Pretraga tekstova
Prikupljena se božićna drvca u Beču iskorištavaju za proizvodnju električne energije te za centralno grijanje, a od prošle godine jedan dio odlazi i na deponiju otpada Rautenweg, gdje postaje hrana za ugroženu autohtonu austrijsku vrstu koza koja je tamo nastanjena.
Netko će ga držati do Svijećnice, a netko ga raskititi i odložiti već za Sveta Tri kralja. Gdje će potom završiti? Bečko komunalno poduzeće za zbrinjavanje otpada (MA 48), pak, i ove će se godine pobrinuti da islužena božićna drvca svoj životni vijek ne završe u otpadu.
Od 27. prosinca 2018. pa sve do 13. siječnja 2019. stanovnici grada Beča svoja božićna drvca naime mogu kao i svake godine predati na posebno predviđena mjesta. Ove godine u Beču postoje 534 takva javna mjesta za prikupljanje božićnih drvaca, a zaposlenici MA 48-odjela apeliraju na građane da borove donesu bez nakita i ukrasa, navode iz Eurocomma.
Prikupljena se božićna drvca u Beču iskorištavaju za proizvodnju električne energije te za centralno grijanje, a od prošle godine jedan dio odlazi i na deponiju otpada Rautenweg, gdje postaje hrana za ugroženu autohtonu austrijsku pasminu koza koja je tamo nastanjena.
Pinzgau koze atrakcija na bečkom odlagalištu otpada Rautenweg
U glavnom je gradu Austrije prošle godine prikupljeno ukupno 757 tona odnosno 173.000 komada božićnih drvaca, što je u usporedbi s 2017. godinom porast od osam posto.
Proizvedena je energija bila dovoljna za opskrbu 1.060 domaćinstava električnom energijom i 2.470 domaćinstava centralnim grijanjem cijeli mjesec dana. Informacije o lokacijama prikupljanja drvaca građanima su dostupne putem besplatne telefonske linije i mobilne aplikacije poduzeća za zbrinjavanje otpada, a sve su lokacije ucrtane i u online plan grada koji se može naći na stranicama bečke gradske uprave.
Organizirano prikupljanje božićnih drvaca u Beču započelo je 1990. godine, kada je građanima na raspolaganju stajalo samo 220 lokacija za prikupljanje, zaključuje se u priopćenju Eurocomma.
Tagovi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Iznenadio nas je umirovljeni susjed koji je svratio u Agroklub s posebnim darom – svojom literaturom iz 1945. godine! 📚 Stranice povijesti, miris papira i znanje koje je oblikovalo generacije😊
Đuro Japaric
prije 6 dana
Pa i ja sam Agroklubu poslao dio dokumentacije koju sam KUPIO putem NARODNIH novina , a iz koje se mogu vidjeti > visokoumne > sposobnosti hrvatskih Više [+] političara ! Danas je tehnika napredovala , pa svi na INTERNETU mogu ukucati ; Zakon o poljoprivrednom zemljištu 2018 ! Budući da HRVATI ne znaju čitati latinicu i ne razumiju o čemu se radi nužan je PRIJEVOD ! Gospođa Kolinda poštovala je zapovjedni članak 89 Ustava državice zvane RH i donijela je odluku o PROGLAŠENJU Zakona , kojega je donio nekakav hrvatski sabor na sjednici 16. veljače 2018 ! Člankom 101 lokalne vlasti ( općine i gradovi ) koje su htjele raspolagati sa državnom zemljom MORALE su donijeti PROGRAM raspolaganja u roku 3 mjeseca od stupanja Zakona ! Da bi to mogle Vlada i Ministarstvo istim Člankom morale su donijeti više Uredbi i Pravilnika , ali u roku 6 mjeseci ! Ako lokalne vlasti NEĆE donijeti PROGRAM , rezervna je varijanta da PROGRAM donesu Odjeli za poljoprivredu ŽUPANIJA ! kaznene odredbe Ako lokalne vlasti i Odjeli za poljoprivredu ne donesu PROGRAM , KAZNI NEMA ! Koji su KRETENI pisali Zakon ? KRETENI u ne hrvatskom saboru neka pročitaju što su nametnuli , kao i gospođa Kolinda !