• Biogospodarstvo u EU
  • 18.07.2017. 16:30

Prihod u biogospodarstvu u EU 2,1 bilijuna eura

Zastupnica Marijana Petir istaknula je kako EU uvozi čak 53 energije i taj uvoz plaća više od milijardu eura dnevno, dok vlastiti kapaciteti za proizvodnju energije ostaju neiskorišteni.

  • 698
  • 38
  • 0

Izgradnja konkurentne industrije biogospodarstva u kontekstu razvoja poljoprivrede, prehrambenog, šumarskog i drvoprerađivačkog sektora bila je tema konferencije održane ovog tjedna u Europskome parlamentu u Bruxellesu u organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir i Hrvatskog drvnog klastera.

Na poziv zastupnice Petir na konferenciji su svoja iskustva podijelili eurozastupnici Hanu Takkula iz Finske i Norbert Lins iz Njemačke te Mihail Dumitru iz Glavne uprave za poljoprivredu EK i Giulio Volpi iz Glavne uprave za energetiku EK.

Zastupnica Marijana Petir istaknula je kako EU uvozi čak 53% energije i taj uvoz plaća više od milijardu eura dnevno, dok vlastiti kapaciteti za proizvodnju energije ostaju neiskorišteni.

Biogospodarstvo u EU zapošljava oko 18 milijuna radnika

"Ulaganja u EU-u 2015. godine u energiju iz obnovljivih izvora iznosila su 48,8 milijardi dolara, što je 60% manje nego 2011. godine i tom padu uzrok nisu samo niži troškovi tehnologije. Stoga, iako je Unija i dalje vodeća po ulaganjima u energiju iz obnovljivih izvora po glavi stanovnika, njezin udio u ukupnim ulaganjima u tom području brzo opada", rekla je Petir, napomenuvši kako je potrebno osigurati dostatnu sigurnost ulagačima za povratak investicija.

Prema izvješću Konzorcija za biogospodarstvo i industriju iz 2016. godine godišnji prihod sektora biogospodarstva u EU iznosio je više od 2,1 bilijuna eura i zapošljavao oko 18 milijuna radnika u EU. Očekivani rast održive primarne proizvodnje, prerade hrane i industrijske biotehnologije i biorefinerija se ostvaruje što dovodi do razvoja novih bioloških industrija, pretvaranja postojećih i otvaranje novih tržišta za bio-bazirane proizvode.

"Komisija procjenjuje da bi financiranje izravnog istraživanja povezano sa Strategijom biotehnologije prema Obzoru 2020. moglo generirati oko 130.000 radnih mjesta i dodati vrijednost 45 milijardi eura u sektorima bioekonomije do 2025. godine. Daljnji se rast očekuje od drugih - izravnih i neizravnih - javnih i privatnih ulaganja u sve podsektore biogospodarstva", pojašnjava Petir.

Potrebno informiranje hrvatskog gospodarstva

U Hrvatskoj, prema podacima Zavoda za statistiku, sektor baziran na biogospodarstvu zapošljava više od 115.000 zaposlenih, dok samo sektor šumarstva i drvno prerađivačke industrije zapošljava oko 53.000 osoba uz prihod od gotovo dvije milijarde eura godišnje. Petir kaže da je potencijal daljnjeg razvoja ovoga sektora u Hrvatskoj velik, pogotovo u razvoju naprednih zelenih poslova koji uključuju proizvodnju biogoriva i biomase ali i uvođenje brojnih tehnologija koje se razvijaju u EU.

Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran naglasio je potrebu informiranja hrvatskog gospodarstva o prednostima bio-baziranih industrija.

"Europa želi postati društvo bez fosilnih goriva (Fossil Free Society), a to znači da će u narednih 30-40 godina biti potrebno zamijeniti fosilna goriva biogorivima i koristiti više bioproizvoda u svim segmentima života. Trebat će nam i biomaterijali, i bioljekovi i biohrana. To znači da će se proizvodnja bazirati na domaćim sirovinama čije postojeće dodane vrijednosti nisu zadovoljavajuće", rekao je Kavran, istaknuvši kako treba razvijati i primjenjivati nova znanja i inovacije.

Mogućnost za nova tržišta

"Promidžba aktivnog šumarstva jako je bitna jer će samim time i ruralna područja zaživjeti. Šume su vrlo važne i Hrvatska i Finska tu moraju odigrati važnu ulogu", rekao je Takkula.

Mihail Dumitru iz DG AGRI govorio je o bioekonomiji kao ključnom sektoru EU i o tome kako možemo doprinijeti razvoju bioekonomije u svijetu. Naglasio je važnost industrije šumarstva koja zapošljava 3,2 milijuna ljudi i donosi 0,5 milijardi eura prihoda. Sinergijom primarnih sektora i bioekonomije otvara se mogućnost za nova tržišta budući da bioekonomija kao najinovativniji sektor podrazumijeva velik broj inovacija i radnih mjesta. Procesi poput ozelenjavanja donose novac ukoliko se svi pridržavaju uvjeta poput diverzifikacije usjeva, održavanja pašnjaka ili odvajanja 5% zemlje za ekološki odgovornu proizvodnju.

Hrvatska ima vrijedne šume

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić naglasio je kako Hrvatska ima izuzetno vrijedne šume, a iz toga izranjaju neprocjenjive gospodarske, socijalne i ekološke vrijednosti. Smatra kako šumama moramo gospodariti tako da sutra vrijede više nego danas te kako trendovi iseljavanja i demografskog zaostajanja ruralnih krajeva znače golem gubitak radne snage za šumarstvo. Također je naglasio i kako je obrazovni sustav poprilično neusklađen s potrebama na tržištu rada te kako nedostaje kompetencija iz upravljanja i vođenja organizacijskih jedinica.

Jakupčić je izrazio i zabrinutost zbog problema s kojima se suočavamo u šumama. "Problem sušenja u nizinskim šumama je sve veći, posebno zbog klimatskih promjena u novije vrijeme koje uzrokuju promjene nivoa podzemnih voda. Zbog zamočvarivanja tla dolazi do fiziološkog slabljenja hrasta lužnjaka, jasena, čak i crne johe. Uz to, znanost još uvijek nema odgovor na borbu protiv hrastove mrežaste stjenice", istaknuo je.


Tagovi

Biogospodarstvo EU Petir Šume Zaposlenost Radna snaga Hrvatski drvni klaster


Autorica

Karolina Rastija

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas