nose oznake "Izvorno hrvatsko" se povećava, kao i usluge. Iako su podaci o uvozu hrane poražavajući, radimo na tome da potrošač prepoznaje hrvatski proizvod i da ga i dalje kupuje", rekla je.

Kao ograničavajuče čimbenike u pekarskoj, ali i u ostalim industrijama u Hrvatskoj, naglasila je radnu snagu koja je jeftinija u drugim državama, nepostojeću infrastrukturu, skupu proizvodnju, inovacije za kojima kaskamo i po kojima smo na dnu u EU.

Kako bi potaknuli potrošače na kupnju domaćeg, koriste se i etikete koje govore o njihovu podrijetlu, no prepoznaju li ih kupci?

Morat ćemo tražiti stočare koji će nositi proizvodnju?

"U promociji podrijetla hrane moramo biti daleko agresivniji. Uvjereni smo da su znakovi prihvaćeni kod potrošača i svaki dan broj korisnika se povećava. No, moramo biti oprezni kako "od šume više ne bi vidjeli drvo", rekao je Solić.

Dodao je i kako sve manje ljudi živi na selu te da ćemo morati tražiti poljoprivrednike koji će nositi proizvodnju, pogotovo u stočarstvu. Velik je, kaže, pritisak na genetici, traži se veća količina mlijeka po jedinici.

"Zadržali smo proizvodnju mlijeka od prošle godine, dok su drugi u EU rasli. Ako stočna hrana bude jeftinija, imat ćemo veću mogućnost konkurirati na tržištu. Sada smo kao država od 40 do 70 posto samodostatni u određenim stočarskim proizvodima. Prilika postoji, ali treba velik angažman", rekao je Solić za kraj.