• Puharska noć
  • 01.10.2018. 16:30

Prijatelji životinja: Tražimo otkazivanje proslave ubijanja, guljenja i krvoprolića puhova!

"U užasnoj praksi lova na puhove sudjeluju cijele obitelji koje nemaju dozvole za lov“, ističe se u zahtjevu Mreže za zaštitu životinja kojim od grada Čabra traže trajno otkazivanje "Puharske noći“ na Kozjem vrhu. Grad Čabar: "Tradicija lova na puhove potječe od vremena Rimskog Carstva“

Foto: Mreža za zaštitu životinja
  • 633
  • 51
  • 0

Mreža za zaštitu životinja u koju su uključene 43 udruge pozvala je Grad Čabar i tamošnju Turističku zajednicu da otkažu "Puharsku noć"  zakazanu za 13. listopada na Kozjem vrhu.

U obrazloženju ističu da je Udruga Prijatelji životinja dobila informacije od stanovnika grada Čabra o tamošnjoj "užasnoj praksi lova na puhove“. Prema dobivenim saznanjima, u puholovu sudjeluju cijele obitelji koje nemaju dozvole za lov pa čak ih niti ne traže jer ne znaju da ih moraju imati, a postavljaju stotine klopki za puhove.

Osuđuju ubijanje, guljenje puhova  i proslavu krvoprolića

Ranjeni puhovi znaju satima umirati u klopkama, dok one sretnije ponekad znaju spasiti pojedinci i onda ih drže u krletkama, kao kućne ljubimce, jer puhovi zbog slomljene noge ne mogu natrag u šumu, ističe se u obrazloženju zahtjeva zabrane "okrutnog puholova“. Udruga prijatelji životinja i Mreža za zaštitu životinja posebno osuđuju "zabavu natjecanja u ubijanju i guljenju puhova“ kao i "proslavu krvoprolića“.

Naime, u sklopu zabavnog događanja s nastupom benda i chevap partyjem, u sklopu "Puharske noći“ organizatori  su za lovce puhova predvidjeli i nagrade - puholovke te do tri nagrade za najtežeg puha i posebnu nagradu za najbrže oguljenog puha.

Prijatelji životinja i   Mreža za zaštitu životinja, upozoravaju Čabar da potiče krivolov i kršenje zakona. Navode da u Hrvatskoj postoje četiri vrste puha, od kojih je dopušteno loviti samo velikog puha (osim na područjima gdje su zaštićeni posebnim propisima), dok su ostale tri vrste zakonom strogo zaštićene. Ukazuju na činjenicu da lovci u (noćnom) lovu ubijaju i zaštićene vrste puha, čime se ohrabruje kršenje zakonskih propisa. Udruge dodaju da puhovo meso danas više nije izvor preživljavanja, već puholov predstavlja izliku za druženje, a "ubijanje puhova isključivo zbog obijesne ljudske potrebe za zabavom i druženjem ne može i ne smije biti razlog za dopuštanje lova na ove životinje“, ističe se u obrazloženju Mreže za zaštitu životinja kojim od grada Čabra traže trajno otkazivanje „Puharske noći“.

Očitovanje Grada Čabra: Puh je lovna divljač!

Nakon ovih i sličnih prosvjeda Grad Čabar se na svojoj internetskoj stranici oglasio očitovanjem u kojemu se pak tvrdi da je puh koji obitava u Čabarskom kraju lovna divljač.

"U čabarskom kraju obitava veliki sivi puh. Južno od rijeke Save taj je puh lovna divljač te ga je dopušteno loviti od 1. listopada do 30. studenoga i to isključivo puholovkama s prirodnim mamcem. Tradicija lova na puhove je iznimno stara i potječe od vremena Rimskog Carstva. U Hrvatskoj se lov na puhove do danas održao na području Gorskog kotara i Like. Za razliku od negdašnjeg pristupa, danas se lovi isključivo posebno konstruiranim lovkama. U Hrvatskoj je brojno stanje populacije sivog puha zadovoljavajuće, i u sklopu održivog gospodarenja lovnim vrstama", tvrdi se u obrazloženju Grada Čabra.

Novi zahtjev za ukidanje "Puharske noći“

Tuk na utuk i Mreža je nakon ovog očitovanja uputila gradonačelniku i Turističkoj zajednici uputila novi dopis u kojemu, kao i u priopćenju za javnost,  smatraju da Čabar "nije adekvatno reagirao na zgražanje građana zbog najave ubijanja puhova za zabavu te da ne bi smio tražiti opravdanja za ono što se ne može ničim opravdati – besmisleno ubijanje puhova isključivo radi nezrelog i nakaradanog natjecanja tko je ulovio težeg puha i tko ga može brže oguliti“

Stela Cota, voditeljica Mreže za zaštitu životinja, izjavila je da je neprimjereno što grad Čabar opravdava natjecanja u lovu i guljenju puhova isticanjem da je "tradicija lova na puhove iznimno stara i potječe još od vremena Rimskog Carstva”. Cota upozorava: "U nekim dijelovima svijeta i dalje postoji tradicija ljudskog ropstva, dječjeg rada, genitalne mutilacije djevojčica i sklapanja brakova 8-godišnjih djevojčica sa starcima i njihovo posljedično silovanje itd. Postoje i brojne tradicije mučenja i ubijanja životinja. No sve te tradicije predmet su velikoga gnušanja i zakonskih zabrana jer je neprihvatljivo nastavljati tradicije kojima se živim bićima nanose bol i smrt.” Udruge smatraju da zabavni sadržaji ne smiju biti utemeljeni na ubijanju životinja, već u njima trebaju sudjelovati odrasle osobe koje pokazuju svoje vještine i znanja u nekom području (ples, glazba, pjevanje, tradicijske igre i sportovi i sl.).

Udruge stoga ponovo apeliraju na grad Čabar da otkaže "Puharsku noć” i da, kako kažu, svoju turističku ponudu i zabavne manifestacije ubuduće temelji na nenasilnim sadržajima zbog kojih, ističu, "nitko ne treba umrijeti“. Predlažu da puh bude zaštitni znak Čabra, ali u kontekstu njegove zaštite i zaštite prirode općenito, pa će se ime grada povezivati sa zaštitom životinja i prirode i s pozitivnim zabavnim i kulturnim sadržajima, a ne s mučenjem, smrću, primitivizmom i nasiljem. Smatraju da se izmjenama Zakona o lovstvu treba potpuno zabraniti puholov.

Kako će na ove najnovije prijedloge  i "naputke“ reagirati u Gradu Čabru i hoće li se "Puharsku noć“ zakazana za 13. listopada na Kozjem vrhu otkazati ili održati tek će se vidjeti.


Tagovi

Prijatelji životinja Mreža za zaštitu životinja Puharska noć Grad Čabar


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.