Osnovana je Lokalna akcijska grupa (LAG) Krka u koju su se, među ostalima, učlanili proizvođači sira, pršuta, maslinova ulja, vina, pružatelji turističkih usluga, a dio LAG-a je i Nacionalni park Krka te razne udruge građana i jedinice lokalne samouprave.
LAG Krka pokriva područje od planine Promine do ušća rijeke Krke, na površini od oko 1,1 milijun četvornih kilometara, s oko 23 tisuće stanovnika. Sjedište LAG-a je u Drnišu, a obuhvaća gradove Drniš, Skradin i sedam naselja grada Šibenika - Brnjicu, Čvrljevo, Dubravu, Goriš, Gradinu, Konjevrate i Lozovac, te općine Bilice, Ružić, Prominu i Unešić.
Njegovo osnivanje zajednički su financirali Šibensko-kninska županija i UNDP, iz sredstava nizozemske vlade, a u sklopu projekta “Uvođenje LEADER pristupa u Šibensko-kninsku županiju”, vrijednog 200 tisuća kuna.
Cilj LAG-a je mobiliziranje i provedba lokalnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz lokalna partnerstva sva tri sektora, odnosno uspostava i razvoj veza između aktivnosti koje pridonose gospodarskom razvoju tog prostora.
Namjera mu je pomoći građanima, grupama, tvrtkama i drugim nositeljima razvoja u ruralnom prostoru da razmotre potencijal svojega područja te potaknu provedbu integriranih strategija i programa održivog razvoja, što će biti posebno važno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
- Svakako je konačni cilj LAG-a postati partner Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, što znači preuzeti dio poslova upoznavanja i pokretanja lokalnih zajednica, osobito poduzetnika, za pripremu projekata ruralnog razvoja za fondove EU-a, naglasila je Ivana Laginja, voditeljica UNDP-ova ureda u Zadru.
Uvjerenje kako će novoosnovani LAG Krka biti primjer dobre prakse i dobar putokaz primjene novog modela ruralnog razvoja ne samo u Šibensko-kninskoj županiji, izrazila je i Marlena Foigl, pročelnica za gospodarstvo Šibensko-kninske županije.
Za predsjednika LAG-a Krka, inače, izabran je Joško Lokas, poduzetnik iz Pakova Sela, a potpredsjednica je Ksenija Grubišić iz Turističkog informativnog centra Dubrava.
Autor: MARINA JURKOVIĆ
Izvori
Tagovi
76
Glasova: 60
Da, nije pravedno da istu stvar poljoprivrednik mora platiti više. Neka svi plate po količini otpada kojeg proizvedu. 78,9%
Glasova: 8
Ne, to je sasvim u redu. Poslovni subjekti trebaju odvoz otpada platiti više od privatnih osoba 10,5%
Glasova: 8
Ne zanima me, imam drugih briga 10,5%