• Znanstveni rad
  • 05.02.2021. 18:00

Prehrambeni otpad pretvaraju u jeftina i učinkovita gnojiva

Istraživački tim iz Kalifornije pronašao je rješenje kako pivsku kašu i miješani otpad od hrane pretvoriti u hranjivu otopinu za biljke.

Foto: Bigstock/Denfotoblog
  • 111
  • 10
  • 0

Znanstvenici sa Sveučilišta California-Riverside (UCR) su otkrili kako fermentirani otpad hrane može potaknuti bakterije koje djeluju na poboljšanje rasta usjeva, čineći biljke otpornijima na patogene i smanjujući štetne emisije ugljika, piše Science Daily.

Kako je istaknula voditeljica istraživanja, Deborah Pagliaccia, korisni mikrobi drastično su se povećali kada su sustavu za uzgoj biljaka dodali fermentirani otpad od hrane. "Kada ima dovoljno dobrih bakterija one proizvode antimikrobne spojeve i metabolite koji potiču rast", pojašnjava.

Biljke su u ovom eksperimentu uzgajane u stakleniku, a blagodati ovih spojeva su zadržani u zatvorenom sustavu navodnjavanja. Dakle, korijenje je dobivalo njihovu dozu kod svakog zalijevanja. 

"To je jedna od glavnih točaka ovog istraživanja", napomenula je dodavši da se radi o održivom ciklusu u kojem se štedi voda tako što se reciklira u zatvorenom sustavu navodnjavanja, a istovremeno mu se dodaje nusprodukt odbačene hrane, što pozitivno djeluje na usjeve.

Rješenje za kružno gospodarstvo

Otpad predstavlja ozbiljnu prijetnju planetu. Samo u SAD-u se baci čak 50% hrane, a većina nije reciklirana, već zauzima više od 20% odlagališta. 

Ovaj je istraživački tim ispitao nusproizvode dvije vrste otpada - pivsku kašu i miješani od hrane kojega bacaju trgovine. Obje su vrste istražene u tvrtki River Road, a nakon toga su dodane sustavu za navodnjavanje citrusa. U roku od 24 sata prosječna populacija korisnih bakterija bila je dva do tri puta veća nego kod biljaka koje nisu zalijevane tom otopinom, a taj se trend nastavio svaki puta kada su istraživači dodali otopinu.

UCR-ova znanstvenica za okoliš Samantha Ying proučavala je hranjive sastojke poput ugljika i dušika u supstratu tretiranih usjeva. Njezina analiza pokazala je skok u količini ugljika nakon dodavanja ovog gnojiva, nakon čega su ga korisne bakterije koristile za svoje razmnožavanje.

"Ako otpadni nusproizvodi mogu poboljšati omjer ugljika i dušika u usjevima, te podatke možemo iskoristiti za optimizaciju proizvodnih sustava", pojasnila je Pagliaccia.

Dodatno otkriće je da ni pivska kaša niti miješani prehrambeni otpadni proizvodi nisu pozitivni na salmonelu ili druge bakterije, što znači da njihovo dodavanje ne bi naškodilo biljkama i na kraju - ljudima. 

Korištenje bi pojeftinilo poljoprivrednu proizvodnju 

"Nužan je razvoj novih poljoprivrednih praksi", upozorio je fitopatolog i koautor studije, Georgios Vidalakis dodavši da se uzgajivači citrusa u Kaliforniji suočavaju s povijesnim izazovima poput bakterijskih bolesti i ograničene količine vode.

Iz rezultata znanstvenog rada je vidljivo da je korištenje ove dvije vrste nusproizvoda u poljoprivredi korisno i da bi moglo smanjiti upotrebu umjetnih gnojiva, a u nekim slučajevima oni ne bi bili ni potrebni. Stručnjaci smatraju da bi to pojeftinilo poljoprivrednu proizvodnju.

"Moramo prijeći na kružno gospodarstvo, a ovaj postupak je presudan za zaštitu našeg planeta od stalnog iscrpljivanja prirodnih resursa i prijetnje sintetičkih plinova", zaključila je Pagliaccia.


Tagovi

Otpad Hrana Gnojivo Znanstveno istraživanje Kružno gospodarstvo Bakterije


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jutros tuga u vrtiću. Vrijedno su posadili cvijeće da bi ih dočekalo ovo - netko je iskopao i odnio sadnice. Što reći?