Priča o nastanku trezora sudnjeg dana - globalnog skladišta sjemena

U knjizi "Sapiens: Kratka povijest čovječanstva“ Yuval Noah Harari detaljno opisuje Agrarnu revoluciju, koja se dogodila prije oko 10.000 godina i smatra je jednom od ključnih prekretnica u ljudskoj povijesti.

Prestali smo se baviti samo lovom i sakupljanjem, a počeli smo obrađivati zemlju, uzgajati i pripitomljavati biljke koje su dovele do usjeva koje danas jedemo.

Na sjeveru planete Zemlje

Agrarna revolucija dovela je do stalnih naselja, privatnog vlasništva, poreza i složenih društvenih hijerarhija. Ljudi više nisu bili nomadi, pa su počeli razvijati organizirane zajednice i složene društvene strukture.

I dok su ove promjene omogućile ljudima da izgrade složena društva i osiguraju stabilniju opskrbu hranom, one su također postavile temelje za novu ranjivost: ovisnost o ograničenom broju usjeva čija genetska raznolikost postaje kritično ugrožena. No genetska raznolikost tih pripitomljenih usjeva, razvijana tisućama godina, danas nestaje. Posljedice ovog gubitka mogle bi biti ozbiljne.

Ledeni sjemenski trezor na Svalbardu nakratko otvara vrata, čuvaju se ondje i hrvatske sorte

Svalbard je arhipelag smješten između Norveške i Sjevernog pola. Najveći otok je Spitsbergen, a glavni grad je Longyearbyen. Jedna od zanimljivosti je da je na njemu zabranjeno umiranje, barem u teoriji. Točnije, zbog permafrosta grobovi ne mogu normalno zadržati tijela, pa se starije i teško bolesne ljude obično prebacuje na kopno Norveške.

Tijekom svog boravka na Zavodu za abdominalnu kirurgiju prošle godine upoznao sam čovjeka koji je došao u posjet mome "cimeru", a radi kao medicinski tehničar u bolnici u glavnom gradu Svalbarda.

Svalbard je također dom "Trezora sudnjeg dana“, globalnog skladište sjemena, u kojem je pohranjeno više od milijun uzoraka sjemena iz cijelog svijeta.

Nestanak biološke raznolikosti

Dokumentarni film "Seeds Of Time“ (2013.) redateljice Sandy McLeod koji istražuje globalnu prijetnju nestanka biološke raznolikosti i napore pionira u poljoprivredi, prati Caryja Fowlera, da osigura budućnost ljudske hrane putem očuvanja sjemena.

Cary Fowler je američki poljoprivrednik i stručnjak za očuvanje biološke raznolikosti. Doktorirao je sociologiju na Sveučilištu Uppsala u Švedskoj. Bio je izvršni direktor Global Crop Diversity Trust (Crop Trust), organizacije koja se bavi očuvanjem genetske raznolikosti usjeva.

Fowler je najpoznatiji po inicijativi za osnivanje Svalbardskog globalnog skladišta sjemena (Trezora sudnjeg dana), koje je otvoreno 2008. godine. Skladište služi kao globalna rezerva za pohranu sjemena usjeva iz cijelog svijeta, osiguravajući njihovu dostupnost u slučaju globalnih kriza.

Dizajnirano da izdrži globalne krize poput klimatskih promjena, ratova i prirodnih katastrofa. U njemu je pohranjeno više od milijun uzoraka sjemena iz gotovo svih zemalja svijeta. Skladište je projektirano tako da može funkcionirati bez vanjske energije i da je zaštićeno od vanjskih prijetnji.

Borba malog čovjeka/poljoprivrednika protiv moćnih korporacija

Film prati Fowlera dok putuje diljem svijeta, od poljoprivrednih gospodarstava u Africi i Aziji do udaljenih laboratorija i znanstvenih instituta, pokazujući izazove koje farmeri i znanstvenici susreću u očuvanju lokalnih sorti i održavanju genetske raznolikosti.

Globalna poruka

Osim snažnog edukativnog aspekta, dokumentarac upoznaje gledatelje s konceptima genetske raznolikosti, važnosti sjemena za prehrambenu sigurnost i načinima na koje se može ostvariti globalna suradnja. Naglašava kako očuvanje sjemena nije samo tehnički zadatak, nego i moralna obaveza prema budućim generacijama.

"Seeds of Time“ spaja osobnu priču Caryja Fowlera s znanstvenom vizijom i globalnom porukom. Film pokušava inspirirati publiku da razmisli o značaju prehrambene sigurnosti, biološke raznolikosti i proaktivnog djelovanja u zaštiti okoliša i usjeva.