Prihod u biogospodarstvu u EU 2,1 bilijuna eura

Izgradnja konkurentne industrije biogospodarstva u kontekstu razvoja poljoprivrede, prehrambenog, šumarskog i drvoprerađivačkog sektora bila je tema konferencije održane ovog tjedna u Europskome parlamentu u Bruxellesu u organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir i Hrvatskog drvnog klastera.

Na poziv zastupnice Petir na konferenciji su svoja iskustva podijelili eurozastupnici Hanu Takkula iz Finske i Norbert Lins iz Njemačke te Mihail Dumitru iz Glavne uprave za poljoprivredu EK i Giulio Volpi iz Glavne uprave za energetiku EK.

Zastupnica Marijana Petir istaknula je kako EU uvozi čak 53% energije i taj uvoz plaća više od milijardu eura dnevno, dok vlastiti kapaciteti za proizvodnju energije ostaju neiskorišteni.

Biogospodarstvo u EU zapošljava oko 18 milijuna radnika

"Ulaganja u EU-u 2015. godine u energiju iz obnovljivih izvora iznosila su 48,8 milijardi dolara, što je 60% manje nego 2011. godine i tom padu uzrok nisu samo niži troškovi tehnologije. Stoga, iako je Unija i dalje vodeća po ulaganjima u energiju iz obnovljivih izvora po glavi stanovnika, njezin udio u ukupnim ulaganjima u tom području brzo opada", rekla je Petir, napomenuvši kako je potrebno osigurati dostatnu sigurnost ulagačima za povratak investicija.

Prema izvješću Konzorcija za biogospodarstvo i industriju iz 2016. godine godišnji prihod sektora biogospodarstva u EU iznosio je više od 2,1 bilijuna eura i zapošljavao oko 18 milijuna radnika u EU. Očekivani rast održive primarne proizvodnje, prerade hrane i industrijske biotehnologije i biorefinerija se ostvaruje što dovodi do razvoja novih bioloških industrija, pretvaranja postojećih i otvaranje novih tržišta za bio-bazirane proizvode.

"Komisija procjenjuje da bi financiranje izravnog istraživanja povezano sa Strategijom biotehnologije prema Obzoru 2020. moglo generirati oko 130.000 radnih mjesta i dodati vrijednost 45 milijardi eura u sektorima bioekonomije do 2025. godine. Daljnji se rast očekuje od drugih - izravnih i neizravnih - javnih i privatnih ulaganja u sve podsektore biogospodarstva", pojašnjava Petir.

Potrebno informiranje hrvatskog gospodarstva

U Hrvatskoj, prema podacima Zavoda za statistiku, sektor baziran na biogospodarstvu zapošljava više od 115.000 zaposlenih, dok samo sektor šumarstva i drvno prerađivačke industrije zapošljava oko 53.000 osoba uz prihod od gotovo dvije milijarde eura godišnje. Petir kaže da je potencijal daljnjeg razvoja ovoga sektora u Hrvatskoj velik, pogotovo u razvoju naprednih zelenih poslova koji uključuju proizvodnju biogoriva i biomase ali i uvođenje brojnih tehnologija koje se razvijaju u EU.

Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran naglasio je potrebu informiranja hrvatskog gospodarstva o prednostima bio-baziranih industrija.

"Europa želi postati društvo bez fosilnih goriva (Fossil Free Society), a to znači da će u narednih 30-40 godina biti potrebno zamijeniti fosilna goriva biogorivima i koristiti više bioproizvoda u svim segmentima života. Trebat će nam i biomaterijali, i bioljekovi i biohrana. To znači da će se proizvodnja bazirati na domaćim sirovinama čije postojeće dodane vrijednosti nisu zadovoljavajuće", rekao je Kavran, istaknuvši kako treba razvijati i primjenjivati nova znanja i inovacije.

Mogućnost za nova tržišta

"Promidžba aktivnog šumarstva jako je bitna jer će samim time i ruralna područja zaživjeti. Šume su vrlo važne i Hrvatska i Finska tu moraju odigrati važnu ulogu", rekao je Takkula.

Mihail Dumitru iz DG AGRI govorio je o bioekonomiji kao ključnom sektoru EU i o tome kako možemo doprinijeti razvoju bioekonomije u svijetu. Naglasio je važnost industrije šumarstva koja zapošljava 3,2 milijuna ljudi i donosi 0,5 milijardi eura prihoda. Sinergijom primarnih sektora i bioekonomije otvara se mogućnost za nova tržišta budući da bioekonomija kao najinovativniji sektor podrazumijeva velik broj inovacija i radnih mjesta. Procesi poput ozelenjavanja donose novac ukoliko se svi pridržavaju uvjeta poput diverzifikacije usjeva, održavanja pašnjaka ili odvajanja 5% zemlje za ekološki odgovornu proizvodnju.

Hrvatska ima vrijedne šume

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić naglasio je kako Hrvatska ima izuzetno vrijedne šume, a iz toga izranjaju neprocjenjive gospodarske, socijalne i ekološke vrijednosti. Smatra kako šumama moramo gospodariti tako da sutra vrijede više nego danas te kako trendovi iseljavanja i demografskog zaostajanja ruralnih krajeva znače golem gubitak radne snage za šumarstvo. Također je naglasio i kako je obrazovni sustav poprilično neusklađen s potrebama na tržištu rada te kako nedostaje kompetencija iz upravljanja i vođenja organizacijskih jedinica.

Jakupčić je izrazio i zabrinutost zbog problema s kojima se suočavamo u šumama. "Problem sušenja u nizinskim šumama je sve veći, posebno zbog klimatskih promjena u novije vrijeme koje uzrokuju promjene nivoa podzemnih voda. Zbog zamočvarivanja tla dolazi do fiziološkog slabljenja hrasta lužnjaka, jasena, čak i crne johe. Uz to, znanost još uvijek nema odgovor na borbu protiv hrastove mrežaste stjenice", istaknuo je.