Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pametna sela
  • 03.11.2023. 13:30

Praktična rješenja lokalne vlasti uz pomoć EU novca ključ su razvoja pametnih sela

Ruralna područja zahtijevaju posebnu posvećenost u Hrvatskoj, ali i na razini cijele EU, kaže europarlamentarac Tomislav Sokol koji je putem konferencija koncept Pametna sela predstavio u sedam županija.

Foto: R. Prusina, Fb/T. Sokol
  • 352
  • 35
  • 0

Projekt Pametna sela kojim se različitim inovativnim rješenjima i boljem iskorištavanju resursa nastoji poboljšati kvaliteta života u ruralnim područjima Europske unije na prigodnim je konferencijama od 2021. do danas predstavljen u sedam hrvatskih županija.

Svrha je bila popularizirati ideju kod lokalnih vlasti, ali i kod građana i civilnog društva pa su na njima sudjelovali načelnici općina i gradova, resorni pročelnici, predstavnici  poljoprivrednih i drugih udruga i mediji. Organizirao ih je, uz logističku podršku domaćina, zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol. Zamolili smo ga da nam za serijal "Može li koncept Pametna sela vratiti život i prosperitet ruralnom području“ koji podupire Agencija za elektroničke medije u okviru programa poticanja novinarske izvrsnosti 2023., ocjeni dosadašnje aktivnosti na razvoju projekta.

"Ruralna područja zahtijevaju posebnu posvećenost i pozornost u Hrvatskoj, ali i na razini cijele EU, budući da se sela suočavaju s izrazitom depopulacijom. Glavni cilj koncepta je gospodarska i demografska revitalizacija ruralnog područja u kojemu ljudi na lokalnoj razini preuzimaju inicijativu da bi pronašli praktična rješenja za probleme s kojima se susreću, uz pomoć europskih sredstava“, uvodi nas Sokol u temu.

Život na selu nije samo poljoprivreda

Na konferencijama su objašnjene sve mogućnosti financiranja koja nudi Europska unija i kakvi se sve projekti mogu pokrenuti kroz priču o ruralnim područjima s naglaskom da se sela više ne promatraju samo u kontekstu poljoprivrednih subvencija, kako je to do sada bilo tradicionalno, već puno šire jer život na selu nije samo poljoprivreda.

Tijekom održavanja imao je priliku razgovarati s raznim sudionicima, od građana koji žive u ruralnim područjima do predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave. Pitali smo ga kakva iskustva nosi, kako su reagirali oni kojih se to najviše dotiče i jesu li prepoznali domet smjernica koje donosi projekt.

"Većina ljudi s kojima sam razgovarao pozitivno su reagirali na koncept nakon što su uvidjeli potencijal pametnih sela. Neki su istaknuli problem nejednake dostupnosti širokopojasnog Interneta, ali i osnovne prometne infrastrukture, čega sam i sam svjestan. Iako se europska sredstva u tom smislu ulažu, smatram da su potrebna dodatna ulaganja“, kaže naš sugovornik.

Može li koncept Pametna sela vratiti život hrvatskim selima?

Osvrćući se na dosadašnje konferencije Sokol ističe odličnu suradnju s resornim ministarstvima za promoviranje koncepta. U Osijeku su, primjerice, na konferenciji podršku svojim nazočnošću dale ministrica poljoprivrede Marija Vučković i tadašnja ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.

Ministrica Vučković tom je prigodom istaknula kako je Hrvatska kroz Program ruralnog razvoja nadogradila temeljne usluge na selu ulažući u nerazvrstane ceste, projekte vodoopskrbe, dječje vrtiće, društveno-kulturne centre i tržnice te da se digitalna poljoprivreda unatrag dvije godine poboljšala i to ilustrirala podatkom da je više od 50.000 poljoprivrednika preuzeo novu elektronsku iskaznicu. Bivša ministrica Tramišak navela je da je Hrvatska među prvima u EU prepoznala koncept pametnih sela i razvija ga putem više izvora financiranja, kako preko Zajedničke poljoprivredne politike tako i nadogradnjom kohezijske politike.

Digitalizacija europskog poljoprivrednog sektora

Europska unija godinama financira projekte za poboljšanje internetske veze u ruralnim područjima. Prema službenim podacima u urbanim dijelovima u prosjeku 86 posto stanovništva ima pristup brzoj širokopojasnoj mreži, a ruralnim tek 40 posto. Digitalizacija europskog poljoprivrednog sektora smatra se jednim od ključnih faktora za ublažavanje klimatskih promjena. Dostupnost brze internetske veze ključna je da bi se omogućio razvoj svih budućih pametnih rješenja pa su investiranje u izgradnju širokopojasne internetske mreže i digitalizacija bili najčešće spominjane potrebe na konferencijama.

Svrstano je to na prvo mjestu svih budućih aktivnosti kao najznačajniji segment projekta koji bi bio temelj razvoja i prvi korak ka izjednačavanju života u selu i gradu što je krajnji cilj ovog projekta. No, je li to dovoljno?

"Svakako da dovođenje Interneta u sve dijelove ruralnih područja samo po sebi nije dovoljno, to je tek maleni pomak u sistemu održivog gospodarstva i ruralne zajednice. Ipak, važan je korak jer se danas sve više poslova i stvari može obaviti putem Interneta“, tvrdi europarlamentarac.

Dodaje kako je velik broj sudionika naglasio potrebu za edukacijom da bi se ruralne zajednice osposobile za korištenje pametnih rješenja.

"Također su predložili jaču suradnju između lokalnih vlasti, tehnoloških tvrtki i građana. U konačnici, iskustva tijekom konferencija sugeriraju da postoji široka podrška konceptu pametnih sela, ali i potreba za dodatnom edukacijom, naročito u povlačenju europskih sredstava“, napominje Sokol.

Prednjače dvije županije 

Od županija u kojima već postoje projekti nastali na ovoj ideji Sokol izdvaja primjere Osječko-baranjske i Zagrebačke. Osječko-baranjska posljednjih godina dodjeljuje potpore za razvoj koncepta pametnih sela u sklopu javnih natječaja. Zagrebačka županija je još 2019. izradila smjernice razvoja sela i poljoprivrede, prema kojima se strateški usmjerava prema zelenoj poljoprivredi i održivom razvoju. Dvije godine kasnije usvojen je i akcijski plan – program razvoja pametnih sela do 2030. godine. Posebna pozornost posvećena je područjima 25 općina koje imaju dvostruko manje stanovnika po četvornom metru u odnosu na cijelu županiju.

Marija Vukobratović: Za većinu naših ruralnih područja koncept Pametna sela dolazi prekasno

"Ali, svakako bih napomenuo da su i druge županije aktivne po pitanju poticanja, educiranja, podizanja svijesti i aktiviranja svih lokalnih čimbenika. Također, istaknuo bih i aktivnost raznih LAG-ova, udruga i tvrtki koje su veoma aktivne u svezi ove tematike", zaključuje Tomislav Sokol.

* Novinarski projekt "Može li koncept Pametna sela vratiti život i prosperitet ruralnom području“ realiziran je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.


Tagovi

Pametna sela Ruralna područja Podizanje kvalitete Tomislav Sokol Koncept Projekt


Autor

Goran Gazdek

Više [+]

Novinar sa stažom dužim od tri desetljeća. Radi na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik, surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima, magazinima i revijama. Danas kao slobodni novinar piše za Novosti, Deutche Welle, Gospodarski list i Hinu. Urednik je na portalima Virovitica.net i Pivnica.net. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Potpredsjednik je Hrvatskog novinarskog društva.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sajam Viroexpo zadnjeg je dana vrvio posjetiteljima! I ja sam ubola dobar sir i ljute prgice 👌