Pretraga tekstova
U Osijeku započinje projekt prvog nacionalnog tzv. fact-checkera prehrambene tematike vrijedan 198.325,12 eura
Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka i informacijski sustav Agroklub ovih dana započinju provedbu projekta FoodFacts - internetskog sustava provjere točnosti informacija o hrani vrijednog 198.325,12 eura.
Naime, ova je znanstveno-obrazovna institucija u suradnji sa specijaliziranim internetskim medijem uspješno aplicirala na drugi javni poziv Agencije za elektroničke medije (AEM) za Uspostavu sustava provjere točnosti informacija.
Projekt FoodFacts ima za cilj kroz dvije godine uspostaviti provjeravatelja informacija u području hrane i prehrambene industrije te procedure provjere. Na istom će raditi multidisciplinarni tim visokokvalificiranih stručnjaka s područja biotehničkih i društvenih znanosti u poljima prehrambene tehnologije, hrane i nutricionizma, poljoprivrede, računarstva, politologije, komunikologije i ekonomije.
Na krajnje korisnike planira utjecati i osiguravanjem dodatnog izvora kvalitetnih i provjerenih informacija koje se tiču hrane, nutricionizma i zdravlja te identificiranih informacijskih poremećaja iz navedenih područja kroz integraciju baze podataka u redakciju Agrokluba te drugih zainteresiranih medija.
Ovom projektu podršku daje i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te Društvo agrarnih novinara Hrvatske, koji će u svojstvu pridruženih partnera sudjelovati u aktivnostima.
Projekt FoodFacts je odabran za financiranje uz još 8 drugih prijavljenih projektnih prijedloga, kojima su dodijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 1.719.223,36 eura drugog poziva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka" čiji su nositelji Ministarstvo kulture i medija te Agencija za elektroničke medije.
Tagovi
FoodFacts Točnost informacija Provjera informacija Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek Multidisciplinarni tim
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Na čiju hranu mislite ? Iz UVOZA ! Meso divljih i sve manje domaćih svinja radi nekih bolesti provjeravaju veterinari , a meso iz uvoza vjerovatno nitko ne provjerava , pogotovo koliko je bilo zaleđeno !