Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 17.02.2009.

Prijeti globalno zagrijavanje

U HRVATSKOJ DO DRUGE POLOVINE STOLJEĆA TEMPERATURE VEĆE ZA 3-3,5 CELZIJEVA STUPNJA

  • 1.158
  • 57
  • 0

U budućnosti će klima u Hrvatskoj postati toplija i suša, a ukoliko se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, od 2040. do 2070. godine očekuje nas temperature veće za tri do 3,5 stupnja Celzijeva, stoji u jučer predstavljenom izvješću Programa UN-a za razvoj (UNDP) o društvenom razvoju u svijetu i Hrvatskoj. Izvješće je, kako je kazao predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Yuri Afanasiev prvo u svijetu koje se temelji na novim analizama, dok će izvješća iz drugih zemalja tek biti objavljena u godinama koje slijede.


U opasnosti gradovi uz more


Klimatske promjene najviše će utjecati na turizam, poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo i zdravlje ljudi, stoji u izvješću. Primjerice, očekuje se da će klimatske promjene dovesti do neugodno vrućih ljeta duž jadranske obale, zbog čega će i većina turista izbjegavati Jadran te hrliti prema sjevernoj Europi, čija će mora postati toplija. Prvo će, pritom, na udaru u Hrvatskoj biti kampovi, koji danas u velikom omjeru sudjeluju u turističkim prihodima, a koje će zbog klimatskih promjena, turisti, srednja klasa, izbjegavati.

Do 2100. godine općenito će se globalna razina mora podići za devet do čak 88 centimetara, a u Hrvatskoj će posebno ranjiva područja biti dolina Neretve, rijeka Krka, jezero Vrana kod Biograda na Moru te otok Krapanj koji bi gotovo cijeli mogao završiti pod morem. U opasnosti će, međutim, biti i Split, Šibenik te ostali gradovi uz more, koje će se podignuti za 50 do čak sto centimetara. Zbog klimatskih će promjena, nadalje, samo u usjevima kukuruza Hrvatska 2050. godine izgubiti između šest i 16 milijuna eura, odnosno do čak 42 milijuna eura pedeset godina kasnije. Smanjeni protok vode u riječnim tokovima prouzročit će pak značajno smanjenje proizvodnje električne energije, budući da Hrvatska danas polovinu svoje struje proizvodi u hidroelektranama, što znači da će nam trebati i dodatni deseci milijuna eura kako bi izgubljene količine nadoknadili iz drugih izvora, i uvoza.

U morima će se događati stalne migracije postojećih vrsta ribe, a povećavat će se i broj novih, invanzivnih vrsta, koje već danas vrlo negativno utječu na postojeći ekosustav.


Opasne ribe


U Jadranu su već pronađene i dvije potencijalno otrovne vrste riba - atlantska napuhača i kuglakož, dok strijelka skakuša, posebno u delti Neretve, već stvara velike probleme.

Postoji, kazao je Afanasiev, čitav niz mjera s kojima bi se stanje uspjelo ublažiti, a zahvaljujući kojima bi Hrvatska čak mogla u budućnosti i uštedjeti. Prije svega, povećati treba energetsku efikasnost i korištenje obnovljivih izvora energije, primjerice solarnu, a u proces svakako uključiti treba i hrvatsku javnost, građane kojih 91 posto za potrebe ovog izvješća izjavilo kako podržava proaktivna rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

"Nisam od onih koji se prave da su očite promjene tek usamljeni slučajevi - ja sam jedan od onih koji odavno upozoravaju na, prije svega, dileme u energetici. Građani su, međutim, svjesni problema i, očito, ispred političara, a to je problem", kazao je jučer predsjednik Stjepan Mesić, glavni pokrovitelj skupa na kojem je predstavljeno izvješće UNDP-a. Hrvatska hitno, prije svega, mora donijeti svoju energetsku strategiju, u kojoj će znatno veću pozornost posvetiti obnovljivim izvorima energije, ali se nećemo smjeti odreći ni nuklearne energije", zaključio je Mesić.
Što se zdravlja tiče, znatno će porasti, zbog toplinskih udara, rizik od kardiovaskularnih bolesti, alergijskih oboljenja te zaraznih bolesti koje prenose komarci, ptice i mnogi drugi organizmi. Već je u ljeto 2003. godine u Hrvatskoj bilo 185 dodatnih smrtnih slučajeva prouzročenih toplinskim udarom, a ta će se brojka svake godine sve više povećavati.

  • 9-88 centimetara podići će se do 2100. godine globalna razina mora
  • 6-16 milijuna eura izgubit će Hrvatska u usjevima kukuruza do 2050. godine

Tekst: B.Mrvoš Pavić